Hrvatski Fokus
Gledišta

Stierovu ideju predložio sam 30. rujna 2014.

Unutarstranački izbori s preferencijskim glasovanjem

 
 
Na drugim izborima za Europski parlament izabrali smo 11 zastupnika s 25 izbornih lista tiskanih na 8 stranica formata A4. Preferencijsko glasovanje se pokazalo nepraktično, a može biti i neprovedivo ukoliko bi se pojavio prevelik broj izbornih lista. Izborni zakoni omogućavaju svim registriranim  strankama sudjelovanje  na izborima bez  prikupljanja potpisa potpore birača. Teoretski može nastupiti na svim izborima preko 160 izbornih lista. Ako bismo proveli izbore preferencijskim glasovanjem poput izbora za EU parlament u izbornoj jedinici u kojoj se bira 30 zastupnika na 8 stranica moglo bi se smjestiti 12 izbornih lista, a sa 14 zastupnika 26 lista. U I. izbornoj jedinici 2011. godine sudjelovalo je 39 izbornih lista (vidi tablicu) što bi se moglo smjestiti na 12 stranica A4 formata. To su ograničenja koja mogu onemogućiti provedbu izbora s preferencijskim glasanjem svih birača.
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2018/06/CvNDJcUXgAARpxK.jpg
Davor Ivo Stier i Miro Kovač
 
Na izborima za EU parlament preferencijskim glasovima smo izabrali samo jednog zastupnika Tonina Piculu iz SDP-a od ukupno 23 zastupnika, a na izborima za Hrvatski sabor 8. studenog 2015. godine 6 od 143 te na izborima 11. rujna 2016. godine 12. Bez prohibitivne klauzule za Hrvatski sabor bili bismo preferencijskim glasovima izabrali 2015. godine 43, a 11. rujna 2016. godine 42. Oko trećine birača nije koristila pravo preferencijskog glasovanja.  Preferencijske glasove su dobivali medijski poznati političari i oni na prvim mjestima na listama. Zbog previsoke prohibitivne klauzule od 10 posto 37 zastupnika je dobilo zastupničko mjesto s vrlo malim brojem preferencijskih glasova 8. studenog 2015. i 30 na prijevremenim izborima11.rujna 2016. godine. 
 
ANALIZA BROJA DOBIVENIH GLASOVA STRANAKA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR 2011.GODINE
 
I.J.
N
>1%
>2 %
>5 %
>1.400
>2.800
I.
39
11
10
3
11
11
II.
36
11
9
4
14
11
III.
31
8
7
3
13
8
IV.
28
10
6
3
11
8
V.
23
9
9
3
9
9
VI.
29
12
9
3
12
11
VII.
27
12
9
3
16
11
VIII.
26
10
6
4
14
10
IX.
13
14
9
2
15
13
X.
33
10
7
4
13
10
Ukupno
285
107
81
32
128
102
 
Oznake: I.J.= izborna jedinica, N = broj izbornih lista, > = više od izraženo u postotcima od ukupnog broja glasova birača ili brojevima dobivenih glasova.
Marginalne stranke su stranke čije su liste na izborima dobile manje od 1% glasova izborne jedinice ili 1.400 glasova. Manje od 1% glasova dobilo je 96 lista, a manje od 1.400 glasova 90 lista. Ako liste nisu dobile 1.400 glasova vjerojatno ne bi bile uspjele skupiti dovoljno potpisa potpore birača za sudjelovanje na izborima. Analizom broja osvojenih glasova marginalnih izbornih lista, koje su dobile manje od 1.400 glasova, može se zaključiti da je Ustavni sud pogriješio ukinućem uvjeta od 1.500 pravovaljanih potpisa potpore birača stranačkim listama za sudjelovanje na izborima 8. studenog 2015. godine.
 
Trebao je biti uvjet za sudjelovanje na izborima barem 1.400 pravovaljanih potpisa  potpore birača po izbornoj listi odnosno 100 potpisa po kandidatu na izborima za Hrvatski sabor, a 6.000 na izborima za Europski parlament odnosno 500 po kandidatu. Smanjio bi se broj izbornih lista, broj propalih glasova i zbirna izborna listina bi bila manjeg formata kod razmjernog izbornog sustava s preferencijskim glasovanjem.
 
