Hrvatski Fokus
Hrvatska

Na kultiviranom tlu nema požara i ne će ga biti

Ekološko-organizacijski propusti i vatrena stihija

 
 
Strahoviti šumski požari nakon dugotrajnih suša i još pojačani silovitom burom česti su na Mediteranu, pa tako i kod nas u južnoj Hrvatskoj. Slika govori više od 1000 riječi nakon požara na Pelješcu. Izgorjelo je imanje Frane Miloša, vinogradara i maslinara koji za svoje vrhunske proizvode dobiva odličja na međunarodnim natjecanjima, spomenimo samo zlato u New Yorku za maslinovo ulje ovog proizvođača.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2018/10/pelj6.jpg
Na kultiviranom tlu nema požara i ne će ga biti. Zatim vidimo remek djelo ruku naših predaka koje je prekrila makija; požari otkrivaju ponekad i renesansne, antičke te prethistorijske strukture krajolika. Borova šuma je pregusta i u Orebiću i za to je stvorila vatrenu frontu od nekoliko kilometara, razorivši pritom četiri kuće. Tek je junački cjelonoćni gasilački napor vatrogasaca iz cijele Hrvatske uz pomoć tehnologije (kanaderi) spriječio širu tragediju. Jasno je da Hrvatske ceste nisu napravile svoj dio posla. Bitno je napomenuti da ni stabla ispod dalekovoda nisu bila dobro obrađena, kvar uz iskrenje na dalekovodu je vjerojatno jedan od uzročnika tragedije.
 
Uz Hrvatske ceste i HEP bilo bi poželjno da lokalna zajednica, DVD-i i vatrogasci prorijede šumu, posade korisne vrste (lavanda, paulovnija, badem, rogač, šipak, lavanda, ružmarin, maslina…), otkinu većim borovima donje grane (bor tada slabije gori, šišarke poput malih minobacača šire plamen i preko magistrale), naprave protupožarne  prosijeke. Pomoći mogu i vlasnici zemlje (zakonski odrediti njihovu obvezu i kazne za zapuštanje), ljudi kojima se umjesto financijske kazne za prekršaje odredi društveno korisni rad,radna terapija za ovisnike i psihičke bolesnike, plaćeni rad za nezaposlene, vojska, te naravno volonteri iz Udruga ekoloških koje financira država te političari i drugi iz lokallne zajednice!
 
Vatrogascima bi namjesto junaštva dobro došla zimska tjelovježba. Što se borova tiče oni su dekorativni u priobalju te na nenaseljenim vrhovima brda i planina; šumarija bi trebala forsirati autohtone vrste, a država davati poticaje za koze koje rijede visoku travu i makiju. Nekada je bor bio koristan radi terpentine koja se dobivala iz smole, danas on nema praktičnu primjenu, iglice stvaraju kiselo tlo onemogućujući razvoj drugih kultura, a ptice i druge životinje (osim borovog prelca) ga ne koriste za svoje stanište. Mislim da je izvršiti prevenciju pametnije od trošenja benzina za kanadere i gubljenja ljudskih života i materijalnih dobara u bogatim turističkim regijama.
 

Teo Trostmann

Povezani članci

Arbitraža je veleizdajnički čin

HF

Trijumf sumnje: mutan novac i znanost obmane

HF

Moja Slavonija

HF

Pupavac po Njemačkoj olajava Hrvate

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...