Zašto nam namećete preferencijsko glasovanje svih birača?
Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.
Ožujska 12, 10 000 Zagreb
MINISTARSTVO UPRAVE REPUBLIKE HRVATSKE
dr. sc. Mladen Nakić, pomoćnik ministra
Maksimirska cesta 63
10 000 Zagreb
Predmet: Kršenje prava na referendumsko izjašnjavanje birača grubom manipulacijom brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj.
Poštovani gospodine Nakiću,
Kao potpisnik peticije GIUIO-i za održavanje referenduma o izbornim pravilima i član udruge "Korektiv" upozoravamo Vas da nam sukladno Zakonu o informiranju Ministarstvo uprave nije dostavilo presliku isprave Ministarstva uprave s tabličnim prikazima broja birača po županijama, općinama i gradovima na dan 21. rujna 2014. godine na temelju koje je
Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Jasna Omejec, predsjednica, te suci Mato Arlović, Marko Babić, Snježana Bagić, Slavica Banić, Mario Jelušić, Davor Krapac, Ivan Matija, Antun Palarić, Aldo Radolović, Duška Šarin i Miroslav Šeparović, u postupku pokrenutom na zahtjev Hrvatskog sabora radi utvrđivanja jesu li ispunjene pretpostavke za raspisivanje referenduma iz članka 87. stavaka od 1. do 3. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14.), na sjednici održanoj 10. prosinca 2014. donio
ODLUKU
I. U povodu zahtjeva Organizacijskog odbora Građanske inicijative »U ime obitelji« za raspisivanje referenduma o prijedlogu izmjene članka 73. [72.] Ustava Republike Hrvatske pod nazivom »Birajmo zastupnike imenom i prezimenom«, koji je dostavljen predsjedniku Hrvatskog sabora 22. listopada 2014., a koji je u Hrvatskom saboru zaveden pod ur. brojem: 363-14-02, klasa: 014-01/14-02/09 od 22. listopada 2014.,
Ustavni sud utvrđuje:
– a je ispunjena pretpostavka iz članka 87. stavka 1. Ustava,
– da nije ispunjena pretpostavka iz članka 87. stavka 3. Ustava.
II. U povodu zahtjeva Organizacijskog odbora Građanske inicijative »U ime obitelji« nije dopušteno raspisivanje referenduma iz točke I. ove izreke jer je prema očitovanju tog odbora raspisivanje referenduma zatražilo 380.649 birača, a njegovo raspisivanje trebala su zatražiti 404.252 birača s obzirom da su na dan 21. rujna 2014. u Republici Hrvatskoj bila registrirana 4.042.522 birača.
Tadašnja je saborska većina grubom manipulacijom brojem birača spriječila referendumsko izjašnjavanje o izbornom zakonodavstvu za izbor zastupnika u Hrvatski sabor i time uz pomoć ustavnih sudaca prekršila I. članak Ustava Republike Hrvatske (vidi priložene analize kretanja broja birača na izborima i referendumima od 1990. godine do 2017.). Vi nastavljate grubo manipulirati brojem birača i uskraćujete pravo građanskim inicijativama nadzor nad prebrojavanjem i kontrolom valjanosti dostavljenih potpisa potpore birača referendumskim inicijativama za održavanje referenduma. Referendumsko odlučivanje o svim bitnim pitanjima hrvatskog društva i države gospodine Nakić je pretpostavka ostvarenja " Nove hrvatske paradigme" prema knjizi Davora Ive Stiera uključivanjem što više državljana i članova stranaka u odlučivanje.
S poštovanjem!
U Zagrebu 9. listopada 2018. godine.
Građanska inicijativa "Glasujmo imenom i prezimenom" je od 21. rujna do 5. listopada 2014. godine skupila 380 649 potpisa na peticiju za održavanje Referenduma o izbornim pravilima. Tadašnja je saborska većina grubom manipulacijom brojem birača spriječila referendumsko izjašnjavanje o izbornom zakonodavstvu za izbor zastupnika u Hrvatski sabor i time uz pomoć ustavnih sudaca prekršila I. članak Ustava Republike Hrvatske (vidi I., II. i III. tablicu).