Za naredne izbore za EU parlament birat ćemo 12 zastupnika, a izbori će se održati za nešto više od 13 mjeseci. Hrvatski sabor b trebao hitno promijeniti Zakon za izbor zastupnika u EU parlament kako bi se izbjeglo praktične probleme kod provedbe izbora. Izborni prag bi trebalo povećati na 8 posto i unijeti u Zakon samostalni nastup stranaka na izborima.
 
UNUTARSTRANAČKI IZBORI S PREFERENCIJSKIM GLASOVANJEM
 
Da se izbjegnu problemi s praktičnom provedbom  preferencijskog glasovanja svih birača stranke bi trebale organizirati unutarstranačke izbore s preferencijskim glasovanjem i utvrditi redoslijed na listama. Ideju o unutarstranačkim izborima za sve funkcije opisao je Davor Ivo Stier u knjizi "Nova hrvatska paradigma". Analizirajući rezultate provedenih izbora za Europski parlament došao sam do zaključka da su unutarstranački izbori s preferencijskim glasovanjem najbolji način za utvrđivanje redoslijeda kandidata za zastupnike u Hrvatskom saboru na stranačkim listama. Tu sam ideju prijedložio 30. rujna 2014. godine: GONG-u, svim većim strankama, Hrvatskoj radioteleviziji te svim klubovima zastupnika većih stranaka i utjecajnijim saborskim zastupnicima u tadašnjem sazivu Hrvatskog sabora. Ministru uprave Arsenu Bauku dostavio sam uz prijedlog unutarstranačkih izbora s preferencijskim glasovanjem prijedloge 3, 6, 5 i 10 izbornih jedinica. Do današnjeg dana prijedlog nije objavio niti jedan elektronski ili tiskani medij. Internetski portal Tjedno.hr objavio je moju iscrpnu  kritičku analizu zahtjeva Građanske inicijative U ime obitelji 4. studenog 2014. godine pod naslovom " Tri izborne jedinice i izborni prag dva posto".
 
Kod izbora do 15 kandidata  mogli bi članovi stranaka dati jedan preferencijski glas, a kod izbora sa 15 do  30 kandidata 2, kod liste s 31 do 45 kandidata  3, kod liste od 46 do 60 kandidata 4 itd. Kandidati koji skupe minimalno 100 potpisa potpore birača mogli bi sudjelovati  na unutarstranačkim izborima, a na izbore bi išla lista s onoliko kandidata koliko se bira u izbornoj jedinici s redoslijedom određenim brojem dobivenih preferencijskih glasova kandidata s prohibitivnim klauzulama ovisno o broju kandidata za izbornu listu. Prohibitivna klauzula za izbore s 8 do 12 kandidata iznosila bi 4 %, od 13 do 25 kandidata 2 %,  od 26 do 50 kandidata 1 % i od 51 do 100 kandidata 0,5 % od broja birača odnosno članova stranaka koji su pristupili unutarstranačkim izborima.
 
Stranačka vodstva bi odredila redoslijed kandidata na unutarstranačkim izborima s prijedlogom onoliko kandidata koliko se bira u izbornoj jedinici. Na unutarstranačkom izborima moglo bi sudjelovati 20 % kandidata više nego se bira u izbornoj jedinici, koje bi potpisima podržali članovi stranaka. Takvim demokratskim unutarstranačkim izborima ostao bi izborni listić samo s rednim brojem i nazivima stranaka i izbjegli bi se troškovi tiskanja zbirnih izbornih listina te olakšala obrada rezultata.
 

Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Povezane objave

Pismo glavnom uredniku Nacionala

hrvatski-fokus

Virovitica ostaje bez Budakove ulice

HF

Pozvali ste Hajrudina Hromadžića…

HF

Zašto je prešućen Stjepan Babić u rodnom Oriovcu!?

hrvatski-fokus

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više