Sporije financiranje i javne rasvjete

Trebamo li baš vezano za svjetlosno onečišćenje biti najstroži u Europi?

 

 

Nešto manje od trećina gradova i općina već je zamijenila javnu rasvjetu onom energetski učinkovitijom. Ipak, u sektoru energetski učinkovite rasvjete još uvijek je puno izazova, primjerice poteškoće s tehničkim kriterijima za povoljne HBOR-ove kredite i potreba za garancijskim fondom za ESCO tvrtke, a čini se i da smo si sami zakomplicirali život sa strogim prijedlogom Zakona o svjetlosnom onečišćenju. O svemu tome govori odličan poznavatelj prilika, konzultant, dr. sc. Vedran Uran, dipl. ing., Energetske usluge d.o.o., Zagreb.

• U Hrvatskoj je energetski obnovljena otprilike trećina javne rasvjete, što znači da je potencijal vrlo velik. Kako Hrvatska stoji u odnosu na neke druge zemlje Europske unije?

Procjenjuje se da hrvatski gradovi i općine broje oko 770.000 svjetiljki. Također se procjenjuje da je do sada zamijenjeno oko 150.000 svjetiljki pretežito sufinanciranih bespovratnim sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) koja su bila na raspolaganju prije nekoliko godina. Otprilike polovina svjetiljki od tog broja ih je zamijenjeno prema ESCO modelu što je za svaku pohvalu s obzirom na to koliko takav tip usluge kod nas još uvijek predstavlja nepoznanicu. Teško je procijeniti kako po ovom pitanju Hrvatska stoji u odnosu na Europsku uniju jer baš ne postoje nekakva izvješća koja obrađuju tržište LED rasvjete, osobito onog koje se tiče vanjske ili javne rasvjete. Pretpostavljam da i u ostalim Europskim zemljama interes za zamjenu svjetiljki s onim štednim i ekološkim u javnom sektoru ovisi o dostupnosti određenih poticaja. S druge strane postoje preporuke o određivanju kriterija za zelenu javnu nabavu LED javne rasvjete koje su definirane kroz projekt Premium Light Pro u okviru EU programa Horizon 2020. 

 

• Kao konzultant EBRD-a vaša tvrtka je u konzorciju pružala besplatnu tehničku pomoć na projektima obnove javne rasvjete u Hrvatskoj. Što ste konkretno odradili u prethodnim godinama?

– Od lipnja 2014. radio sam kao voditelj EBRD-ovog Regionalnog programa za energetsku učinkovitost na području Hrvatske koji je službeno okončan prije nekoliko dana i najvjerojatnije se neće više produljivati jer program nastavlja funkcionirati isključivo na području Zapadnog Balkana. Za vođenje programa bio je zadužen konzorcij CMS i GreenMax Capital Advisors s timom stručnjaka na različitim poljima, od ESCO-a, javne rasvjete do financija i prava. U tom smo razdoblju pružali tehničku pomoć jedinicama lokalnih samouprava koja je u potpunosti bila financirana iz EU sredstava. Jedan od prvih zadataka je bio da izradimo model ugovora o energetskoj učinkovitosti i obrazac natječajne dokumentacije za projekte modernizacije javne rasvjete po ESCO modelu i to prema postojećim relevantnim zakonima. Od brojnih gradova i općina koje smo imali prilike kontaktirati i posjetiti njih 30-tak je ušlo u formalnu suradnju s nama, za njih 15-tak smo pripremali projekte javne rasvjete za postupak javne nabave, dok je njih sedam provelo te postupke te je kod njih javna rasvjeta modernizirana. U nekim slučajevima svjetiljke su u funkciji već više od dvije godine bez ikakvih problema. Koliko je naš model jasan i primjenjiv dokazuje podatak da je još 14 gradova i općina koristilo naš model za postupke javne nabave, ali bez naše pomoći. Uz to, prvi grad koji je ikad objavio dokumentaciju za javnu nabavu za modernizaciju javne rasvjete po ESCO modelu upravo je bio realiziran po našem modelu. To je bila motivacija da i drugi gradovi i općine krenu u objavljivanje natječaja što prema našem što prema nekim drugim sličnim modelima, te ih je do danas objavljeno 50-tak, a broj ESCO tvrtki koji se pojavio na tim natječajima je 15-20 što govori da se razvoj i otvaranje ESCO tržišta u ovom sektoru kreće u dobrom pravcu.

 

• S kakvim poteškoćama ste se susretali, odnosno koje su po vašem mišljenju najveće prepreke u realizaciji projekata? 