Predsjednik Komisije HBK "Iustitia et Pax” đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić u povodu svetkovine Velike Gospe dao je veliki intervju Večernjem listu u kojemu se osvrnuo na situaciju u hrvatskom društvu, probleme u Slavoniji, iseljavanje te izjavio o prikupljenim potpisima za referendume: "Smatram da svaka vlast koja ne sluša i ne poštuje, nego opstruira glasove svoga vlastitoga naroda radi protiv sebe same. Narod će ostati, a Vlada će prije ili kasnije ionako otići.Vlast bi bila mudrija kad bi umjesto ignoriranja i opstruiranja prikupljenih potpisa razmotrila meritum referendumskih pitanja i u izborno zakonodavstvo te u ustav RH implementirala signale i zahtjeve svojih građana“. Govoreći o problemima hrvatskog društva, nadbiskup Hranić podsjetio je kako je nedavno u propovijedi u Vukovaru rekao da „hrvatsko društvo boluje od posljedica ‘grijeha struktura’ koje su u poratnoj pretvorbi i privatizaciji omogućile da vlasnicima zajedničke imovine postanu i mnogi od onih koji su kao direktori poduzeća prethodno iscrpili ta poduzeća, a onda ih kupili onim što su iz njih pljačkom izvukli”. A potom su mnoga od njih u potpunosti bila uništena, a radnici bez svojih plaća istjerani na ulicu.Odgovornost za to snose „grešne strukture” koje su donijele i donose zakone za legalnu pljačku, upozorio je nadbiskup.
Vlada Andreja Plenkovića ne sluša mudre savjete nadbiskupa Đure Hranića nego nastavlja vrijeđati hrvatske birače. Vi ste gospodine Nakić kao pomoćnik HDZ-ovog ministra uprave Lovre Kuščevića i doktor politoloških znanosti na okruglom stolu SDP-u bliskog GONG-a o tome “kako ostvariti ravnotežu izravne i predstavničke demokracije" o potpisima koje su prikupljale građanske inicijative “Narod odlučuje” i “Istina o Istambulskoj”, rekli da je “moguće da su za njih ‘glasovale’ i bebe”. Vi ste također rekli i kako “postoje potpisi, a na knjigama ne piše gdje su prikupljeni što otežava posao”. To gdje su potpisi prikupljeni bi, naravno gospodine Nakić, trebalo biti posve svejedno jer Ustav RH daje jednaka politička prava i pravo glasa svim državljanima RH, a diskriminacija prema mjestu stanovanja (u ili izvan matične države) striktno je zabranjena presudama Europskog suda za ljudska prava, što se naravno našeg zakonodavca previše ne tiče. Zakonom je zabranjeno prikupljanje referendumskih potpisa u inozemstvu, ali naravno nije moguće zabraniti bilo kojem državljaninu RH da potpiše inicijativu jer bi to bilo protuustavno, što je paradoksalna situacija i nedorečenost Zakona.
Kako se broj birača gospodine Nakić s prebivalištem u Hrvatskoj od 25. svibnja do 21. rujna 2014. godine povećao za 281 739 birača za samo 118? Kako su ustavni sudci mogli zabraniti referendumsko izjašnjavanje na temelju krivotvorene isprave o 4 042 522 birača na dan 21. rujna 2014. godine koju je potpisao bivši ministar Arsen Bauk, a potvrdili su ustavnost i zakonitost provedenih drugih izbora za EU parlament na kojima je bilo registrirano na biralištima u Hrvatskoj 3.760.783 birača?
Ustavni sudci su svojom odlukom pokazali da služe političkoj kasti boljševičkog mentalnog sklopa. Kako se broj birača od 21. svibnja 2017. do 13. svibnja 2018. godine povećao za 27 853 birača s prebivalištem u Hrvatskoj, gospodine Nakić?
Nemoguće je da je za 118 dana 281 739 naših stanovnika s prebivalištem u Hrvatskoj steklo biračko pravo punoljetnošću više nego ih je umrlo. Dakle građanska inicijativa " Glasujmo imenom i prezimenom" je skupila dovoljno potpisa birača na peticiju za održavanje Referenduma o izbornim pravilima. Broj registriranih birača na biralištima na izborima održanim tijekom 2013. i 2014. godine nije prelazio 3,78 milijuna birača (vidi III. tablični prikaz). Usporedbom podataka broja birača na prošlogodišnjim lokalnim izborima i tabličnim prikazima broja birača po županijama općinama i gradovima, dobivenim 26. srpnja od Ministarstva uprave, lako je dokazati da podatci o broju birača na dan 13. svibnja grubo odstupaju od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva tijekom razdoblja od prošlogodišnjih lokalnih izbora i početka skupljanja potpisa za održavanje referenduma (vidi tablice I., II., III. i IV.).
