Smanjiti manjince, povećati iseljenike

Mješoviti izborni sustav je bolji od razmjernog s preferencijalnim glasovanjem

 

 

Preferencijskim glasovima ne će se postići ciljevi koje pokretači referendumske inicijative "Narod odlučuje "očekuju. Ti se ciljevi mogu ostvariti mješovitim izbornim sustavom tako da se dio zastupnika bira većinski i dio zastupnika razmjernim izbornim sustavom kako smo 2. kolovoza 1992. godine većinskim izbornim sustavom izabrali imenom i prezimenom 60 zastupnika i 60 zastupnika razmjernim izbornim sustavom za Zastupnički dom Hrvatskog sabora s jednom izbornom jedinicom i izbornim pragom od 3 posto.

Podjela hrvatske na 3 izborne jedinice I., II., i III. s 31 zastupnikom po izbornoj jedinici ili sa 16 zastupnika po izbornoj jedinici kod 6 izbornih kod razmjernog izbornog sustava s ukupno 96 zastupnika razmjerno broju stanovnika po izbornoj jedinici. Kod mješovitog izbornog sustava birali bismo 54 zastupnika razmjernim izbornim sustavom po 18 u tri izborne jedinice i izbornim pragom od 4 %. Ukupni broj zastupnika u skladu s referendumskim pitanjima građanske inicijative "Narod odlučuje" bio bi 105. Tri izborne jedinice ispunjavaju sve zahtjeve iz referendumskih pitanja uz minimalno 31 zastupnika po izbornoj jedinici kod razmjernog izbornog sustava odnosno ukupno 102 zastupnika.

 

Prema važećem Zakonu o pravima nacionalnih manjina izglasanom travnja 2010. godine srpska nacionalna zajednica ima pravo na najmanje 3 zastupnika, a ostale na 5. Hrvatski sabor može smanjiti na 6 zastupnika nacionalnih manjina glasanjem dvotrećinskom većinom i povećat broj zastupnika dijaspore na najmanje 5 zastupnika promjenom 45. članka Ustava RH. Prema preporukama Venecijanska komisija ("Kodeks dobre prakse u izbornim pitanjima" broj zastupnika izbornih jedinica može se računati razmjerno broju stanovnika ili birača izborne jedinice. Analizom izbora od 1990. godine ustanovio sam da vlasti u Hrvatskoj grubo manipuliraju brojem birača kako bi namještale rezultate izbora ili referenduma te sprječavale referendumske inicijative pa bi kod nas bilo bolje računati broj zastupnika izborne jedinice razmjerno broju stanovnika prema zadnjem popisu. Zastupnici u Saboru zastupaju i maloljetnike.

 

BROJ ZASTUPNIKA PO IZBORNIM JEDINICAMA KOD RAZMJERNOG IZBORNOG SUSTAVA

 

Županije	S	B	p %	Z
Dubrovačko-neretvanska	121.970	107.733	88,33	–
Šibensko-kninska	103.021	99.493	96,58	–
Splitsko-dalmatinska	452.035	404.843	89,56	–
1. izborna jedinica	677.026	612.069	90,40	16
Istarska	208.105	187.471	90,08	–
Ličko-senjska	46.888	44.695	95,32	–
Primorsko-goranska	289.479	265.631	91,76	–
Zadarska	169.581	162.028	95,55	–
2. izborna jedinica	714.053	659.825	92,41	16
I. izborna jedinica	1,391.079	1,271.894	91,43	32
Grad Zagreb	802.338	692.141	86,27	–
3. izborna jedinica	802.338	692.141	86,27	18
Karlovačka	120.321	111.073	92,38	–
Sisačko-moslavačka	157.204	146.400	93,12	–
Zagrebačka	314.549	272.155	86,52	–
4. izborna jedinica	592.174	529.828	89,47	14
II. izborna jedinica	1,394.412	1,221.769	87,62	32
Bjelovarsko-bilogorska	111.867	98.895	87,62	–
Koprivničko-križevačka	110.976	94.444	85,10	–
Krapinsko-zagorska	127.748	109.713	85,88	–
Međimurska	112.089	96.041	85,68	–
Varaždinska	170.563	146.766	86,05	–
5. izborna jedinica	633.243	545.859	86,20	14
Virovitičko-podravska	79.111	71.520	90,40	–
Brodsko-posavska	148.373	136.481	91,99	–
Osječko-baranjska	290.412	253.813	87,40	–
Požeško-slavonska	71.920	65.886	91,61	–
Vukovarsko-srijemska	165.799	152.334	91,88	–
6. izborna jedinica	755.615	680.034	89,99	18
III. izborna jed.	1,388.858	1,225.893	88,27	32
Republika Hrvatska	4,174.349	3,719.556	89,11	96

 

Oznake:

S = broj stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku sredinom  2016. godine;

B = broj birača registriran na biračkim mjestima u Hrvatskoj na lokalnim izborima 2017. godine,

p = B/S x 100 = Broj birača na sto popisanih stanovnika 2011. godine i 

Z= Broj zastupnika izborne jedinice izračunat razmjerno broju stanovnika.

 

Četvrta i peta izborna jedinica imale bi manje od 15 zastupnika što je profesor ustavnog prava dr. sc. Robert Podolnjak zabranio I. referendumskim pitanjem građanske inicijative "Narod odlučuje".

 

BROJ ZASTUPNIKA PO IZBORNIM JEDINICAMA KOD MJEŠOVITOG IZBORNOG SUSTAVA

 

Županije	S	B	R	V	Z
Dubrovačko-neretvanska	121.970	107.733	–	1	–
Šibensko-kninska	103.021	99.493	–	1	–
Splitsko-dalmatinska	452.035	404.843	–	5	–
1. izborna jedinica	677.026	612.069	9	7	16
Istarska	208.105	187.471	–	2	–
Ličko-senjska	46.888	44.695	–	1	–
Primorsko-goranska	289.479	265.631	–	3	–
Zadarska	169.581	162.028	–	1	–
2. izborna jedinica	714.053	659.825	9	7	16
I. izborna jedinica	1,391.079	1,271.894	18	14	32
Grad Zagreb	802.338	692.141	10	9	19
3. izborna jedinica	802.338	692.141	10	9	19
Karlovačka	120.321	111.073	–	1	–
Sisačko-moslavačka	157.204	146.400	–	1	–
Zagrebačka	314.549	272.155	–	3	–
4. izborna jedinica	592.174	529.828	8	5	13
II. izborna jedinica	1,394.412	1,221.769	18	14	32
Bjelovarsko-bilogorska	111.867	98.895	–	1	–
Koprivničko-križevačka	110.976	94.444	–	1	–
Krapinsko-zagorska	127.748	109.713	–	1	–
Međimurska	112.089	96.041	–	1	–
Varaždinska	170.563	146.766	–	1	–
5. izborna jedinica	633.243	545.859	8	5	13
Virovitičko-podravska	79.111	71.520	–	1	–
Brodsko-posavska	148.373	136.481	–	2	–
Osječko-baranjska	290.412	253.813	–	3	–
Požeško-slavonska	71.920	65.886	–	1	–
Vukovarsko-srijemska	165.799	152.334	–	2	–
6. izborna jedinica	755.615	680.034	10	9	19
III. izborna jed.	1,388.858	1,225.893	18	14	32
Republika Hrvatska	4,174.349	3,719.556	54	42	96

 

Oznake:

S = broj stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku sredinom 2016. godine;

B = broj birača registriran na biračkim mjestima u Hrvatskoj na lokalnim izborima 2017. godine,

R = Broj zastupnika izborne jedinice s razmjernim izbornim sustavom,

V  = Broj zastupnika po županijama izabran većinski i

Z = R + V = Ukupni broj zastupnika.

 

Bivši predsjednik Republike Ivo Josipović je u svojoj predizbornoj kampanji predložio mješoviti izborni sustav tako da se 48 zastupnika bira većinski i 48 zastupnika razmjernim izbornim sustavom i ukupno 113 zastupnika. Uz 8 zastupnika nacionalnih manjina predložio je 9 zastupnika dijaspore. To je puno bolji prijedlog od obje referendumske inicijative koje je pokrenula Željka Markić i ostali.

