Je li američka Administracija protiv dojenja

Još uvijek najveći proizvođači mliječnih dojenačkih formula godišnje zarađuju oko 70 milijardi dolara

 

 

Svake godine u prvom tjednu kolovoza diljem svijeta obilježava se Međunarodni tjedan dojenja. Tako je ove godine obilježen 28. Međunarodni tjedan dojenja, kako u svijetu tako i u Hrvatskoj. Ovogodišnja tema bila je: „Dojenje: Temelji za život“. Povodom Međunarodnog tjedna dojenja, Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio je 31. srpnja 2018. tekst iz kojeg izdvajam: „Potpisivanjem Innocenti deklaracije 1990. predstavnici brojnih zemalja svijeta i čelnih organizacija poput Svjetske zdravstvene organizacije/WHO, UNICEF-a, UNDP-a, UN-a, US AID-a, Svjetske banke i dr. obvezuju se činiti brojne aktivnosti s ciljem zaštite, promicanja i pružanja podrške dojenju…“

Uoči obilježavanja Međunarodnog tjedna dojenja pojedini svjetski mediji objavili su početkom srpnja tekstove o navodnim prijetnjama američke Administracije upućene Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, točnije njezinom tijelu – Skupštini Svjetske zdravstvene organizacije. U svibnju (2018.) su se u Genevi sastali brojni članovi Skupštine i tada je trebala biti usvojena Rezolucija o dojenju. Rezolucija o dojenju temelji se na višedesetljetnom istraživanju o učinku dojenja, a zaključak je jedinstven – majčino mlijeko najbolja je hrana za dojenče i malo dijete. Američka, tj. Administracija predsjednika Donalda Trumpa nastojala je spriječiti usvajanje međunarodne rezolucije o promicanju i zaštiti dojenja djeteta. Dakako, svi zagovaratelji promicanja dojenja djece izrazili su svoje duboko ogorčenje zbog toga, uključujući medicinske i javnozdravstvene stručnjake.

 

Američka delegacija prema pisanju vodećih, „mainstream“ medija (The New York Times, The Guardian, CNN, USA Today i dr.) navodno je upućivala prijetnje s namjerom zastrašivanja država u svrhu njihovog odustajanja od navedene međunarodne rezolucije o dojenju. Prema izvornom tekstu Svjetske zdravstvene organizacije, države bi trebale poticati, promicati i štititi dojenje djece jer sve više provedenih istraživanja 'govori' u prilog dojenja koje ima brojne pozitivne zdravstvene učinke kako za dijete tako i za majku, dok je prehrana dojenčadi i male djece s tzv. mliječnim dojenačkim formulama problematična, a u javnosti se iznosi niz netočnosti o zamjenskim formulama za prehranu dojenčadi i male djece. O navodnom protivljenju američke Administracije predsjednika Trumpa prvi je pisao „The New York Times“ te istaknuo snažnu reakciju Administracije protiv navedene rezolucije koju su inače u većini prihvatili članovi Skupštine, uključujući i Rusiju. Trumpova Administracija zahtijeva brisanje teksta iz nacrta rezolucije i to u dijelu u kojem se izričito naglašava da će vlade poticati građane, prvenstveno majke i očeve na „zaštitu, promicanje i pružanje podrške dojenju“.

 

Američka Administracija također koristi diplomatsku mrežu kako bi izvršila pritisak na države u svrhu njihovog odustajanja od rezolucije. Najsnažniji pritisak prema pisanju „The New York Timesa“ vršen je na južnoameričku državu Ekvador zahtijevajući njezino povlačenje iz rezolucije ili će u protivnom biti kažnjena određenim „trgovinskim mjerama“, a bit će im uskraćena i vojna pomoć u borbi protiv organiziranih bandi i nasilja. Na pisanje „The New York Timesa“ odmah je reagirao američki predsjednik Donald Trump koji je na twitteru između ostalog napisao sljedeće: „Sjedinjene Države snažno podupiru dojenje ali isto tako smatramo da 'formule' moraju biti dostupne ženama. Mnoge žene trebaju 'formulu' zbog pothranjenosti i siromaštva…“

 

Lucy Sullivan, izvršna direktorica „1.000 Days“ („1.000 dana“), međunarodne grupe sa sjedištem u SAD-u koja se zalaže za poboljšanje prehrane dojenčadi i male djece na twitteru je napisala sljedeće: „…Suprotstavljanje SAD-a usmjereno je protiv javnog zdravlja a u korist privatnog profita. A u pitanju je: dojenje spašava živote žena i djece. Dojenje je loša stvar za globalno tržište proizvođača dječje hrane, prvenstveno dojenačkih formula, a koje ostvaruje golem profit vrijedan više milijardi US dolara…“ Slično su reagirale i druge organizacije koje podupiru dojenje, npr. „Moms Rising“ – mreža majki koje zagovaraju dojenje, zatim britanska organizacija „Baby Milk Action“ i dr. Prema internom kodeksu Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), kompanije koje proizvode „dojenačke formule“ nemaju izričito pravo obraćati se majkama i njihovim liječnicima, a oglašavanje ove hrane također je pod određenom kontrolom.