– Dok su bila dostupna sredstva iz FZOEU-a interes JLS-ova za korištenje naše pomoći je bio velik i sve su se pripreme oko natječajne dokumentacije trebale napraviti čim prije jer su postojali rokovi do kad je projekt javne rasvjete morao biti izveden a u cilju da se ta sredstva na vrijeme povuku. Nakon toga je, naravno, interes splasnuo, ali samo jedno vrijeme dok sve više gradova i općina nije shvatilo koje dobrobiti ESCO model sve nosi, od nepostojanja javnog duga do preuzimanja svih rizika od strane ESCO partnera. Prateći portal javne nabave vidi se da i dan-danas u prosjeku pojavljuje četiri-pet mjesečno natječaja za modernizaciju javne rasvjete po ESCO modelu.

 

• Kakva je budućnost financiranja projekata energetske učinkovitosti i javne rasvjete nakon 2020.?

– Budućnost je u sufinanciranju onih projekata energetske učinkovitosti kod kojih je razdoblje povrata investicije nešto sporije, kao primjerice kod energetske obnove zgrada, osobito kod mijenjanja ovojnica i stolarije. Za projekte modernizacije javne rasvjete trenutno je na raspolaganju ESIF kreditna linija kojeg provodi HBOR sa subvencioniranim kamatama od 0,1 do 0,5% ovisno o ekonomskom stupnju razvitka JLS-a. S obzirom na to da banke smatraju da su ovakvi projekti po ESCO modeli dosta rizični za kreditiranje, postoje prijedlozi da se EU sredstva povuku za potrebe osnivanja garancijskog fonda koji bi se koristio u slučaju poteškoća naplate energetskih usluga. No, ipak je za očekivati da će interes za razvoj ovakvih projekata postati intenzivniji kad opet dođe do značajnijeg povećanja cijena energije.

 

• Radili ste na tehničkim preporukama za povoljnu ESIF kreditnu liniju HBOR-a za obnovu rasvjete, no proizlazi da su neki tehnički kriteriji kao primjerice klasa bliještanja kontroverzni u smislu da će mnogi projekti biti vrlo skupi a uštede će biti teže postići. Kako gledate na te kritike?

– Da, jednim dijelom sam davao prijedloge oko tehničkih preporuka i uvjeta kako bi se u praksi čim više primjenjivala štedna i ekološka rasvjeta, a sve u duhu novog Zakona o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja i ranije spomenutih preporuka na temelju EU programa Horizon 2020, kao i prema uobičajenoj praksi definiranja kriterija u natječajnim dokumentacijama. Najviše je kritika upućeno na klasu bliještanja G4 koja je minimalna klasa za tzv. full cut-off a radi se o potpuno zaravnjenoj svjetiljci koja uopće ne emitira svjetlo preko svoje ravnine, nego isključivo prema tlu. No, to se moglo uvjetovati i samo ULOR-om (izlaznim svjetlosnim tokom svjetiljke iznad horizontale op.a.). No, radi sigurnosti u prometu i percepcije ljudskog oka htio se dodati i uvjet bliještanja. S druge strane taj uvjet može utjecati na značajnije povećanje investicije zbog dodavanja novih stupova svjetiljki između dva stupa koji su jedan od drugog udaljeni 35-40 metara pa je u tom slučaju teško ispuniti uvjet G4, ili pak da se postavi svjetiljka jače snage čime se smanjuje energetska učinkovitost i opet povećava investicija. Također, prema novijoj normi umjesto G4 uvedena je oznaka G*4 kojeg ne prepoznaje svaki program za svjetlotehnički proračun, a svrha je primjena čim većeg broja različitih programa za tu svrhu. Moj je prijedlog da se taj uvjet ipak proba izbaciti i ostaviti samo ULOR koji mora ostati nula. I time je ispunjen jedan od važnijih uvjeta za ekološku rasvjetu. Bez obzira na navedena ograničenja neke su prijave već podnesene HBOR-u, no nije mi poznato tko ih kontrolira i verificira.

 

• Kakva je budućnost projekata iz Newlighta, za koji je REGEA osigurala nepovratnu tehničku pomoć preko fonda ELENA u iznosu od 790.000 eura?

– Koliko mi je poznato tim se projektom želi modernizirati javna rasvjeta u 57 gradova i općina a projekt je moguće realizirati, ali svakako ne u kratkom roku. Na osnovu informacija s portala javne nabave tek ih je nekoliko okončalo postupak javne nabave ili su tek u samom postupku. Ti su JLS-ovi dobile sufinanciranje energetskih pregleda kao jedan od dokumenata potrebnih za izradu natječajne dokumentacije kao i nacrta ugovora o energetskom učinku koji je u nekim elementima čak i sličan našemu. Iako postoji interes tržišta, teško je pokriti svih 57 projekata u tako kratkom roku. Ništa drugo ne preostaje nego da REGEA-i poželimo mnogo uspjeha u realizaciji ovog projekta.

