Hrvatski Fokus
Gospodarstvo

Zaostajemo za susjednim državama

Hrvatska u začaranom krugu propadanja

 
 
Hrvatska već više od četvrt stoljeća tapka na mjestu. Dok su ostale zemlje srednje i istočne Europe procvale nakon pada željezne zavjese i prelaska na tržišnu ekonomiju i nakon ulaska u EU, Hrvatska je u razdoblju od 1989. do 2016., kako pokazuju podaci Maddison Projecta, imala realni rast BDP-a od samo 6,5 posto. Uvjerljivo najgori rezultat zbog kojeg smo, kako je vidljivo na karti, dobili svoju zasebnu kategoriju. Od ulaska u EU 2013. godine Hrvatska je vrlo brzo po mnogim kriterijima pala na samo dno među 28 zemalja članica, po standardu nas prestiže čak i Rumunjska, a kako stvari stoje za koju godinu čudit ćemo se kako smo postali lošiji i od Bugarske.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2018/06/zaostttt.jpg
Realni BDP susjedne Slovenije u promatranom razdoblju porastao je za 48,4 posto. Najsnažniji rast među bivšim komunističkim zemljama imala je Poljska koja se transformirala u industrijsku silu, a njezin rast iznosio je 124,7 posto. Snažnu transformaciju imale su i Češka i Slovačka čiji BDP je od pada komunizma porastao za 57,3 i 108,4 posto. Te dvije zemlje danas su jedni od najznačajnijih proizvođača automobila.
 
Nekada vrlo siromašne zemlje, Rumunjska i Bugarska ostvarile su rast od gotovo 54 i 58 posto. Solidan rast imala je i Mađarska koja je od 1989. do 2016. imala realni rast BDP-a od 38,6 posto. Kada pogledamo prema Zapadu, u oči upada Irska, koju su prije nekoliko desetljeća mučili vrlo slični problemi kao i Hrvatsku – relativno siromaštvo i iseljavanje. Irska je od 1989. imala realni rast BDP-a od čak 157,2 posto i uvjerljivi je europski rekorder.
 
Ove brojke zapravo i ne čude s obzirom na to da Hrvatska nikada zapravo i nije profunkcionirala kao država, s neovisnim pravosuđem, efikasnom administracijom, prihvatljivom visinom poreza, a to je bitno svima onima koji žele raditi, stvarati i živjeti u normalnom okruženju. Očekivalo se čudo od iskorištavanja rentne pozicije, odnosno turizma, koji je istisnuo sve ostale sektore i dogurao do 20 posto BDP-a. Zbog nefunkcionirajuće administracije koja se pretvorila u priliku za uhljebljivanje, umjesto u servis onima koji stvaraju, i pravosuđa u kojem procesi znaju potrajati desetljećima i u koje ljudi nemaju povjerenja, izbjegavaju nas ulagači, a ljudi bježe u uređenije zemlje. Iseljavanje dodatno nagriza perspektivu hrvatske ekonomije i cijelog sustava tako da smo se našli u začaranom krugu propadanja.
 

M. R., https://www.index.hr/vijesti/clanak/hrvatska-toliko-zaostaje-da-smo-na-ovoj-karti-dobili-svoju-kategoriju/2003825.aspx

Povezani članci

Hrvatska država obiteljskog turizma

HF

Veliki naftaši ulaze na tržište električne energije

HF

Kraj liberalizma

HF

Festival masline

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...