 

Časopis „The Guardian“ i organizacija „Save the Children“ početkom 2018. proveli su istraživanje koje je otkrilo da proizvođači mliječnih dojenačkih formula koriste agresivne metode u svrhu pritiska na majke, liječnike i druge zdravstvene stručnjake kako bi preporučivali „mlijeko u prahu“ a ne dojenje. Nažalost, ove mjere vrlo agresivno se primjenjuju u siromašnim zemljama ili regijama diljem svijeta, gdje se sada najviše koncentrira promocija i rast prodaje mliječnih dojenačkih formula, a time i posao vrijedan više milijardi US dolara. Proizvođači mliječnih dojenačkih formula za prehranu dojenčadi i male djece posljednjih godina bilježe stagniranje prodaje svojih proizvoda u bogatijim državama jer sve više majki odlučuje dojiti svoje dijete. Stoga se tržište okreće zemljama u razvoju pa se usprkos svemu na globalnoj razini očekuje rast tržišta za oko 4 % u 2018., prema pisanju Euromonitora. Usprkos svemu, najveći proizvođači mliječnih dojenačkih formula godišnje zarađuju oko 70 milijardi US dolara. Potrebno je napomenuti kako je samo manji broj velikih proizvođača dojenačkih mliječnih formula koncentriran u SAD-u i Europi. A jedan od njih je i „Abbot Nutrition“ (u sastavu „Abbot Laboratories“) koji je financijski „pomogao“ svečanu inauguraciju predsjednika Trumpa u siječnju 2017.

 

Prema pisanju „The New York Timesa,“ u vrijeme vijećanja o rezoluciji za promicanje dojenja, američka Administarcija prijetila je s „rezanjem“ financijske potpore WHO-u; s obzirom da su SAD najveći pojedinačni donator (845 milijuna US dolara u 2017.), ova prijetnja ne može se prihvatiti tako olako.

 

Brojni medicinski i javnozdravstveni stručnjaci diljem svijeta suprotstavili su se Trumpovoj Administraciji i njihovom protivljenju rezoluciji o promicanju i zaštiti dojenja, izvjestio je 9. srpnja 2018. „The New York Times“ te naglasio važnost dojenja djece u siromašnim zemljama ili regijama gdje je opskrba pitkom vodom problematična a voda je često onečišćena što nikako nije pogodno za pripremu dojenačke formule. Štoviše, ove formule su skupe pa siromašne majke često previše razvodnjavaju hranu kako bi što duže trajala – a to, dakako, ima dodatne negativne učinke na zdravlje djeteta, upozoravaju medicinski stručnjaci. Štoviše, „American Academy of Pediatrics“ smatra dojenje novorođenčadi „standardnom normom“ te majkama preporučuje isključivo dojenje djeteta u prvih šest mjeseci života. Nadalje, dojenje podržavaju i stručnjaci „American College of Obstetricians and Gynecologists“ te ističu brojne pozitivne učinke dojenja za dijete i majku, a broj tih dokaza neprekidno se povećava.

 

Stručnjaci koji su proveli znanstveno-istraživačku analizu troškova, izvijestili su da kada bi 90 % američkih obitelji slijedilo upute i medicinske preporuke o isključivom dojenju prvih šest mjeseci, tada bi Sjedinjene Države godišnje uštedjele oko 13 milijardi US dolara i spriječila bi se smrt barem 911 dojenčadi (napomena: studija je objavljena u svibnju 2010. u časopisu „Pediatrics“ 2010 May; 125(5); autor: Department of Medicine, Cambridge Health Alliance and Harvard Medical School, Boston). Stručnjaci nadalje ističu da dojenje dojenčadi u siromašnim zemljama ili regijama znatno smanjuje bolesti probavnog sustava s proljevom čime se spašavaju životi djece.