Kako se broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj prema registru od 21. rujna 2014. do 13. svibnja 2018. godine smanjio za 295.113 sa 4.042.522 na 3.747.409 dokažite hrvatskim biračima: Vi gospodine Nakić, bivši ministar uprave Arsen Bauk i sadašnji Lovro Kuščević? Jedan od ova dva podatka sigurno nije istinit, a to je podatak na ispravi koju je potpisao bivši ministar Arsen Bauk. Za takvo smanjenje broja birača treba da godišnje više od 78 tisuća birača umre nego ih punoljetnošću stekne biračko pravo. Prema podatcima iz II. tablice tijekom razdoblja od 2014. do uključivo 2017. godine umrlo je 212.293 stanovnika (uglavnom birača), a biračko pravo je punoljetnošću steklo 197.174. Analizom podataka prirodnog kretanja stanovništva razlika nije mogla biti veća od 15.119 birača. Ovo je dokaz da vlasti u Republici Hrvatskoj grubo manipuliraju registrom i popisom birača kako bi spriječili referendumsko izjašnjavanje ili namještali rezultate izbora i referenduma. U III. tablici može se ukazati na skokovite promjene broja birača na izborima i referendumima održanim od 3. siječnja 2000. godine do 21. svibnja 2017. godine.
I. PRIRODNO KRETANJESTANOVNIŠTVA OD 1994. DO 2017. GODINE I DOBNI SASTAV OD 0 DO 23 GODINE PREMA POPISIMA STANOVNIŠTVA 2001. I 2011. GODINE
Godina |
R |
U |
ΔS |
D |
N01 |
N11 |
1994. |
48 584 |
49 482 |
-898 |
0 |
42 942 |
42 377 |
1995. |
50 182 |
50536 |
-354 |
1 |
45 677 |
44 347 |
1996. |
53 811 |
50 636 |
3 175 |
2 |
47 513 |
43 041 |
1997. |
55 501 |
51 964 |
3 537 |
3 |
50 039 |
42 194 |
1998. |
47 068 |
52 311 |
-5 243 |
4 |
51 351 |
40 750 |
1999. |
45 179 |
51 953 |
-6 774 |
5 |
49 802 |
41 885 |
2000. |
43 746 |
50 246 |
-6 500 |
6 |
49 640 |
41 610 |
2001. |
40 893 |
49 552 |
-8 659 |
7 |
48 454 |
39 656 |
2002 |
40 094 |
50 569 |
-10475 |
8 |
48 703 |
39 923 |
2003. |
39 668 |
52 575 |
-12 907 |
9 |
51 929 |
41 243 |
2004. |
40 307 |
49 756 |
-9 449 |
10 |
51 932 |
43 119 |
2005. |
42.492 |
51.790 |
-9 298 |
11 |
52 145 |
45.031 |
2006. |
41.446 |
50.378 |
-8 932 |
12 |
53 941 |
46.976 |
2007. |
41.910 |
52.367 |
-10 457 |
13 |
55 402 |
49.510 |
2008. |
43.753 |
52.151 |
-8 398 |
14 |
55 164 |
50.766 |
2009. |
44.577 |
52.414 |
-7 837 |
15 |
56 938 |
49.222 |
2010. |
43.361 |
52.096 |
-8 735 |
16 |
59 816 |
48.720 |
2011. |
41.197 |
51.019 |
-9 822 |
17 |
60 539 |
47.485 |
2012. |
41.771 |
51.710 |
-9 939 |
18 |
60 658 |
47.960 |
2013. |
39.939 |
50.386 |
-10 447 |
19 |
60 655 |
50.790 |
2014. |
39.566 |
50.839 |
-11 273 |
20 |
61 929 |
50.731 |
2015. |
37.503 |
54.205 |
-16 702 |
21 |
62 288 |
50.816 |
2016. |
37.537 |
51.542 |
-14 005 |
22 |
61 306 |
52.537 |
2017. |
36.647 |
54.261 |
-17 614 |
23 |
60 875 |
53.922 |
Oznake u tablici:
R = rođeni,
U = umrli,
ΔS = R – U = godišnja prirodna promjena broja stanovnika,
D = dob stanovništva od 0 do 23 godine,
N01 = dobni sastav stanovništva prema popisu stanovništva 2001. godine i
N11 = dobni sastav stanovništva prema popisu 2011. godine.
