Analiza izbora s preferencijskim glasovanjem

Iseljenim Hrvatima treba omogućiti dopisno i elektronsko glasovanje

 

 

Osam od 10 izbornih jedinica odstupa po broju birača više od zakonski dopuštenih granica. Ustavni sud je trebao ukinuti Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor kako bi prisilio vladajuću većinu da uskladi odstupanja broja birača sa Zakonom. Nezakonito odstupanje broja birača pojavilo se u tri izborne jedinice na izborima za Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora 3. siječnja 2000. godine, a na izborima za Hrvatski sabor 23. studenog 2003. godine nezakonito odstupanje imalo je pet izbornih jedinica te od izbora održanih izbora 2007. godine nezakonito je odstupanje u osam izbornih jedinica.

Analiza izbora dokazuje da velike stranke gube predizbornim koaliranjem prepuštajući zastupnička mjesta marginalnim strankama koje samostalno ne bi prešle izborni prag. Tako je SDP poklonio na redovnim izborima za Hrvatski sabor održanim 8. studenog 2015. 14 zastupničkih mjesta, a na prijevremenim izborima održanim 11. rujna 2016. godine 16. Predizborno koaliranje s HSS-om na kojem inzistira sadašnji čelnik SDP-a je omalovažavanje 380.649 potpisnika peticije za održavanje referenduma o izbornim pravilima i većine članova SDP-e. Preslagivanje vladajuće većine koje je realizirao predsjednik VRH-e Andrej Plenković s dijelom HNS-ovih zastupnika je prijevara birača i omalovažavanje velikog broja članova HDZ-a. Samostalnim nastupom stranaka na redovnim izborima za Hrvatski sabor HDZ bi bio ostvario apsolutnu većinu. Tomislav Karamarko nije trebao slušati savjete  Šeksovog gremija nego podržati zahtjev za održavanje referenduma o izbornim pravilima GIUIO-i, a predsjednik VRH Andrej Plenković bi trebao raspisati referendum o izbornim pravilima ili preko sadašnje većine u Hrvatskom saboru ugraditi u Zakon za izbore zastupnika u Hrvatski sabor ispuniti sve zahtjeve građanske inicijative " Glasujmo imenom i prezimenom".  Sadašnji saziv Hrvatskog sabora treba hitno promijeniti Zakon o izbornim jedinicama, smanjiti broj zastupnika u općim izbornim jedinicama na 90 koji bi se birali u tri izborne jedinice po 30 s izbornim pragom od 3 % i tri preferencijska glasa. Za sudjelovanje na izborima stranke ili nezavisne liste morale bi skupiti najmanje 3.000 pravovaljana potpisa birača odnosno 100 po zastupniku koji se biraju u izbornoj jedinici. Stranke bi nastupale samostalno na izborima. Tako bi se udovoljilo građanskoj inicijativi " Glasujmo imenom i prezimenom ". Na taj bi se način spriječila trgovina mandatima i strančarenje. Kvalitetnije bi bilo predstavljanje izbornih lista na radiju i televiziji.

 

Dijaspori treba omogućiti dopisno i elektronsko glasovanje i treba  povećati broj zastupnika dijaspore na pet koji bi se birali većinskim izbornim sustavom u pet izbornih jedinica.  Zastupnike srpske nacionalne manjine treba birati većinskim izbornim sustavom u tri izborne jedinice. Ukupno bi Hrvatski sabor imao 103 zastupnika. Ukoliko građani nisu zadovoljni radom pojedinih zastupnika treba omogućiti njihov opoziv, ako 5 % birača izborne jedinice zatraži potpisom. 

 

ANALIZA IZBORA ZA HRVATSKI SABOR 2015. GODINE

 

Na biračkim mjestima u Hrvatskoj bilo je registrirano 3,759.844 birača i u dijaspori 28.917 odnosno ukupno 3,788.788 birača. S potvrdom je glasovalo 4.777 birača s prebivalištem u Hrvatskoj. Prikaz rezultata izbora prema izvješću DIP-a je nekorektan, jer su od birača u deset općih izbornih jedinica odbili birače nacionalnih manjina koji su glasovali u XII. izbornoj jedinici i koji nisu pristupili izborima, a od registriranih birača nacionalnih manjina odbili su birače koji su glasovali u općim izbornim jedinicama. Zbog toga se brojevi birača 10 općih izbornih jedinica, županija, gradova i općina znatno razlikuju od najavljenih prema Rješenju Ministarstva uprave od 4. studenog 2015. godine. Preferencijskim glasovima izabrali smo samo 6 od 143 zastupnika. Bez prohibitivne klauzule od 10 % bili bismo izabrali 43.

