Hrvatski Fokus
Iseljeništvo

Smanjiti manjince, povećati iseljenike

Mješoviti izborni sustav je bolji od razmjernog s preferencijalnim glasovanjem

 
 
Preferencijskim glasovima ne će se postići ciljevi koje pokretači referendumske inicijative "Narod odlučuje "očekuju. Ti se ciljevi mogu ostvariti mješovitim izbornim sustavom tako da se dio zastupnika bira većinski i dio zastupnika razmjernim izbornim sustavom kako smo 2. kolovoza 1992. godine većinskim izbornim sustavom izabrali imenom i prezimenom 60 zastupnika i 60 zastupnika razmjernim izbornim sustavom za Zastupnički dom Hrvatskog sabora s jednom izbornom jedinicom i izbornim pragom od 3 posto.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2018/07/4-11-scaled.jpg
Podjela hrvatske na 3 izborne jedinice I., II., i III. s 31 zastupnikom po izbornoj jedinici ili sa 16 zastupnika po izbornoj jedinici kod 6 izbornih kod razmjernog izbornog sustava s ukupno 96 zastupnika razmjerno broju stanovnika po izbornoj jedinici. Kod mješovitog izbornog sustava birali bismo 54 zastupnika razmjernim izbornim sustavom po 18 u tri izborne jedinice i izbornim pragom od 4 %. Ukupni broj zastupnika u skladu s referendumskim pitanjima građanske inicijative "Narod odlučuje" bio bi 105. Tri izborne jedinice ispunjavaju sve zahtjeve iz referendumskih pitanja uz minimalno 31 zastupnika po izbornoj jedinici kod razmjernog izbornog sustava odnosno ukupno 102 zastupnika.
 
Prema važećem Zakonu o pravima nacionalnih manjina izglasanom travnja 2010. godine srpska nacionalna zajednica ima pravo na najmanje 3 zastupnika, a ostale na 5. Hrvatski sabor može smanjiti na 6 zastupnika nacionalnih manjina glasanjem dvotrećinskom većinom i povećat broj zastupnika dijaspore na najmanje 5 zastupnika promjenom 45. članka Ustava RH. Prema preporukama Venecijanska komisija ("Kodeks dobre prakse u izbornim pitanjima" broj zastupnika izbornih jedinica može se računati razmjerno broju stanovnika ili birača izborne jedinice. Analizom izbora od 1990. godine ustanovio sam da vlasti u Hrvatskoj grubo manipuliraju brojem birača kako bi namještale rezultate izbora ili referenduma te sprječavale referendumske inicijative pa bi kod nas bilo bolje računati broj zastupnika izborne jedinice razmjerno broju stanovnika prema zadnjem popisu. Zastupnici u Saboru zastupaju i maloljetnike.
 
BROJ ZASTUPNIKA PO IZBORNIM JEDINICAMA KOD RAZMJERNOG IZBORNOG SUSTAVA
 
Županije
S
B
p %
Z
Dubrovačko-neretvanska
121.970
107.733
88,33
Šibensko-kninska
103.021
99.493
96,58
Splitsko-dalmatinska
452.035
404.843
89,56
1. izborna jedinica
677.026
612.069
90,40
16
Istarska
208.105
187.471
90,08
Ličko-senjska
46.888
44.695
95,32
Primorsko-goranska
289.479
265.631
91,76
Zadarska
169.581
162.028
95,55
2. izborna jedinica
714.053
659.825
92,41
16
 I. izborna jedinica
1,391.079
1,271.894
91,43
32
Grad Zagreb
802.338
692.141
86,27
3. izborna jedinica
802.338
692.141
86,27
18
Karlovačka
120.321
111.073
92,38
Sisačko-moslavačka
157.204
146.400
93,12
Zagrebačka
314.549
272.155
86,52
4. izborna jedinica
592.174
529.828
89,47
14
II. izborna jedinica
1,394.412
1,221.769
87,62
32
Bjelovarsko-bilogorska
111.867
98.895
87,62
Koprivničko-križevačka
110.976
94.444
85,10
Krapinsko-zagorska
127.748
109.713
85,88
Međimurska
112.089
96.041
85,68
Varaždinska
170.563
146.766
86,05
5. izborna jedinica
633.243
545.859
86,20
14
Virovitičko-podravska
79.111
71.520
90,40
Brodsko-posavska
148.373
136.481
91,99
Osječko-baranjska
290.412
253.813
87,40
Požeško-slavonska
71.920
65.886
91,61
Vukovarsko-srijemska
165.799
152.334
91,88
6. izborna jedinica
755.615
680.034
89,99
18
 III. izborna jed.
1,388.858
1,225.893
88,27
32
Republika Hrvatska
4,174.349
3,719.556
89,11
96
 
Oznake:
S = broj stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku sredinom  2016. godine;
B = broj birača registriran na biračkim mjestima u Hrvatskoj na lokalnim izborima 2017. godine,
p = B/S x 100 = Broj birača na sto popisanih stanovnika 2011. godine i 
Z= Broj zastupnika izborne jedinice izračunat razmjerno broju stanovnika.
 
Četvrta i peta izborna jedinica imale bi manje od 15 zastupnika što je profesor ustavnog prava dr. sc. Robert Podolnjak zabranio I. referendumskim pitanjem građanske inicijative "Narod odlučuje".
 
BROJ ZASTUPNIKA PO IZBORNIM JEDINICAMA KOD MJEŠOVITOG IZBORNOG SUSTAVA
 
Županije
S
B
R
V
Z
Dubrovačko-neretvanska
121.970
107.733
1
Šibensko-kninska
103.021
99.493
1
Splitsko-dalmatinska
452.035
404.843
5
1. izborna jedinica
677.026
612.069
9
7
16
Istarska
208.105
187.471
2
Ličko-senjska
46.888
44.695
1
Primorsko-goranska
289.479
265.631
3
Zadarska
169.581
162.028
1
2. izborna jedinica
714.053
659.825
9
7
16
 I. izborna jedinica
1,391.079
1,271.894
18
14
32
Grad Zagreb
802.338
692.141
10
9
19
3. izborna jedinica
802.338
692.141
10
9
19
Karlovačka
120.321
111.073
1
Sisačko-moslavačka
157.204
146.400
1
Zagrebačka
314.549
272.155
3
4. izborna jedinica
592.174
529.828
8
5
13
II. izborna jedinica
1,394.412
1,221.769
18
14
32
Bjelovarsko-bilogorska
111.867
98.895
1
Koprivničko-križevačka
110.976
94.444
1
Krapinsko-zagorska
127.748
109.713
1
Međimurska
112.089
96.041
1
Varaždinska
170.563
146.766
1
5. izborna jedinica
633.243
545.859
8
5
13
Virovitičko-podravska
79.111
71.520
1
Brodsko-posavska
148.373
136.481
2
Osječko-baranjska
290.412
253.813
3
Požeško-slavonska
71.920
65.886
1
Vukovarsko-srijemska
165.799
152.334
2
6. izborna jedinica
755.615
680.034
10
9
19
 III. izborna jed.
1,388.858
1,225.893
18
14
32
Republika Hrvatska
4,174.349
3,719.556
54
42
96
 
Oznake:
S = broj stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku sredinom 2016. godine;
B = broj birača registriran na biračkim mjestima u Hrvatskoj na lokalnim izborima 2017. godine,
R = Broj zastupnika izborne jedinice s razmjernim izbornim sustavom,
V  = Broj zastupnika po županijama izabran većinski i
Z = R + V = Ukupni broj zastupnika.
 
Bivši predsjednik Republike Ivo Josipović je u svojoj predizbornoj kampanji predložio mješoviti izborni sustav tako da se 48 zastupnika bira većinski i 48 zastupnika razmjernim izbornim sustavom i ukupno 113 zastupnika. Uz 8 zastupnika nacionalnih manjina predložio je 9 zastupnika dijaspore. To je puno bolji prijedlog od obje referendumske inicijative koje je pokrenula Željka Markić i ostali.
 