Prema popisu stanovništva Hrvatska je imala 2001. godine 4.437.460 stanovnika, a bilo je 3.505.533 punoljetnih, 2011. godine imali smo 4 284.889 stanovnika, a njih 3.487.034 bilo je punoljetno te prema procjeni DZS-u sredinom 2016. godine imali smo 4.174.349 stanovnika, a 3.435.425 bilo je punoljetno. Broj punoljetnih stanovnika je pao od popisa 2001. do popisa 2011. godine za 18.499, a do sredine 2016. godine prema procjeni DZS-u pao je za 70.101. Prema procjeni DZS-u Hrvatska je na kraju 2017. godine imala 4.105.493 stanovnika odnosno 179.396 stanovnika manje nego prema popisu od 2011. godine.
II. PROCJENA KRETANJE BROJA BIRAČA OD 1994. DO 2017. GODINE
Godina |
Ui |
Bni |
ΔBi |
Bi |
1994. |
49 482 |
59 233 |
9 751 |
3 636 825 |
1995. |
50 536 |
60 875 |
10 339 |
3 647 164 |
1996. |
50 636 |
61 306 |
10 670 |
3 657 834 |
1997. |
51 964 |
62 288 |
10 324 |
3 668 158 |
1998. |
52 311 |
61 829 |
9 518 |
3 677 676 |
1999. |
51953 |
60 655 |
8 702 |
3 686 378 |
2000. |
50 246 |
60 658 |
10 412 |
3 696 790 |
2001. |
49 552 |
60 539 |
10 987 |
3 707 777 |
2002. |
50 569 |
59 816 |
9 247 |
3 717 024 |
2003. |
52 575 |
56 938 |
4 363 |
3 721 387 |
2004. |
49 756 |
55 164 |
5 408 |
3 726 795 |
2005. |
51 790 |
55 402 |
3 612 |
3 730 407 |
2006. |
50 378 |
53 941 |
3 563 |
3 733 970 |
2007. |
52 367 |
52 145 |
-222 |
3 733 748 |
2008. |
52 151 |
51 932 |
-219 |
3 733 529 |
2009. |
52 414 |
51 929 |
-485 |
3 733 044 |
2010. |
52 096 |
48 703 |
-3 393 |
3 729 651 |
2011. |
51 019 |
47 485 |
-3 534 |
3 726 117 |
2012. |
51 710 |
48 720 |
-2 990 |
3 723 127 |
2013. |
50 386 |
49 922 |
-1 164 |
3 721 963 |
2014. |
50 839 |
50 766 |
-73 |
3 721 890 |
2015. |
55 651 |
49 510 |
-6 214 |
3 715 676 |
2016. |
51 542 |
46 976 |
-4 566 |
3 711 110 |
2017. |
54 261 |
45 031 |
-9 230 |
3 701 880 |
Oznake u tablici:
Ui = broj umrlih i-te godine;
Bni = broj novih birača koji su godišnje stekli biračko pravo i-te godine (navršili 18 godina starosti);
ΔBi = Bni – Ui = promjena broja birača u i-toj godini;
Br = 3.686.378 = broj birača na izborima za Zastupnički dom Hrvatskog sabora 3. siječnja 2000. godine odnosno koncem 1999. godine;
B94 = 3.638.247 = broj birača na kraju 1994. Godine
B0 = Br + ΔB0 = 3.686.378 + 10.412 = 3.696.790 broj birača na kraju 2000. godinei
Bi+1 = Bi + ΔB (i+1);
(i = 0,1,2…17 ) procjena broja birača na kraju i-te godine.
Prema izvještajima DIP-a broj birača na izborima za Hrvatski sabor 23.studenog 2003. godine iznosio je 3 690 936 odnosno 30 451 manje od procijenjenog broja. Ukoliko bismo uzeli kao pouzdan podatak o broju birača registriranih na biračkim mjestima u Hrvatskoj prema izvještaju DIP-a tada bi broj birača 2007. godine iznosio 3.703.297, a prema izvještaju DIP-a na izborima za Hrvatski sabor održanim 25. studenog 2007. godine bilo je 3.824.731 odnosno 121.434 birača više od procijene. Na izborima za Hrvatski sabor 4. prosinca 2011. godine prema izvještaju DIP-a bilo je registrirano na biračkim mjestima u 10 općih izbornih jedinica 3.842.363, a to je 108.615 birača više od maksimalno procijenjenog broja birača od 1994. do 2017. godine odnosno 355.329 birača više od broja punoljetnih osoba popisanih travnja 2011. godine. Maksimalni godišnji porast broja birača prema procjeni iznosi 10.987, a maksimalni godišnji pad je bio 2017. godine iznosio je 9230 birača.
