Hrvatski Fokus
Gospodarstvo

Promet onečišćuje i kulturnu baštinu

Taloženje onečišćenja od prometa na istoku zemlje sve je veći problem

 
 
Cestovni promet je uz industriju najveći uzročnik kiselih kiša. Uz utjecaj na kvalitetu života i smanjenje zelenih površina, zbog zagađenja dolazi i do oštećenja pročelja zgrada, posebice kulturne baštine. "Dostupna tehnička unapređenja za vozila mogu samo djelomično smanjiti zagađenje zraka. U tom smislu primjena alternativnih plinovitih goriva može dati puno veći ekološki i društveni doprinos. Beč je uvođenjem više od 500 autobusa na autoplin smanjio emisije lebdećih čestica na godišnjoj razini za 1.800 tona, a u 20 godina za više od 50.000 tona te na taj način dao značajan doprinos očuvanju gradske jezgre i kulturne baštine," rekao je potpredsjednik Zajednice za ukapljeni naftni plin Josip Kelemen povodom konferencije Alternativna goriva i kulturna baština, koja je održana danas u organizaciji HGK.
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2018/07/2014-03-13T161137Z_436994488_PM1EA3D1A4F01_RTRMADP_3_PARIS-POLLUTION.JPG
„Hrvatska se, kao malo koja zemlja EU, može pohvaliti da ima svoje 100% domaće, hrvatsko alternativno gorivo i to u suvišku, koje se na žalost izvozi i nedovoljno koristi, a može biti jako dobro tranzicijsko gorivo prema nisko-ugljičnom prometu. Prelaskom na alternativna goriva smanjio bi se i utjecaj fosilnih goriva na okoliš, a posredno i na kulturnu baštinu. Potrebno je i smanjiti promet gradskim središtima i osvijestiti dobrobiti korištenja javnog prijevoza,“ rekao je predsjednik Zajednice za ukapljeni naftni plin HGK Branimir Palunko. U predavanju na temu utjecaja atmosferskog onečišćenja na okoliš, kulturnu baštinu i izgrađenu okolinu Sonja Vidić, stručnjakinja za kvalitetu zraka Državnog hidrometeorološkog zavoda, naglasila je da taloženje onečišćenja u istočnom dijelu kontinentalne Hrvatskoj predstavlja veći problem u usporedbi s ostalim dijelovima zemlje, čemu značajno pridonosi blizina velikih emisijskih izvora iz susjednih zemalja, ali i veliki pritisak prometa. „Potrebno je i dalje pratiti trendove onečišćenja jer podaci pokazuju da je u posljednjih pet godina koncentracija onečišćujućih tvari bez promjene. Takvo stanje u velikoj mjeri doprinosi koroziji materijala u zgradarstvu i općenito, djeluje na ubrzano propadanje fasada i kulturnih dobara te zahtijeva pripremu materijala i primjenu odgovarajuće zaštite pri planiranju i provedbi građenja“, napomenula je Vidić.
 

N. D., www.energetika-net.com

Povezane objave

Informacije za potencijalne izvoznike u Kinu

HF

Francuska država ne će Kanađanima prodati svoju tvrtku supermarketa 

hrvatski-fokus

Mirovinski sustav 2060. bit će neodrživ

HF

IZLAZ IZ KRIZE – Ne devalvacija nego strukturne reforme, smanjenje troškova, konkurentnost, izvoz…

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više