 

Na izborima u XII. izbornoj jedinici je glasovalo samo 37.483 birača nacionalnih manjina ili 4.865 birača po jednom zastupniku nacionalnih manjina odnosno oko osmine registriranih birača.  Za srpsku nacionalnu manjinu glasovalo je 18.976 birača ili 6.325 po jednom zastupniku odnosno manje od desetine registriranih birača, a za ostale nacionalne manjine 18.507 ili 3.701 po zastupniku odnosno manje od petine registriranih birača.

 

BROJ BIRAČA U OPĆIM IZBORNIM JEDINICAMA 2015. GODINE

I.J.	B1	p1 %	B2	ΔB
I.	346.225	-7,80	336.961	9.264
II.	394.475	5,05	380.485	13.990
III.	352.368	-6,16	348.082	4.286
IV.	332.101	-11,56	303.173	28.928
V.	363.569	-3,18	329.855	33.714
VI.	343.729	-8,46	321.179	22.550
VII.	410.988	9,45	392.016	18.972
VIII.	384.987	2,52	357.567	27.420
IX.	425.047	13,19	397.793	27.254
X.	401.578	6,94	396.286	5.290
Ukupno I. do X.	3,755.067	–	3,563.397	191.670
XII.	299.526	–	196.447	103.079
Ukupno I. do X. i XII.	3,755.067	–	3,759.844	-4.777
XI.	36.285	–	28.944	7.341
Ukupno I. do XII.	3,791.352	–	3,788.788	2.564

 

Oznake:

I.J. = izborna jedinica,

B₁ = broj birača prema Rješenju o izmjeni rješenja o zaključivanju popisa birača za izbor zastupnika u Hrvatski sabor objavljeno na službenim stranicama Ministarstva uprave 4. studenog četiri dana prije održavanja izbora za Hrvatski sabor,

B₂ = broj birača registriran na biračkim mjestima 8. studenog na održanim izborima,

p₁ = B₁/375.506,7 x 100 % = odstupanje u postotcima od prosječnog broja birača izbornih jedinica 4. studenog i

ΔB = B₁ – B₂ = razlika broja registriranih birača po izbornim jedinicama prema Rješenju Ministarstva uprave od 4. studenog 2015. godine i broja birača na izborima 8. studenog prema odgovoru DIP-a je broj birača koji su glasovali za kandidate za zastupnike nacionalnih manjina i birača nacionalnih manjina koji nisu pristupili izborima. Ukupno se na izborima smanjio broj registriranih birača za 2.564, a povećao se broj registriranih birača s prebivalištem u Hrvatskoj. U prvom stupcu birači XII. izborne jedinice uključeni su u ukupni broj birača općih izbornih jedinica od I. do X. Broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj je povećan za 4.777. Prema izvješću DIP-a glasovalo je sto posto birača dijaspore. DIP je izbrisao 7.341 birača dijaspore.

 

BROJ REGISTRIRANIH BIRAČA PO ŽUPANIJAMA NA IZBORIMA PREMA IZVJEŠĆU DIP-a 2015. GODINE

 

Županije	B1	B2	ΔB	p %
Zagrebačka	272.880	269.545	3.335	86
Krapinsko-zagorska	109.685	109.270	415	83
Sisačko-moslavačka	150.572	135.119	15.453	87
Karlovačka	114.212	103.367	10.845	89
Varaždinska	146.427	145.485	942	83
Koprivničko-križevačka	95.036	93.339	1.697	82
Bjelovarsko-bilogorska	100.702	92.485	8.217	84
Primorsko-goranska	267.471	253.348	14.123	90
Ličko-senjska	45.992	41.967	4.025	90
Virovitičko-podravska	72.438	69.110	3.328	85
Požeško-slavonska	67.129	62.649	4.480	86
Brodsko-posavska	139.383	135.820	3.563	88
Zadarska	163.831	151.668	12.163	96
Osječko-baranjska	259.663	234.063	25.600	85
Šibensko-kninska	102.253	92.072	10.181	93
Vukovarsko-srijemska	157.057	131.386	25.671	87
Splitsko-dalmatinska	405.757	401.602	4.155	89
Istarska	188.172	171.423	16.749	90
Dubrovačko-neretvanska	108.792	106.770	2.022	89
Međimurska	96.256	93.327	2.929	85
Grad Zagreb	691.359	669.582	21.777	88
Republika Hrvatska	3,755.067	3,563.397	191.670	88