Prema analizi, koristeći podatke iz tablice I. o prirodnom kretanju stanovništva te podatke o dobnoj strukturi stanovništva prema popisima stanovnika iz 2001. i 2011. godine, broj birača trebao je biti maksimalan 2007. godine iznosa 3.733.748 birača uz referentan broj birača prema izvještaju DIP-a na izborima za Hrvatski sabor održanim 3. siječnja 2000. godine.
Broj registriranih birača s prebivalištem u Hrvatskoj nije nikad mogao prijeći tri milijuna sedamsto i pedeset tisuća!
III. KRONOLOŠKI PREGLED IZBORA I REFERENDUMA OD 1990. DO 2017. GODINE
Datum |
B1 |
ΔB1 |
Δt |
B2 |
ΣB |
22.04.1990. S |
3 544 320 |
– |
– |
– |
3 544 320 |
19.05. 1991. RS |
3 652 225 |
107 905 |
392 |
– |
3 652 225 |
02.08.1992. S |
3 558 913 |
-93 312 |
441 |
– |
3 558 913 |
07.02.1993. ŽD |
3 580 396 |
21 483 |
189 |
– |
3 580 396 |
29.10. 1995. ZD |
3 634 233 |
53 837 |
994 |
398 839 |
4 033 072 |
13.04.1997. ŽD |
3 664 693 |
30 460 |
532 |
– |
3 664 693 |
03.01. 2000. ZD |
3 686 378 |
21 685 |
995 |
360 110 |
4 046 488 |
25.01.2000. P |
3 858 893 |
172 515 |
22 |
394 028 |
4 252 921 |
25.05.2001. L |
3 890 133 |
31 240 |
486 |
– |
3 890 133 |
23.11. 2003. S |
3 690 936 |
-199 197 |
912 |
396 617 |
4 087 553 |
23.01.2005. P |
4 004 962 |
314 829 |
427 |
387 258 |
4 392 220 |
15.05.2005. L |
4 009 201 |
4 234 |
112 |
– |
4 009 201 |
25.11. 2007. S |
3 824 731 |
-184 470 |
924 |
404 950 |
4 229 681 |
17.05.2009. L |
4 085 470 |
260 739 |
539 |
– |
4 085 470 |
10.01.2010. P |
4 089 320 |
3 850 |
238 |
406 208 |
4 495 528 |
04.12. 2011. S |
3 842 363 |
-246 957 |
693 |
411 758 |
4 254 121 |
22.01. 2012. RP |
4 092 137 |
249 774 |
49 |
412 628 |
4 504 765 |
14.04. 2013. E |
3 742 383 |
-349 754 |
448 |
6 432 |
3 748 815 |
19.05. 2013. L |
3 767170 |
24 787 |
35 |
– |
3 767 170 |
01.12. 2013. RB |
3 777 518 |
10 348 |
196 |
13 482 |
3 791 000 |
25.05. 2014. E |
3 760 783 |
-16 735 |
175 |
6 560 |
3 767 343 |
28.12. 2014. P |
3 773 687 |
12 904 |
217 |
18 951 |
3 792 638 |
11.01. 2015. P |
3 788 039 |
14 352 |
14 |
37 203 |
3 825 242 |
08.11. 2015. S |
3 759 844 |
-28 195 |
301 |
28 944 |
3 788 788 |
11.09. 2016. S |
3 742 546 |
-17 298 |
308 |
21 223 |
3 763 769 |
21.05. 2017. L |
3 719 556 |
-22 990 |
252 |
– |
3 719 556 |
Oznake u tablici:
B1 = broj registriranih birača na biračkim mjestima s prebivalištem u Hrvatskoj,
ΔB1 = Bi+1 – B1 = promjena broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj između dvaju uzastopno održanih izbora,
Δt = vremenski razmak izražen u danima između dvaju uzastopno održanih izbora,
B2 = broj birača dijaspore i
ΣB = B1 + B2 = ukupni broj birača.
E = izbori za Europski parlament, L = lokalni izbori, P = predsjednički izbori,
RB = Referendum o definiciji braka,
RP = Pristupni referendum
RS = Referendum o statusu RH, S = izbori za Hrvatski sabor,
ZD = izbori za Zastupnički dom i Županijski dom Hrvatskog državnog sabora.