Ukoliko neke nepodobne članove stranačko vodstvo ne stavi na stranačku listu mogu se nadmetati za zastupničko mjesto na većinskim izborima. Željka Markić je znala za taj prijedlog. Zašto se Željka Markić, Krešimir Miletić, Zlatko Hasanbegović, Bruna Esih, Ivica Šola, profesor talijanistike dr. sc. Nino Raspudić, profesor ustavnog i izbornog prava te izbornih sustava na pravnom fakultetu u Zagrebu  dr. sc. Robert Podolnjak i drugi ne bi nadmetali ravnopravno s drugim kandidatima za zastupničko mjesto tako da birači mogu zaokružiti njihovo ime na listićima s nekoliko kandidata, a ne na listinama s tristo ili više kandidata. Zašto član MOST-a profesor Podolnjak zagovara da Dubrovačko- neretvanska i Splitsko-dalmatinska županija budu jedna izborna jedinica? Dosta nam je Šeksovog zakonodavnog i Podolnjakovog ustavotvornog  izbornog inženjeringa. Saborska većina bi trebala usvojiti prijedlog bivšeg predsjednika Ive Josipovića uvjetovanjem kandidature na izborima s najmanje 100 potpisa ili s 20 tisuća kuna pologa po zastupniku koji se bira u izbornoj jedinici. Za sudjelovanje liste od 16 kandidata na izborima lista bi morala skupiti tisuću i šesto potpisa ili 320 tisuća pologa. Ukoliko bi lista dobila 3 % glasova birača država bi vratila polog listi kandidata. Na većinskim izborima ukoliko bi kandidat dobio više od 5 % glasova birača država bi mu vratila polog. Ovaj prijedlog je u skladu s preporukama Venecijanske komisije ("Kodeks dobre prakse u izbornim pitanjima").
 
U članku 45. Ustava trebalo bi staviti pravo dijaspore na najmanje 5 zastupnika, a najviše 9 ovisno o broju birača koji će glasati na izborima. Hrvatski sabor bi imao od 107 do 111 zastupnika. Dakle za 6 do 10 zastupnika manje nego uz ispunjenje uvjeta građanske inicijative "Narod odlučuje". Podjela hrvatske na 3 izborne jedinice I., II., i III. i na 6 izbornih jedinica od 1. do 6. kod mješovitog izbornog sustava  s ukupno 105 zastupnika = 54 razmjerno + 42 većinski + 6 nacionalnih + 3 dijaspore.Uvjet od minimalno 15 ili 20 zastupnika po izbornoj jedinici zastupnika nameće razmjerni izborni sustav s preferencijalnim glasovanjem, a isključuje većinski i mješoviti izborni sustav. To ne bi smjelo ući u Ustav RH. Za provedbu izbora s preferencijalnim glasovanjem svih birača treba ograničiti broj zastupnika na maksimalno 14 kandidata po izbornoj jedinici. To bi uključivalo i izbore s većinskim i mješovitim izbornim sustavom. Stranke bi nastupale samostalno na izborima, a na unutarstranačkim predizborima mogle bi preferencijalnim glasovanjem odrediti redoslijed na listama kandidata.
 
Kako u Hrvatskom saboru ima dosta saborskih zastupnika s 4 ili više saborskih mandata trebalo bi ograničiti broj mandata na najviše 4 saziva. Moj je prijedlog da saborska većina prihvati zahtjeve Građanske inicijative "Glasujmo imenom i prezimenom" iz 2014. ili omogući referendumsko izjašnjavanje o tome. Granica broja zastupnika trebala bi biti od 90 do 130. Granice koju predlaže građanska inicijativa od 100 do 120 mogu dovesti do problema zbog brzog smanjivanja broja stanovnika slavonskih županija, Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije. Broj zastupnika dijaspore treba povećati na najmanje 5, a najviše 9 ovisno o broja birača koji budu glasovali na izborima razmjerno broju glasova po kandidatu na izborimau Hrvatskoj.
 

Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.

Povezani članci

Što je o izbjeglicama rekao biskup Mate Uzinić?

HF

Pobuna hrvatskih mornara u Boki Kotorskoj

HF

Lažno predstavljanje

hrvatski-fokus

Žigmanov podržava velikosrpske laži

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...