 

Oznake:

B₁=broj birača koji je Ministarstvo uprave najavilo 4. studenog,

B₂= broj birača registriran na biračkim mjestima na izborima za Hrvatski sabor 8. studenog u županijama i Gradu Zagrebu,

p = B₁/Sx100 %= Broj birača na sto popisanih stanovnika travnja 2011. godine i

ΔB = B₁-B₂ = nestanak registriranih birača po županijama i u Gradu Zagrebu tijekom izbornog procesa na izborima 8. studenog prema najavljenom broju 4. studenog.

 

Više birača od stanovnika prema Rješenju imali su: Medulin iz Istarske, Cetingrad i Saborsko iz Karlovačke, Karlobag i Lovinac iz Ličko-senjske, Baška, Crikvenica, Dobrinj, Malinska-Dubašnica, Novi Vinodolski i Omišalj iz Primorsko-goranske, Gvozd iz Sisačko-moslavačke, Baška Voda, Bol, Cista Provo, Gradac, Komiža, Lokvičići, Makarska, Okrug, Podgora, Selca, Šolta i Vis iz Splitsko-dalmatinske, Civljane, Rogoznica, Tribunj i Vodice iz Šibensko-kninske, Benkovac, Gračac, Jasenice, Kali, Lišane Ostrovičke, Obrovac, Pašman, Polača, Preko, Privlaka, Starigrad, Vir i Zemunik Donji iz Zadarske županije.

 

Na izborima za Hrvatski sabor održanim u nedjelju 8. studenog 2015. godine prema izvještaju Državnog izbornog povjerenstva broj registriranih birača na biračkim mjestima u 10 općih izbornih jedinica iznosio je 3,563.397 birača odnosno 191.670 birača manje nego je ministar Arsen Bauk najavio Rješenjem 4. studenog 2015. godine. Zašto? Hrvatskoj javnosti bi morali dati odgovor bivši ministar Arsen Bauk i predsjednik Državnog izbornog povjerenstva Branko Hrvatin.

 

IV. ANALIZA BROJA DOBIVENIH GLASOVA MARGINALNIH STRANAKA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR 2015.GOD.

 

I.J.	N	> 1%	> 2 %	> 5 %	> 1.400	>2.800
I.	19	8	6	3	9	7
II.	17	9	5	4	10	8
III.	16	7	5	5	7	7
IV.	14	8	5	4	11	5
V.	13	11	6	3	11	6
VI.	15	8	6	4	9	7
VII.	17	7	6	5	8	7
VIII.	15	8	7	5	9	8
IX.	13	6	4	3	9	5
X.	16	6	4	3	12	5
Ukupno	155	78	54	39	95	65

 

Oznake: I.J.= izborna jedinica, N = broj izbornih lista, > = više od izraženo u postocima od ukupnog broja važećih glasova birača ili broja dobivenih više od naznačenih brojeva.

Marginalne stranke su stranke čije su liste na izborima dobile manje od 1% glasova izborne jedinice ili 1.400 glasova. Manje od 1% glasova dobilo je 96 lista, a manje od 1400 glasova 90 lista. Ako liste nisu dobile 1.400 glasova vjerojatno ne bi bile uspjele skupiti dovoljno potpisa potpore birača za sudjelovanje na izborima. Analizom broja osvojenih glasova marginalnih izbornih lista, koje su dobile manje od 1.400 glasova, može se zaključiti da je Ustavni sud pogriješio ukinućem uvjeta od 1.500 pravovaljanih potpisa potpore birača stranačkim listama za sudjelovanje na izborima.

 

Trebalo je biti uvjet za sudjelovanje na izborima 1.400 pravovaljanih potpisa  potpore birača po izbornoj listi odnosno 100 potpisa po kandidatu koliko iznosi za nezavisnog kandidata nacionalnih manjina. Smanjio bi se broj izbornih lista, broj propalih glasova i zbirna izborna listina bi bila manjeg formata kod razmjernog izbornog sustava s preferencijskim glasovanjem.