Od drugog kruga izbora za predsjednika Republike održanih 10. siječnja 2010. do izbora za Hrvatski sabor održanih 4. prosinca 2011. godine broj registriranih birača s prebivalištem u Hrvatskoj smanjio se za 246.957 birača za 692 dana odnosno za 1,896 godina ili godišnje za 130.251 birača, a od 4. prosinca 2011. do 22. siječnja 2012. godine je broj birača povećan za 48 dana za 249 774 te od 22. siječnja 2012. do 14. travnja 2013. godine za 459 dana odnosno za 1,25 godina smanjio se za 349.754 birača. Prikazane skokovite promjene broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj dokazuju grubu manipulaciju brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj i dovele su u pitanje legitimnost izbora bivšeg predsjednika Republike Ive Josipovića 2010. te rezultate Pristupnog referenduma.
Kretanje broja birača na izborima i referendumima od 2010. do 2017. godine grubo odstupa od procjene kretanja birača učinjene na temelju popisa stanovnika 2001. i 2011. godine i prirodnog kretanja stanovništva. Hrvatska za to razdoblje ima svake godine negativni migracijski saldo.
Plenkovićeva Vlada nastavlja poput Milanovićeve grubo manipulirati brojem birača kako bi opet spriječila referendumsko izjašnjavanje birača o izbornim pravilima i za otkazivanje Istambulske konvencije. Zbog toga bi građanske inicijative "Narod odlučuje" i "Ne Istanbulskoj konvenciji" trebale podnijeti kaznenu prijavu protiv Vlade Republike Hrvatske.
Prosvjedom do referenduma o izbornim pravilima je jedini put demokratizacije hrvatskog društva ukoliko politička kasta opet spriječi referendumsko izjašnjavanje o izbornim pravilima i otkazivanju Istanbulske konvencije.
Vlasti troše golemu energiju na ignoriranje i opstrukciju referendumskog odlučivanja umjesto da prihvate savjet nadbiskupa Hranića i konačno riješe izborno zakonodavstvo sintezom bitnih zahtjeva građanskih inicijativa "Birajmo zastupnike imenom i prezimenom" i "Narod odlučuje". Zar političare nije nimalo sram, da nakon kršenja 1. članka Ustava 2014. godine i višegodišnjim odgađanjem promjena Zakona o izbornim jedinicama, onemogućavaju referendum za promjenu izbornih pravila? Od 2014. godine imali su dovoljno vremena da promjene Zakon o referendumu i izborno zakonodavstva prema zahtjevu Ustavnog suda od 10. prosinca 2010. godine i zahtjevima građanske inicijative "Glasujmo imenom i prezimenom". Deveti saziv Hrvatskog sabora bi trebao hitno omogućiti hrvatskim državljanima da se Ustavotvornim referendumom izjasne o izbornim pravilima za izbor zastupnika u Hrvatski sabor ili prihvatiti bitne zahtjeve građanskih inicijativa "Glasujmo imenom i prezimenom" i "Narod odlučuje" kod izglasavanja novog Zakona za izbor zastupnika u Hrvatski sabor te fiksno odrediti broj potpisnika za održavanje ustavotvornih i zakonodavnih referenduma. Samo Republika Hrvatska i Latvija imaju uvjet o broju potpisa na peticiju za održavanje referenduma izražen u postotcima od broja registriranih birača s prebivalištem u državi.
IV. PROMJENA BROJA BIRAČA PO ŽUPANIJAMA OD 12. SVIBNJA 2017. DO 13. SVIBNJA 2018. GODINE PREMA RJEŠENJU MINISTARSTVA UPRAVE
Županija |
S |
B1 |
B2 |
ΔB |
p2 |
Zagrebačka |
314 549 |
272 528 |
276 532 |
4 004 |
88 |
Krapinsko-zagorska |
127 748 |
109 679 |
109 940 |
261 |
86 |
Sisačko-moslavačka |
157 204 |
146 356 |
145 001 |
-1 355 |
92 |
Karlovačka |
120 321 |
111 044 |
110 723 |
-321 |
92 |
Varaždinska |
170 563 |
146 732 |
147 353 |
621 |
86 |
Koprivničko-križevačka |
110 976 |
94 404 |
95 023 |
619 |
86 |
Bjelovarsko-bilogorska |
111 867 |
98 858 |
98 885 |
27 |
88 |
Primorsko-goranska |
289 479 |
265 538 |
267 040 |
1 502 |
92 |
Ličko-senjska |
46 888 |
44 642 |
44 280 |
-362 |
94 |
Virovitičko-podravska |
79 111 |
71 495 |
71 361 |
-134 |
90 |
Požeško-slavonska |
71 920 |
65 856 |
65 412 |
-444 |
91 |
Brodsko-posavska |
148 373 |
136 438 |
137 007 |
569 |
92 |
Zadarska |
169 581 |
162 335 |
165 207 |
2 872 |
97 |
Osječko-baranjska |
290 412 |
253 711 |
254 541 |
830 |
88 |
Šibensko-kninska |
103 021 |
99 406 |
99 787 |
381 |
97 |
Vukovarsko-srijemska |
165 799 |
152 250 |
151 286 |
-964 |
91 |
Splitsko-dalmatinska |
452 035 |
405 003 |
410 316 |
5 313 |
91 |
Istarska |
208 105 |
187 435 |
187 877 |
442 |
90 |
Dubrovačko-neretvanska |
121 970 |
107 631 |
109 081 |
1 450 |
89 |
Međimurska |
112 089 |
96 031 |
97 046 |
1 015 |
87 |
Grad Zagreb |
802 338 |
691 785 |
703 711 |
11 926 |
88 |
Republika Hrvatska |
4 174 349 |
3 719 157 |
3 747 409 |
28 252 |
90 |
Oznake u tablici:
S = procjena broja stanovnika Državnog zavoda za statistiku (DZS-u) sredinom 2016. godine (https:// www.dzs.hr),
B1 = broj birača za lokalne izbore 21. svibnja 2017. godine prema Rješenju Ministarstva uprave od 12. svibnja 2017.,
B2 = broj birača 13. svibnja 2018. godine prema odgovoru Ministarstva uprave,
ΔB = B2 – B1 = promjena broja birača na dan 13. svibnja 2018. prema 21. svibnja 2017. godine i
p2 = B2 / Sx100 % = broj birača 13. svibnja 2018. godine na sto stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom 2016. godine zaokružen na cijeli broj. Broj stanovnika Hrvatske na kraju 2017. godine je iznosio 4 105 493 stanovnika pa na 100 procijenjenih stanovnika dolazi 13. svibnja 2018. godine preko 91 birač.
Slijedeći gradovi i općine s više od tri tisuće stanovnika imaju više birača od stanovnika: Novalja iz Ličko-senjske; Crikvenica, Malinska Dubašnica i Novi Vinodolski iz Primorsko goranske; Makarska, Okrug, Supetar i Vodice iz Splitsko dalmatinske; Benkovac, Obrovac, Preko i Vir iz Zadarske te Medulin iz Istarske županije.
S više od 95, a manje od 100 birača na 100 popisanih stanovnika 2011. godine imaju: Dugo Selo iz Zagrebačke; Mali Lošinj i Viškovo iz Primorsko goranske; Hvar, Trogir, Gradac, Jelsa, Marina i Podstrana iz Splitsko dalmatinske; Biograd na Moru, Pakoštane i Poličnik iz Zadarske te Poreč, Rovinj, Umag i Fažana iz Istarske županije. S više od 90, a manje od 95 birača na 100 popisanih stanovnika 2011. godine imaju: Brdovec i Rugvica iz Zagrebačke; Ludbreg iz Varaždinske; Čabar, Opatija, Rab i Kostrena iz Primorsko goranske; Senj iz Ličko senjske; Bukovlje iz Brodsko-posavske; Gračac, Sukošan i Sveti Filip i Jakov iz Zadarske; Županja iz Vukovarsko-srijemske; Kaštela, Omiš, Dugi Rat, Dugopolje, Hrvace i Seget iz Splitsko dalmatinske; Buje, Novigrad, Ližnjan i Marčana iz Istarske; Dubrovnik, Korčula, Blato, Orebić i Župa Dubrovačka iz Dubrovačko-neretljanske te Podturen iz Međimurske županije.
Mnogim gradovima i općinama se sigurno smanjio broj stanovnika pa je broj gradova i općina s više od 90 birača na 100 procijenjenih stanovnika sigurno veći od 58. Skoro svi navedeni gradovi i općine s više birača od stanovnika na prošlogodišnjim lokalnim izborima imaju prema tabličnom prikazu birača po gradovima, općinama i županijama, dobivenim od Ministarstva uprave, više birača na dan 13. svibnja 2018. godine nego na prošlogodišnjim lokalnim izborima.