 

• Kapital je u Hrvatskoj skup, JLS nemaju novaca, svako zaduženje tretira se kao dug države, pa i uz sufinancirane kamate, a Hrvatska želi čim prije smanjiti javni dug kako bi ušla u Eurozonu. Uz druge projekte energetske učinkovitosti koji se očito agilnije provode obnova rasvjete je nekako na margini. Kako to promijeniti?

– Za projekte javne rasvjete trenutno nema raspoloživih bespovratnih sredstava pošto se njihova investicija već može vratiti u manje od 10 godina. Iz toga razloga se oni mogu financirati putem drugih instrumenata kao što su krediti sa subvencioniranim kamatama. Iz tog je razloga preko strukturnih fondova na raspolaganju 20 milijuna eura za financiranje projekata modernizacije javne rasvjete putem ESIF kreditne linije sa subvencioniranim kamatama kojeg provodi HBOR a ta bi se sredstva mogla iskoristiti do 2020. godine. Na osnovu uspjeha i iskustava koja budu stečena s realizacijom projekata po ovoj kreditnoj liniji Hrvatska će najvjerojatnije moći računati na novu omotnicu za financiranje projekata javne rasvjete, nadam se za mnogo veći iznos od ovih 20 milijuna eura, idealno u kombinaciji s bespovratnim sredstvima i osnivanjem garancijskog fonda za ESCO.

 

• Možete li komentirati prijedlog Zakona o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja – hoćemo li si njegovom primjenom otežati realizaciju projekata u javnoj rasvjeti?

– Pretpostavka je da se napravi red u ovom sektoru kroz jedan ovakav jedinstveni zakon kojeg gotovo da nitko nema u Europi. Pojedini uvjeti su ipak prestrogi kao što je primjerice uvjetovana korelirana temperatura svjetla od 2.200-2.700 K iz razloga postojanja spektra plave boje koji je štetan za zdravlje. Zdravstvena struka tvrdi da u svjetlu od 2.700 K nema spektra plave boje dok mjerenja LSPDD-a (Light Spectral Power Distribution Database op.a.) pokazuju da je ima od 17 do 20 posto ako se govori o LED svjetiljci, dok u LED svjetiljci od 3.000 K plavog spektra ima od 18 do 25 posto, a od 4.000 K od 27 do 32 posto. Prema predloženom zakonu JLS-ovi imaju 10 godina da prilagode svoj sustav javne rasvjete zadanim uvjetima, no brojni su oni koji su nedavno zamijenili stare svjetiljke sa LED-om za koje se pretpostavlja da mogu trajati 15-20 godina i većina rade na temperaturi od 4000 K. Poznato je da u ovom trenutku samo jedan proizvođač LED-a nudi svoj proizvod s koreliranom temperaturom od 2.700 K.

 

• Proizlazi da smo s tim zakonom možda i najstroži u Europskoj uniji…

– Takvih zakona gotovo da i nema u Europskoj Uniji pa ispada da po ovom pitanju želimo biti ekološki najstroži. No, ono što me je iznenadilo da dok je trajalo javno savjetovanje za spomenuti zakon nigdje se sa svojim komentarima nije pojavio nijedan projektant niti stručnjak za svjetlotehniku. Isključivo su dominirali ekolozi, sanitarni inženjeri i astronomi.

 

• Kakvi su vam planovi za budućnost i što je s ostalim projektima OIE?

– S obzirom na uspjeh kojeg smo ostvarili s projektom tehničke pomoći JLS-ovima, nadam se da će nam EBRD dati još prilike da se iskažemo možda na nekim drugim sličnim projektima kako bi prenijeli svoja dugogodišnja iskustva. Mogu samo reći da u ovom trenutku dovršavamo studiju pred-izvodljivosti za projekte modernizacije javne rasvjete za HAC i ARZ. Kad je riječ o obnovljivim izvorima sve ide u pravcu za samoopskrbom električne energije kroz fotonapon, biomasu pa i bioplin električne snage najviše do 500 kW koliko je predviđeno Zakonom o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji. Naravno, što više moguće u kombinaciji s bespovratnim sredstvima raspoloživim za određene sektore kao što je poljoprivreda, turizam, pojedine industrijske grane poput drvne ali i za kućanstva. Kvote su uglavnom popunjene, još je ostalo vrlo malo prostora za bioplin, geotermalnu energiju i male hidroelektrane. Pošto za industriju naknada za obnovljive izvore predstavlja značajnu stavku, pretpostavlja se da će se za njih ona smanjiti, što će za posljedicu najvjerojatnije imati njezino povećanje za nas građane, a onda posljedično i novi udar na naš džep.

 

Nina Domazet, www.enerhetika-net.hr