 

Venecijanska komisija preporuča uvjetovanje sudjelovanje na izborima kandidatima ili listama kandidata pravovaljanim potpisima do 1 % birača izborne jedinice ili odgovarajućim novčanim pologom ("Kodeks dobre prakse u izbornim pitanjima"). Umjesto 155 izborne liste na izborima bile bi sudjelovale samo 95.

 

ANALIZA GLASOVANJA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI  SABOR 2015. GODINE

 

I. J.	G	V	N	Gk	Gp	Mg
I.	235.808	233.125	2.683	194.839	38.286	2
II.	233.160	229.289	3.871	199.210	30.079	2
III.	211.283	206.711	4.572	181.825	24.886	2
IV.	191.974	188.368	3.606	164.887	23.481	2
V.	196.804	192.738	4.066	160.097	32.641	2
VI.	204.264	200.639	3.625	176.479	24.160	2
VII.	258.150	253.813	4.337	223.738	30.075	2
VIII.	217.267	213.385	3.882	182.448	30.937	2
IX.	238.905	234.534	4.371	212.612	21.922	1
X.	248.758	244.796	3.962	217.519	27.277	2
Ukupno X	2,236.373	2,197.398	38.975	1,913.654	283.744	19
XI.	28.917	28.525	392	24.444	4.081	–
Ukupno XI.	2,265.290	2,225.923	39.367	1,938.098	287.825	19

 

Oznake:

I.J.=izborna jedinica, G=Ukupan broj glasova, V= važeći glasovi, N= nevažeći glasovi, G_k= korisni glasovi, G_p = propali glasovi i Z_p= broj zastupničkih mjesta razmjeran propalim glasovima.

 

BROJ GLASOVA POBJEDNIČKIH LISTA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR 2015. GODINE

 

Izborna jedinica	SDP…	HDZ…	Most	MB 365	Živi zid	NH i NSR
I.	91.202	60.697	42.880	10.656	7.895	2.365
II.	74.448	76.461	30.097	18.164	10.471	1.440
III.	101.594	50.578	16.339	4.066	10.871	13.314
IV.	56.077	67.805	20.156	1.992	9.379	1.613
V.	49.268	88.760	22.069	4.310	7.571	2.411
VI.	70.925	66.096	28.002	11.456	8.851	3.583
VII.	88.102	81.092	39.854	13.485	14.690	2.138
VIII.	80.467	42.193	22.432	5.574	11.013	3.634
IX.	60.944	116.195	35.473	2.923	7.244	1 .931
X.	70.782	101.586	45.151	1.675	6.892	2.144
Ukupno	743.909	751.463	302.453	74.301	94.877	34.577
Z	56	56	19	2	1	1

 

Z = broj osvojenih  zastupničkih mjesta izbornih lista.

HDSSB 30.443 glasova =2 mandata i IDS 42.193 glasa = 3 mandata, 8 zastupnika nacionalnih manjina 43.525, 9 zastupnika HNS-a iz deset općih izbornih jedinica 62.854, 2 zastupnika HSU 6.635 i 3 zastupnika Hrvatskih laburista (HL-a) 7.855 glasova. Četrnaest zastupnika HL-a, HNS-a i HSU-a iz općih izbornih jedinica dobili su ukupno 77.344 preferencijskih glasova. Dvadeset i dva zastupnika nacionalnih manjina, HNS-a, HSU-a i HL-a ukupno su dobili 120.869 glasova od 100.093 birača.

 

BROJ PREFERENCIJSKIH GLASOVA STRANAKA KOALICIJIJSKIH PARTNERA SDP-a NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR 2015. GODINE

 

Izborna jedinica	HNS	HSU	HRV. LAB.	A-HSS
I.	6 928	316	–	–
II.	8 639	1 563	449	667
III.	37 527	476	816	–
IV.	13 119	–	4 494	285
V.	1 120	1 301	527	–
VI.	2 780	337	511	–
VII.	3 326	–	–	450
VIII.	1 930	6 164	3 738	–
IX.	2 855	–	–	117
X.	5 783	1 206	–	–
Ukupno	83 449	11 363	10 535	1 519
Z	9	2	3	–

 

 Z = broj dobivenih zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru.

 

Koalicijski partneri SDP-a dobili su ukupno 106.866 preferencijskih glasova, a Koalicija Hrvatska raste dobila je ukupno u deset općih izbornih jedinica 743.909 glasova. SDP je dobio 636.993 glasova. Analiza dokazuje da je zahtjev građanske udruge U ime obitelji za zabranu predizbornog koaliranja opravdan.

