Gruba manipulacija brojem birača

Ustavni sud pogriješio ukinućem uvjeta od 1.500 pravovaljanih potpisa potpore birača stranačkim listama za sudjelovanje na izborima

 

 

MINISTARSTVO UPRAVE

ministar Lovro Kuščević, dipl. iur.

Maksimirska cesta  63, 10 000 Zagreb

 

Predmet: Gruba manipulacija brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj       

Poštovani gospodine ministre,

Potpisnik sam peticije GIUIO-i ja za održavanje referenduma o izbornim pravilima i član udruge "Korektiv". Molim Vas da nam sukladno Zakonu o pristupu informacijama dostavite tablične podatke o broju birača po županijama, gradovima i općinama na dan 13. svibnja 2018. godine u 00 sati.

Građanska inicijativa "Glasujmo imenom i prezimenom" je od 21. rujna 5. listopada 2014. godine skupila 380.649 potpisa na peticiju za održavanje Referenduma o izbornim pravilima. Grubom manipulacijom brojem birača tadašnja je saborska većina spriječila referendumsko izjašnjavanje o izbornom zakonodavstvu za izbor zastupnika u Hrvatski sabor i time uz pomoć ustavnih sudaca prekršila I. članak Ustava Republike Hrvatske.

Na drugim izborima za Eu parlament održanim 25. svibnja 2014. godine bilo je registrirano na biralištima u Hrvatskoj 3.760.783 birača, a samo 118 dana kasnije bivši ministar uprave Arsen Bauk je potpisao ispravu da je na dan početka skupljanja potpisa na peticiju građanske inicijative " Glasujmo imenom i prezimenom" 21. rujna 2014. godine bilo 4.042.522 birača s prebivalištem u Hrvatskoj te da je potrebno 404.252 potpisa za održavanje referenduma. Nemoguće je da je za 118 dana 281.739 naših stanovnika s prebivalištem u Hrvatskoj steklo biračko pravo punoljetnošću više nego ih je umrlo. Dakle, građanska inicijativa "Glasujmo imenom i prezimenom" je skupila dovoljno potpisa birača na peticiju za održavanje Referenduma o izbornim pravilima. Broj registriranih birača na biralištima na izborima održanim tijekom 2013. i 2014. godine nije prelazio 3,78 milijuna birača (vidi I. tablični prikaz kretanja broja birača od 2011. do 2017. godine). Kako se broj birača od 21. svibnja 2017. do 13. svibnja 2018. godine povećao za 27.853 birača s prebivalištem u Hrvatskoj gospodine ministre? Molim Vas da  razmotrite kako će DIP provesti izbore s preferencijalnim glasovanjem u Gradu Zagrebu, ako se izglasa referendumska pitanja građanske inicijative "Narod odlučuje" i ako se prijavi više od 18 lista kandidata (vidi II. tablični prikaz)?

 

 I. PREGLED IZBORA I REFERENDUMA OD 2011. DO 2017. GODINE

 

Datum	S	B	P	B – P	p
04.12. 2011.  HS	4,284.889	3,842.363	3,487.034	355.329	89,67
22.01. 2012.  RP	4,267.558	4,092.137	3,481.226	610.911	95,89
14.04. 2013.    E	4,255.689	3,742.383	3,472.329	270.054	87,94
19.05. 2013.    L	4,255.689	3,767.170	3,472.329	294.841	88,52
01.12. 2013.  RB	4,247.039	3,777.518	3,468.507	309.011	88,94
25.05. 2014.    E	4,238.389	3,760.783	3,464.685	296.098	88,73
28.12. 2014.   P	4,220.997	3,773.687	3,458.803	314.884	89,40
11.01.2015.    P	4,220.997	3,788.039	3,458.803	329.236	89,74
08.11. 2015.  HS	4,188.977	3,759.844	3,448.000	311.844	89,76
11.09. 2016.  HS	4,169.473	3,742.546	3,433.139	309.407	89,76
21.05.2017.    L	4,157.561	3,719.556	3,428.098	291.458	89,46

 

Oznake u tablici:

S = broj stanovnika prema (DZS) za sredine 2012. do 2016. godine (https:// www.dzs.hr/Hrv) i linearnom interpolacijom na dan izbora,

P = broj punoljetnih stanovnika prema popisu 2011. ili prema procjeni,

B = broj registriranih birača na biračkim mjestima s prebivalištem u Hrvatskoj  (http: www. izbori.hr),

B – P = razlika između broja birača i broja punoljetnih stanovnika prema  procjeni na dan izbora i

p = B / S x 100 % = broj birača  s prebivalištem u Hrvatskoj na sto stanovnika prema popisu ili procijeni DZS-u.

E = izbori za Europski parlament,

L = lokalni izbori,

P = predsjednički izbori,

RB = Referendum o definiciji braka,

RP = Pristupni referendum i

HS = izbori za Hrvatski sabor.

 

II. ANALIZA BROJA DOBIVENIH GLASOVA STRANAKA NA IZBORIMA U GRADU ZAGREBU OD 2011. DO 2017. GODINE

 

IZB.JED.	N	> 1%	> 3 %	> 4 %	K1	K2	K3
I.  2011.	39	11	5	5	546	1 014	780
L  2013	24	12	8	8	1224	624	480
I.  2015	19	8	6	6	266	494	380
I.  2016.	19	6	6	6	266	494	380
L  2017.	21	9	8	8	1 071	546	420

 

Oznake:

N = broj izbornih lista,

> = više od naznačenog postotka od ukupno važećih glasova birača ili broja glasova, K₁ = broj kandidata na izborima,

K₂ = broj kandidata na izborima za Hrvatski sabor u Zagrebu kao izbornoj jedinici za 26 zastupnika i

K₃ = broj kandidata za 20 zastupnika.

Izbori za Hrvatski sabor se odnose na I. izbornu jedinicu.

 

Analizom broja dobivenih glasova marginalnih lista kandidata na izborima za Skupštinu grada Zagreba i u I. izbornoj jedinici za Hrvatski sabor, koje su dobile manje od 1 % glasova birača na izborima, može se zaključiti da je Ustavni sud pogriješio ukinućem uvjeta od 1.500 pravovaljanih potpisa potpore birača stranačkim listama za sudjelovanje na izborima. Za ispisivanje imena i prezimena na zbirnu izbornu listu trebalo bi od 9 do 26 stranica formata A4.

Trebao je ostati uvjet za sudjelovanje na izborima 1.400 pravovaljanih potpisa  potpore birača odnosno 100 po zastupniku koji se bira u izbornoj jedinici. Smanjio bi se broj izbornih lista, broj propalih glasova i zbirna izborna lista bi bila manjeg formata. To bi bilo sukladno preporukama Venecijanske komisije ("Kodeks dobre prakse u izbornim pitanjima" ).

S poštovanjem!

 

Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr., Ožujska 12, 10 000 Zagreb, 23. V. 2018.

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva