Hrvatski Fokus
Religija

Poticaj da idemo na Marjan

Izložba 'Crkvena baština Marjana' u Splitu

 
 
U Staroj gradskoj vijećnici u Splitu, u četvrtak 27. rujna, otvorena je izložba 'Crkvena baština Marjana', kojom se želi skrenuti pažnja na ljepotu, raznolikost i vrijednost crkvene baštine Marjana koja seže od starokršćanskog doba do 20. stoljeća.
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2018/10/maxresdefault-1-1.jpg
 „Neka ova izložba bude poticaj da idete na Marjan, da uživate i napajate se tom baštinom koja je živa. Mnogo je naziva tog svetog brda. U jednom trenutku naši preci nazvali su ga Mons Kyrie eleison i dali mu atribut apsolutne svetosti. Zadržimo to u svojim dušama, bili vjernici ili ne. Bitno je da ga ćutimo i razumimo i na taj način ćemo ga najbolje sačuvati“, poručio je gradonačelnik Andro Krstulović Opara otvarajući izložbu. Govoreći o odnosu Splićana prema Marjanu, gradonačelnik se osvrnuo na uvodno pjevanje bratima Bratovšine Svetog Križa. „Upravo smo čuli naše bratime, našu živu baštinu. Čuli smo kako rebumbaje sve ono što je Marjan. Od 1439. godine u kontinuitetu živi Bratovšina Svetog Križa iz Velog Varoša i ako promatramo kroz tu prizmu dobit ćemo odgovor gdje je Marjan u budućnosti“, naglasio je, među ostalim, gradonačelnik.
 
Kroz izložene arheološke artefakte nađenih na marjanskom poluotoku, ulomke uništenih nadgrobnih spomenika sa Sustipana, grafike, karte i stare fotografije izložbu je predstavio ugledni povjesničar umjetnosti prof. dr. Ivo Babić. „Marjan je izuzetan primjer religioznog osjećanja prostora i dio duhovnog inventara sviju nas. Nad njim odavno bdiju sveci, božice i vile. Ovom izložbom kultiviramo budućnost i stvaramo spone s prošlošću“, kazao je prof.dr. Babić. U izložbu nas uvodi popis karata i veduta na kojima su ucrtane ili označene marjanske crkve uključivo i kaštel obitelji Capogrosso (kasnije Capogrosso-Kavanjin) u kojem je bila podignuta crkva Gospe od Dobrog Savjeta.
 
Arheološki dio donosi uvid u svjedočanstva života na Marjanu već u prapovijesti, a zatim govori o najstarijim crkvama iz ranokršćanskog razdoblja.  Osobit naglasak dan je na crkvu i benediktinski samostan sv. Stjepana de pinis koji je imao važnu ulogu u životu grada, u kojem je jedno vrijeme boravio i hrvatski kralj Stjepan II. U 19. stoljeću tu se razvilo gradsko groblje, koje je bilo veoma slikovito, a more i padine Marjana davale su mu poseban okvir. Zbog nadgrobnih spomenika, od kojih su neke izradili naši vrsni umjetnici, kao i čitavog niza uglednih osoba iz javnog, političkog, kulturnog i umjetničkog života Splita, koje su tu bile pokopane, imalo je izuzetnu vrijednost. Početkom šezdesetih godina 20. stoljeća ono je uništeno, a prostor srednjovjekovne opatije arheološki je istražen.
 
Kao samostalne cjeline prikazane su postojeće crkve: Sv. Benedikta, Sv. Nikole, Betlem, Sv. Jere, Sv. Jure, Gospa od Sedam Žalosti, Sv. Križ, Gospa od Dobrog Savjeta i Sv. Stjepan. Od nestalih crkava prikazane su Sv. Mihovil na Banbinoj glavici i Sv. Ivan evanđelist, jer su sačuvani dijelovi njihovog kamenog namještaja i arhitekture. Izdvojenu cjelinu izložbe čine arheološki i umjetnički spomenici koji su vezani uz marjanske crkve, poput oltarnih pregrada i nadvratnika te neki nadgrobni spomenici sa Sustipana, kao i nalazi iz rimskog doba nađeni prigodom arheoloških iskopavanja.
 
Riječ baština podrazumijeva nešto što je bilo, što je iza nas i što smo dobili u nasljeđe. Izložba 'Crkvena baština Marjana' nije samo pogled unatrag, na ono što su naši preci s ljubavlju i duhom utiskivali u marjansko tlo i njegove stijene, već i pogled prema budućnosti. Ona poziva na što bolje upoznavanje brda nad Splitom i čuvanje njegovih svekolikih vrijednosti za buduće naraštaje. 
Pored izložbe organizirane povodom Danâ europske baštine s temom „Europska godina kulturne baštine – Umjetnost dijeljenja“, osmišljen je i popratni program o duhovnosti Marjana i njegovoj crkvenoj baštini koji će se odvijati od 27. rujna do 10. listopada 2018.
 

Nives Matijević

Povezane objave

Isusu

HF

Osamstota obljetnica sv. Franje i sultana

HF

Božja milost

hrvatski-fokus

Papa Franjo – nada ili grobar iz Konga?

hrvatski-fokus

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više