 

Kandidati HNS-a dobili su: I. izborna jedinica Vesna Pusić 5 870, Igor Kolman 427 i Sonja Konig 631, II. izb. jed. Anka Mrak Taritaš 8 077 i Melita Samoborec 562, III. izb. jed. Milorad Batinić 1 762, Matija Posavec 18 122, Marija Puh 432, Božica Makar 257, Štefanija damjanović 184 i  Predrag Štromar 16 790, IV. izb. jed. Ivan Vrdoljak 8 077 i Stjepan Ćuraj 4 464, V. izb. jed. Ivica Mandić 232 i Vera Bošnjak 888, VI. izb. jed. Goran Beus Richembergh 2 127 i Boris Blažeković 653, VII. izb. jed. Nada Turina Đurić 1 039 i Marko Boras Mandić 2 287, VIII. izb. jed. Andrej Poropat 1 930, IX. izb. jed. Klement Bašić 2 651 i Vlatka Duilo 204 i X. izb. jed. Valentin Dujmović 1 005 i Srdjan Gjurković 4 778 glasova. Kandidati HNS-a iz 10 općih izbornih jedinica i nacionalnih manjina dobili su ukupno 83 449 glasova.

 

Kandidati HSU dobili su: I.izb. jed. Goradana Pažur 316, II. izb. jed. Željko Šemper 997, i Višnja Fortuna 566, V. izb. jed. Marija Ilić 471 i Marinko Lukenda 830, VI. izb. jed. Ljeposava Barta 337, VIII. izb. jed. Silvano Hrelja 6 164 i X. izb. jed. Veselko Gabričević 492 i Luce Gvozden 714 glasova. Kandidati Hrvatskih Laburista dobili su: II. izb. jed. Darko Tetec 449, III. izb. jed. Tomislav Končevski 816,

IV. izb. jed. Jaroslav Pecnik 3 673 i Ana Rimac 821, VI. Ivica Rendulić 511, VIII. Nansi Tireli 3 366 i  Goradana Vukoša 372 glasa.

Kandidati A-HSS -a su dobili: II. izb. jed. Stanko Grčić 667, IV. izb. jed. Ivo Begović 285, VII. izb. jed. Alojz Horvat 450 i IX. izb. jed. Anđelko Parčina 117 glasova. Izabrani kandidati dobili su: HNS 62 864, HSU 6 635 i Hrvatski laburisti 7 855 glasova odnosno ukupno njih 14 dobilo je 77 354 glasa.

 

Građanska inicijativa U ime obitelji je skupila 380 649 potpisa za održavanje Referenduma o izbornim pravilima što je: 57,37 puta više od dobivenih preferencijskih glasova izabranih zastupnika HSU-a, 48,46 puta više od Hrvatskih laburista i 6,06 puta više od HNS-a odnosno 4,92 puta više od svih 14 izabranih zastupnika HNS-a, HSU-a i Hrvatskih laburista te 3,54 puta više od dobivenih preferencijskih glasova kandidata koalicijskih partnera SDP-a.

 

Previsoka prohibitivna klauzula od 10 % omogućila je: Mariji Puh i Nadi Turina Đurić iz HNS-a, Tomislavu Končevskom iz Hrvatskih laburista te Mariji Ilić iz HSU-a, a onemogućila je Srđanu Gjurkoviću iz HNS-a zastupničko mjesto  u Hrvatskom saboru.  Zbog previsoke prohibitivne klauzule izabrali smo dobivenim preferencijskim glasovima birača samo 5 zastupnika od 140 zastupnika koje smo birali u 10 općih izbornih jedinica. Da je HNS samostalno nastupio vjerojatno bi dobio zastupnička mjesta u II., III. i IV. izbornoj jedinici, a HSU i Hrvatski laburisti u niti jednoj izbornoj jedinici ne bi prešli izborni prag. Jedan od sedam izbornih načela GIUIO bio je samostalni nastup stranaka na izborima za Hrvatski sabor.

