Hrvatski Fokus
Hrvatska

Milanovićeva vlada krivotvorila isprave

Lažnim brojem birača 2014. spriječen referendum o izbornim pravilima

 
 
Građanska inicijativa "Glasujmo imenom i prezimenom" je od 21. rujna 5. listopada 2014. godine skupila 380.649 potpisa na peticiju za održavanje Referenduma o izbornim pravilima. Grubom manipulacijom brojem birača tadašnja je saborska većina spriječila referendumsko izjašnjavanje o izbornom zakonodavstvu za izbor zastupnika u Hrvatski sabor i time uz pomoć ustavnih sudaca prekršila I. članak Ustava Republike Hrvatske.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2018/07/0142239-kartu-kuning-620X310.jpg
Na drugim izborima za Eu parlament održanim 25. svibnja 2014. godine bilo je registrirano na biralištima u Hrvatskoj 3,760.783 birača, a samo 118 dana kasnije bivši ministar uprave Arsen Bauk je potpisao ispravu da je na dan početka skupljanja potpisa na peticiju građanske inicijative "Glasujmo imenom i prezimenom" 21. rujna 2014. godine bilo 4,042.522 birača s prebivalištem u Hrvatskoj te da je potrebno 404.252 potpisa za održavanje referenduma.
 
Nemoguće je da je za 118 dana 281.739 naših stanovnika s prebivalištem u Hrvatskoj steklo biračko pravo punoljetnošću više nego ih je umrlo.  Dakle građanska inicijativa "Glasujmo imenom i prezimenom" je skupila dovoljno potpisa birača na peticiju za održavanje Referenduma o izbornim pravilima. Kako se broj birača od 21. svibnja 2017. do 13. svibnja 2018. godine povećao za 27.853 birača s prebivalištem u Hrvatskoj neka hrvatskim biračima dokaže ministar uprave Lovro Kuščević tabličnim prikazima broja birača po županijama, gradovima i općinama?
 
 I. PREGLED IZBORA I REFERENDUMA OD 2011. DO 2014. GODINE
 
Datum
S
B
P
B – P
p
04.12. 2011.  HS
4,284.889
3,842.363
3,487.034
355.329
89,67
22.01. 2012.  RP
4,267.558
4,092.137
3,481.226
610.911
95,89
14.04. 2013.    E
4,255.689
3,742.383
3,472.329
270.054
87,94
19.05. 2013.    L
4,255.689
3,767.170
3,472.329
294.841
88,52 
01.12. 2013.  RB
4,247.039
3,777.518
3,468.507
309.011
88,94
25.05. 2014.    E
4,238.389
3,760.783
3,464.685
296.098
88,73
28.12. 2014.   P
4,220.997
3,773.687
3,458.803
314.884
89,40
 
Oznake u tablici:
S = broj stanovnika prema popisu 2011. godine ili prema procjeni Državnog zavoda za statistiku (DZS) za sredine 2012. do 2016. godine (https://www.dzs.hr/Hrv) i linearnom interpolacijom na dan izbora,
P = broj punoljetnih stanovnika prema popisu 2011. ili prema procjeni,
B = broj registriranih birača na biračkim mjestima s prebivalištem u Hrvatskoj  (http:www.izbori.hr ),
B – P = razlika između broja birača i broja punoljetnih stanovnika prema  procjeni na dan izbora i
p = B / S x 100 % = broj birača  s prebivalištem u Hrvatskoj na sto stanovnika prema popisu ili procijeni DZS-u.
E = izbori za Europski parlament,
L = lokalni izbori,
P = predsjednički izbori,
RB = Referendum o definiciji braka,
RP = Pristupni referendum i HS = izbori za Hrvatski sabor.
 
Kako će DIP provesti izbore s preferencijalnim glasovanjem u Gradu Zagrebu, ako se izglasa I. referendumsko pitanje građanske inicijative "Narod odlučuje" i ako se prijavi više od 18 lista kandidata (vidi II. tablični prikaz)?
 
II. ANALIZA BROJA DOBIVENIH GLASOVA STRANAKA NA IZBORIMA U GRADU ZAGREBU OD 2011. DO 2017. GODINE
 
IZB. JED.
N
> 1%
> 3 %
> 4 %
K1
K2
K3
I.  2011.
39
11
5
5
546
1.014
780
II.
36
11
4
4
504
936
720
VI.
29
12
3
3
406
754
580
VII.
27
12
3
3
378
702
540
L  2013.
24
12
8
8
1.224
624
480
I.  2015.
19
8
6
6
266
494
380
II.
17
9
4
4
238
442
340
VI.
15
8
5
5
210
390
300
VII.
17
7
5
5
238
442
340
I.  2016.
19
6
6
6
266
494
380
II.
15
6
5
5
210
390
300
VI.
17
7
5
5
238
442
340
VII.
17
7
4
4
238
442
340
L  2017.
21
9
8
8
1.071
546
420
 
Oznake:
N = broj izbornih lista,
> = više od naznačenog postotka od ukupno važećih glasova birača ili broja glasova, K1 = broj kandidata na izborima,
K2 = broj kandidata na izborima za Hrvatski sabor u Zagrebu kao izbornoj jedinici za 26 zastupnika i
K3 = broj kandidata za 20 zastupnika.
 
Izbori za Hrvatski sabor se odnose na I., II., VI. i VII. izbornu jedinicu. Analizom broja dobivenih glasova marginalnih lista kandidata na izborima za Skupštinu grada Zagreba i u I., II., VI. i VII. izbornoj jedinici za Hrvatski sabor, koje su dobile manje od 1 posto glasova birača na izborima, može se zaključiti da je Ustavni sud pogriješio ukinućem uvjeta od 1.500 pravovaljanih potpisa potpore birača stranačkim listama za sudjelovanje na izborima. Za ispisivanje imena i prezimena na zbirnu izbornu listu trebalo bi od 9 do 26 stranica formata A4. Za preferencijsko glasovanje svih birača na izborima odgovaraju izborne jedinice s manjim brojem zastupnika koji se biraju u izbornoj jedinici. To je savjetnik  građanskih inicijativa "Glasujmo imenom i prezimenom" i "Narod odlučuje", profesor ustavnog prava na pravnom fakultetu u Zagrebu dr. sc. Robert Podolnjak,  morao uzeti u obzir kod definiranja referendumskih pitanja. Trebao je ostati uvjet za sudjelovanje na izborima barem 1.400 pravovaljanih potpisa potpore birača odnosno 100 po zastupniku koji se bira u izbornoj jedinici ili polog od 20 tisuća kuna po zastupniku. Smanjio bi se broj izbornih lista, broj propalih glasova i zbirna izborna lista bi bila manjeg formata. To bi bilo sukladno preporukama Venecijanske komisije ("Kodeks dobre prakse u izbornim pitanjima").
 

Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.

Povezani članci

IDS – 31 godina obmana, manipulacija, licemjerstva i promašaja

hrvatski-fokus

Daleko od majke

HF

Kultna knjiga “Radni logor Jasenovac”

HF

Udba nije smjela srušiti Babu (2)

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...