Svjetski dan hrane – 2018.

Ovogodišnja tema glasi: "Naša djelovanja su naša budućnost"

Svake godine diljem svijeta u više od 150 zemalja, 16. listopada obilježava se Svjetski dan hrane, a središnje obilježavanje biti će u Rimu, gdje je glavno sjedište UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO). Organizacija za hranu i poljoprivredu osnovana je naime, 16. listopada 1945. godine. Ovogodišnja tema Svjetskog dana hrane glasi: "Naša djelovanja su naša budućnost".

Stručnjaci su jedno vrijeme izvještavali o smanjenju broja gladnih ljudi u svijetu. No, danas više od 820 milijuna ljudi trpi, pati zbog kronične pothranjenosti, navodi se u najnovijem izvješću FAO-a ("Stanje prehrambene sigurnosti i prehrane u svijetu", 2018.). Nadalje, pet milijuna djece mlađe od pet godina svakodnevno umire zbog uzroka povezanih s pothranjenosti. Istovremeno, 38 milijuna djece mlađe od pet godina ima prekomjernu tjelesnu težinu.

Glad u svijetu bilježi rast zbog nemira i ratnih sukoba, ekstremnih vremenskih uvjeta uzrokovanih klimatskim promjenama, padom gospodarstva i usporavanja gospodarskog razvoja itd. Danas 70 posto svjetske populacije živi u siromašnim ruralnim područjima gdje ovise isključivo o poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu. Stoga Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) ističe potrebu za „veliko otvaranje“ koje će omogućiti privatnom sektoru ulaganja u poljoprivredu uz istovremeno jačanje programa i socijalne zaštite za sve najranjivije skupine te potrebu povezivanja ruralnih područja, tj. proizvođača hrane s urbanim područjem. Dok milijuni ljudi gladuju, 672 milijuna ljudi je pretilo (gojazno), a 1,3 milijarde ljudi ima prekomjernu tjelesnu težinu. Ovo se mora promijeniti.

Program UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu „Bez gladi“ („Zero Hunger“) želi svakom čovjeku osigurati dovoljnu količinu zdrave hrane. Stoga svi moramo raditi zajedno kako bismo svakom čovjeku bez obzira gdje on bio, osigurali zdravu i sigurnu hranu. Kako bismo ovo postigli, moramo prihvatiti novi održivi način poljoprivredne proizvodnje i života, surađivati i dijeliti / razmjenjivati znanja i iskustva. Moramo svi zajedno raditi za opće dobro. Imamo mogućnost ostvariti svijet bez gladi do 2030., poručuje Organizacija za hranu i poljoprivredu.

Hrvatska agencija za hranu (HAH), uz potporu UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović i pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva zdravstva organizirat će također nacionalno obilježavanje Svjetskog dana hrane (izvor: www.hah.hr). Hrvatska agencija za hranu odabrala je ovogodišnju temu o doniranju hrane, jer kako ističu, to je jedno od iznimno važnih pitanja u našoj zemlji. Stoga će se u organizaciji HAH-a u Osijeku održati skup pod geslom: „Spasimo hranu!“ a govorit će se o Sustavu doniranja (hrane) u RH:  trenutno stanje, izazovi i perspektiva. Istovremeno, 16. listopada diljem svijeta održat će se i Međunarodni dan djelovanja za suverenost hrane naroda i protiv transnacionalnih korporacija. Međutim, jedan važan događaj koji se tiče budućnosti ruralnih područja, poljoprivredne proizvodnje i OPG-ova ali i hrvatskog naroda u cjelini prešućen je u Hrvatskoj.

Naime, Vijeće za ljudska prava Ujedinjenih naroda donijelo je 28. rujna 2018. u Genevi, Švicarska, rezoluciju kojom se usvaja deklaracija o pravima seljaka i drugih ljudi koji rade u ruralnim područjima. Za deklaraciju glasovale su 33 države, 11 država (uglavnom iz EU-a) bilo je suzdržano – među njima i Republika Hrvatska, a tri su bile protiv.

Moram svakako naglasiti da su predstavnici Udruge OPG-a Hrvatske „Život“ i Hrvatskog saveza udruga ekoloških proizvođača uputili početkom lipnja 2018. otvoreno pismo predstavnicima Stalne komisije Republike Hrvatske pri Uredu UN-a, Ministarstvu vanjskih i europskih poslova i Ministarstvu poljoprivrede s molbom za podrškom, tj. da podrže UN-ovu deklaraciju o pravima seljaka i drugih ljudi koji rade u ruralnim područjima. Prije glasovanja, grupa istraživača i znanstvenika, uključujući i bivšeg posebnog izvjestitelja UN-a o pravu na hranu (2008.-2014.), Olivier De Schutter, pozvali su europske države da glasuju za deklaraciju o pravima seljaka: „U Europi je u posljednjih 30 godina nestalo dvije trećine farmi, a prihodi malih poljoprivrednika jedva su dostatni za njihovo preživljavanje. Ruralna područja su ispražnjena,“ navode znanstvenici u svojem dokumentu. Usprkos tome, većina zemalja Europske unije, uključujući i Hrvatsku, su se suzdržale, izražavajući svoju zabrinutost zbog priznavanja prava na sjeme, zemlju, čistu i zdravu okolinu kao i suverenost hrane. Shvaćate li, poštovani čitatelji, svu ozbiljnost takve odluke? A za tekst deklaracije o pravima seljaka glasovale su europske države: Švicarska, Ukrajina i Portugal.

Deklaracija o pravima seljaka i drugih ljudi koji rade u ruralnim područjima uključuje između ostalog i prava na jednak pristup zemljištu i prirodnim resursima, prava na siguran, čist i zdrav okoliš, pravo na biološku raznolikost, pravo na hranu i suverenost hrane, pravo na lokalno tržiste i još mnogo toga. Štoviše, članak 19. kaže da seljaci imaju pravo na sjemenje, uključujući i pravo na čuvanje, korištenje, razmjenu i prodaju sjemenja sačuvanog na farmi, tj. poljoprivrednom gospodarstvu.

Dakako, i Njemačka je bila suzdržana, stoga je ogorčenje mnogih farmera opravdano: „Njemačka i EU često izražavaju svoju potporu za zaštitu ljudskih prava, razvoj na Jugu i obiteljska gospodarstva. No, u ovom presudnom trenutku potrebnog djelovanja, oni su se protivili deklaraciji i izolirali od međunarodne zajednice. Ovo nije razumljivo ni prihvatljivo,“ izjavila je Paula Gioia, članica njemačke organizacije pod nazivom „Radna skupina za seljačku poljoprivredu“ (Arbeitsgemeinschaft bäuerliche Landwirtschaft, AbL). Deklaracija o pravima seljaka i drugih ljudi koji rade u ruralnim područjima bit će u listopadu 2018. predstavljena na 3. sjednici Odbora Generalne skupštine UN-a u New Yorku. Zatim će u studenom 2018. deklaracija o pravima seljaka ići na glasovanje i usvajanje svih zemalja članica Ujedinjenih naroda.

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.