 

Mnoštvo studija dokazuje brojne zdravstvene dobrobiti za dijete i majku – i to kako u SAD-u tako i diljem svijeta. Dojenje ima dugoročne pozitivne zdravstvene učinke na svako dijete – sve do njegove odrasle dobi. Svaka, pa i najmanja količina majčinog mlijeka ima pozitivan učinak na dijete i njegovo zdravlje: što duže dojite dijete, zaštita od bolesti traje duže i veća je zdravstvena dobrobit. Upravo iz navedenih razloga Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje isključivo dojenje djeteta prvih šest mjeseci (26 tjedana) – pod isključivim dojenjem smatra se prehrana dojenčeta samo s majčinim mlijekom. Nadalje, WHO preporučuje dojenje djeteta do dobi od dvije godine pa čak i duže – dakako, u tom slučaju dijete već polagano jede i drugu hranu ali majčino mlijeko ostaje kao neizostavan obrok.  Dojenje također osigurava mnoge zdravstvene dobrobiti za majke dojilje jer snizuje rizik od karcinoma dojke, karcinoma jajnika, osteoporoze, kardiovaskularnih bolesti i prekomjerne tjelesne težine.

 

Kod djece dojenje smanjuje rizik od infekcija, proljeva i povraćanja, zatim od iznenadne dojenačke smrti, pojave leukemije u dječjoj dobi, pretilosti, kardiovaskularnih bolesti u odrasloj dobi i dr. Također je dokazano da dojenje štiti od kroničnih bolesti kao što su celijakija, upalne bolesti crijeva, astma i kancerogene bolesti kod djece, značajno smanjuje rizik od razvoja dijabetesa tipa 1 ili tzv. juvenilnog dijabetesa i dr. Nadalje, dojenje omogućuje stvaranje vrlo snažne emotivne povezanosti između majke i djeteta. Mliječne dojenačke formule kao zamjena za majčino mlijeko ne osiguravaju zaštitu od bolesti i infekcija niti imaju ikakvu zdravstvenu dobrobit za majku i dijete.  

 

Majčino je mlijeko najbolja i najhranjivija hrana za dijete: bogato je nutrijentima i zaštitnim antitijelima (imunoglobulinima) koja štite dijete od bolesti te potiču razvoj njegovog osjetljivog imunog sustava. Proteini tj. bjelančevine majčinog mlijeka lakše su probavljive od onih iz 'mliječne dojenačke formule' od kravljeg mlijeka, a kalcij i željezo iz majčinog mlijeka najlakše se apsorbiraju. Humano tj. majčino mlijeko sadrži dva tipa proteina: proteine sirutke i kazein. U ranoj fazi dojenja oko 90 % čine proteini sirutke a 10 % je kazein, dok kasnije, u zrelom majčinom mlijeku taj odnos se mijenja pa ima 60 % proteina sirutke i 40 % kazeina. Upravo ovi proteini imaju veliku značajnu ulogu jer imaju zaštitna svojstva te štite od infekcija. U majčinom mlijeku važne su i masti, osobito dugolančane masne kiseline koje su neophodne za razvoj mozga i nervnog sustava, razvoj retine, apsorpciju vitamina topivih u mastima (A, D, E i K) a ujedno su primarni izvor energije. Lizozim je enzim u sastavu majčinog mlijeka koji štiti novorođenče od infekcija E.coli i Salmonella jer ima protuupalnu funkciju te potiče razvoj zdrave crijevne mikroflore. Majčino mlijeko sadrži također i bifidus faktor koji je važan za razvoj laktobacila (Lactobacillus sp.) koji štite od razvoja štetnih bakterija i virusa.

 

Na održanoj Skupštini Svjetske zdravstvene organizacije, Hrvatska je potpisala u svibnju 2018. navedenu Rezoluciju za prehranu dojenčadi i male djece koja preporučuje isključivo dojenje u prvih šest mjeseci te dojenje uz odgovarajuću nadohranu od šestog mjeseca na dalje, tj. do prve godine života ili čak duže. Do kraja 2018. najavljeno je osnivanje banke humanog mlijeka u Hrvatskoj. Prirodni bioaktivni sastojci majčinog mlijeka su jedinstveni i ne može ih se umjetno proizvesti u industrijskom laboratoriju – stoga dojenje djece treba promicati, podržavati i štititi.

 

Izvori:

 

Roni Caryn Rabin: „Trump stance on breastfeeding and formula criticized by medical experts“ – The New York Times, 9. 7. 2018.;

The Guardian: „Trump Administration's opposition to breastfeeding resolution sparks outrage,“ autor: Ed Pilkington in New York (8. 7. 2018.).

 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.