 

Ukoliko neke nepodobne članove stranačko vodstvo ne stavi na stranačku listu mogu se nadmetati za zastupničko mjesto na većinskim izborima. Željka Markić je znala za taj prijedlog. Zašto se Željka Markić, Krešimir Miletić, Zlatko Hasanbegović, Bruna Esih, Ivica Šola, profesor talijanistike dr. sc. Nino Raspudić, profesor ustavnog i izbornog prava te izbornih sustava na pravnom fakultetu u Zagrebu  dr. sc. Robert Podolnjak i drugi ne bi nadmetali ravnopravno s drugim kandidatima za zastupničko mjesto tako da birači mogu zaokružiti njihovo ime na listićima s nekoliko kandidata, a ne na listinama s tristo ili više kandidata. Zašto član MOST-a profesor Podolnjak zagovara da Dubrovačko- neretvanska i Splitsko-dalmatinska županija budu jedna izborna jedinica? Dosta nam je Šeksovog zakonodavnog i Podolnjakovog ustavotvornog  izbornog inženjeringa. Saborska većina bi trebala usvojiti prijedlog bivšeg predsjednika Ive Josipovića uvjetovanjem kandidature na izborima s najmanje 100 potpisa ili s 20 tisuća kuna pologa po zastupniku koji se bira u izbornoj jedinici. Za sudjelovanje liste od 16 kandidata na izborima lista bi morala skupiti tisuću i šesto potpisa ili 320 tisuća pologa. Ukoliko bi lista dobila 3 % glasova birača država bi vratila polog listi kandidata. Na većinskim izborima ukoliko bi kandidat dobio više od 5 % glasova birača država bi mu vratila polog. Ovaj prijedlog je u skladu s preporukama Venecijanske komisije ("Kodeks dobre prakse u izbornim pitanjima").

 

U članku 45. Ustava trebalo bi staviti pravo dijaspore na najmanje 5 zastupnika, a najviše 9 ovisno o broju birača koji će glasati na izborima. Hrvatski sabor bi imao od 107 do 111 zastupnika. Dakle za 6 do 10 zastupnika manje nego uz ispunjenje uvjeta građanske inicijative "Narod odlučuje". Podjela hrvatske na 3 izborne jedinice I., II., i III. i na 6 izbornih jedinica od 1. do 6. kod mješovitog izbornog sustava  s ukupno 105 zastupnika = 54 razmjerno + 42 većinski + 6 nacionalnih + 3 dijaspore.Uvjet od minimalno 15 ili 20 zastupnika po izbornoj jedinici zastupnika nameće razmjerni izborni sustav s preferencijalnim glasovanjem, a isključuje većinski i mješoviti izborni sustav. To ne bi smjelo ući u Ustav RH. Za provedbu izbora s preferencijalnim glasovanjem svih birača treba ograničiti broj zastupnika na maksimalno 14 kandidata po izbornoj jedinici. To bi uključivalo i izbore s većinskim i mješovitim izbornim sustavom. Stranke bi nastupale samostalno na izborima, a na unutarstranačkim predizborima mogle bi preferencijalnim glasovanjem odrediti redoslijed na listama kandidata.

 

Kako u Hrvatskom saboru ima dosta saborskih zastupnika s 4 ili više saborskih mandata trebalo bi ograničiti broj mandata na najviše 4 saziva. Moj je prijedlog da saborska većina prihvati zahtjeve Građanske inicijative "Glasujmo imenom i prezimenom" iz 2014. ili omogući referendumsko izjašnjavanje o tome. Granica broja zastupnika trebala bi biti od 90 do 130. Granice koju predlaže građanska inicijativa od 100 do 120 mogu dovesti do problema zbog brzog smanjivanja broja stanovnika slavonskih županija, Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije. Broj zastupnika dijaspore treba povećati na najmanje 5, a najviše 9 ovisno o broja birača koji budu glasovali na izborima razmjerno broju glasova po kandidatu na izborimau Hrvatskoj.

 

Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.