 

BROJ PREFERENCIJSKIH GLASOVA STRANAKA KOALICIJSKIH PARTNERA HDZ-a NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR 2015. GODINE

 

Izborna jedinica	HSS	HSP-AS	HRAST	HSLS	HČSP	HDS	ZDS	BUZ
I.	787	–	972	2.505	–	–	–	–
II.	12.048	–	–	2.226	–	–	–	–
III.	3.208	–	3.183	936	–	–	1.873	–
IV.	5.396	1.558	–	–	–	–	–	–
V.	4 640	1 358	1.026	–	–	1.843	–	–
VI.	4.423	671	–	1 900	–	–	–	–
VII.	3.744	889	–	–	–	–	–	324
VIII.	–	4.402	1.642	–	–	–	–	710
IX.	1.837	1.986	1.983	–	–	–	–	–
X.	–	–	–	–	5.103	3.947	–	131
Ukupno	36.083	10.864	8.806	7.567	5.103	5.790	1.873	1.165
Z	1	3	1	1	–	1	–	1

 

Z =broj dobivenih zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru.

 

Koalicijski partneri HDZ-a iz Domoljubne koalicije dobili su ukupno 78.009 preferencijskih glasova. HDZ je dobio 673.458 glasa. HDZ je dobio 37.005 glasova više od SDP-a. Glasovi koje je dobio MOST su uglavnom glasovi birača desne opcije nezadovoljnih ponašanjem HDZ-a, HSS-a, HSP-a i drugih brojnih stranaka nastalih brojnim podjelama HSS-ovaca i HSP-ovaca na više marginalnih stranaka.

 

Broj dobivenih preferencijskih glasova kandidata HSS-a: I. izb. jed. Anđela Crikveni 787, II. izb. jed. Branko Hrg 7.864, Darko Koren 2.978 i Dinko Pipak 1.206, III. izb. jed. Vlasta Hubicki 3.208, IV. Ana Marija Petin 5.396, V. izb. jed. Davor Vlaović 4.640, VI. izb. jed. Davor Kožić 1.584 i Željko Lenart 2.839, VII. izb. jed. Ivan Baršić 2.395 i Milan Kolman 1.349, i IX. Irena Devčić 1.837 glsasova. Ukupno kandidati HSS-a su dobili 36.083 preferencijska glasa, a samo jednog zastupnika.

 

Broj dobivenih preferencijskih glasova kandidata HSP-AS: IV. izb. jed. Ivan Tepeš 1.558, V. izb. jed. Pero Ćorić 1.358, VI. izb. jed. Vlatka Vukelić 671, VII. izb. jed.  Željko Bokulić 889, VIII. izb. jed. Ivan Kirin 4.402 i IX. izb. jed. Rudolf Dvorski 1.986 glasova. Ukupno su kandidati HSP-AS dobili 10.864 preferencijska glasa. Kandidati HRAST-a dobili su: I. izb. jed. Nevenka Jelačić 972, III. izb. jed. Ladislav Ilčić 2.930 i Hrvoje Šlezak 253, V. izb. jed. Stipo Lemešić 1.026, VIII. izb. jed. Dario Konta 1.642 i IX. izb. jed. Hrvoje Zekanović 1.983 preferencijska glasa.

 

Kandidati HSLS-a su dobili: I. izb. jed. Darinko Kosor 2.505, II. izb. jed. Dario Hrebak 2.226, III. izb. jed. Dragica Ratković 936 i VI. izb. jed. Josip Budimir 960 i Marija Starčević 940 preferencijskih glasova. Ukupno su kandidati HSLS-a dobili 7.567 glasova.

Kandidat HČSP-a Luka Podrug u X. izb. jed. je dobio 5.103 glasa. Kandidati HDS-a dobili su: V. izb. jed. Davor Miličević 1.843 i X. Goran Dodig 3.947 preferencijskih glasova.

Kandidat ZDS-a u III. izb. jed. Stanko Belina je dobio 1.873 preferencijska glasa.

Kandidati BUZ-a su dobili: VII. izb. jed. Dražen Štiglić 324, VIII. izb. jed. Branka Malnar 710 i X. izb. jed. Milivoj Špika 131 preferencijski glas. Ukupno su kandidati BUZ-a dobili 1.165 preferencijskih glasova.

Mirjam Krevatin iz udruge Blokirani u VIII. izb. jed. je dobila 758 preferencijskih glasova.

Milivoj Špika iz BUZ-a, Ivan Tepeš i Pero Ćorić iz HSP-AS, Darinko Kosor iz HSLS-a te Ladislav Ilčić iz HRAST-a ne bi bili izabrani u Hrvatski sabor da nije bilo prohibitivne klauzule od 10 % za priznavanje preferencijskih glasova kandidatima.

 

(Svršetak u sljedećem broju)

 

Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.