Zar je to u skladu s prirodnim i migracijskim kretanjem stanovništva od 21. svibnja prošle do 13. svibnja ove godine u Hrvatskoj? Svi gradovi i općine s više birača od stanovnika pripadaju statističkoj regiji Jadranska Hrvatska. Od 58 gradova ili općina s više od 3000 stanovnika i 90 birača na sto popisanih stanovnika 2011. godine statističkoj regiji Jadranska Hrvatska pripada 51, a Kontinentalnoj Hrvatskoj samo 7. Kontinentalna Hrvatska ima dvije trećine stanovnika Hrvatske. Jadranska Hrvatska ima 1 283 588 birača odnosno 90,91 birača na sto popisanih stanovnika 2011. godine, a Kontinentalna Hrvatska 2 463 821 birača i 85,67 birača na sto popisanih stanovnika 2011. godine. Republika Hrvatska se može podijeliti na tri ili šest izbornih jedinica s odstupanjem broja birača i broja stanovnika manjim od ± 5 %.
V. BROJ ZASTUPNIKA PO ŽUPANIJAMA S MJEŠOVITIM IZBORNIM SUSTAVOM
Županije |
S |
B |
p |
Zv |
Dubrovačko-neretvanska |
121 970 |
107 733 |
88,33 |
1 |
Šibensko-kninska |
103 021 |
99 493 |
96,58 |
1 |
Splitsko-dalmatinska |
452 035 |
404 843 |
89,56 |
5 |
1. izborna jedinica |
677 026 |
612 069 |
90,40 |
7 |
Istarska |
208 105 |
187 471 |
90,08 |
2 |
Ličko-senjska |
46 888 |
44 695 |
95,32 |
1 |
Primorsko-goranska |
289 479 |
265 631 |
91,76 |
3 |
Zadarska |
169 581 |
162 028 |
95,55 |
1 |
2. izborna jedinica |
714 053 |
659 825 |
92,41 |
7 |
I. izborna jedinica |
1 391 079 |
1 271 894 |
91,43 |
14 |
Grad Zagreb |
802 338 |
692 141 |
86,27 |
7 |
-( Brezovica i Sesvete ) |
-83 318 |
-74 091 |
– |
– |
3. izborna jedinica |
719 020 |
618 050 |
85,96 |
7 |
Karlovačka |
120 321 |
111 073 |
92,38 |
1 |
Sisačko-moslavačka |
157 204 |
146 400 |
93,12 |
2 |
+ ( Brezovica i Sesvete ) |
83 318 |
74 091 |
88,92 |
– |
Zagrebačka |
314 549 |
272 155 |
86,52 |
4 |
4. izborna jedinica |
675 392 |
603 719 |
89,39 |
7 |
II. izborna jedinica |
1 394 412 |
1 221 769 |
87,62 |
14 |
Bjelovarsko-bilogorska |
111 867 |
98 895 |
87,62 |
1 |
Koprivničko-križevačka |
110 976 |
94 444 |
85,10 |
1 |
Krapinsko-zagorska |
127 748 |
109 713 |
85,88 |
1 |
Međimurska |
112 089 |
96 041 |
85,68 |
1 |
Varaždinska |
170 563 |
146 766 |
86,05 |
2 |
Virovitičko-podravska |
79 111 |
71 520 |
90,40 |
1 |
5. izborna jedinica |
712 354 |
617 379 |
86,67 |
7 |
Brodsko-posavska |
148 373 |
136 481 |
91,99 |
1 |
Osječko-baranjska |
290 412 |
253 813 |
87,40 |
3 |
Požeško-slavonska |
71 920 |
65 886 |
91,61 |
1 |
Vukovarsko-srijemska |
165 799 |
152 334 |
91,88 |
2 |
6. izborna jedinica |
676 504 |
608 514 |
89,99 |
7 |
III. izborna jed. |
1 388 858 |
1 225 893 |
88,27 |
14 |
Republika Hrvatska |
4 174 349 |
3 719 556 |
89,11 |
42 |
Oznake u tablici:
S = broj stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku sredinom 2016. godine (https://www.dzs.hr),
B = broj birača registriran na biračkim mjestima u Hrvatskoj na lokalnim izborima 21. svibnja 2017. godine,
p = B/S x 100 = broj birača na sto stanovnika sredinom 2016. godine prema procjeni Državnog zavoda za statistiku i
Zv = broj zastupnika koje bismo birali većinski.
Kod podjele Hrvatske na šest izbornih jedinica broj birača prelazi odstupanje od 5 % u 2. izbornoj jedinici (iznosi 6,38 %) prosječnog broja birača izbornih jedinica zbog viška birača u pripadnim županijama. Podjela hrvatske na 3 izborne jedinice I., II., i III. kod mješovitog izbornog sustava sa 18 zastupnika po izbornoj jedinici ili s 32 zastupnika po izbornoj jedinici kod razmjernog izbornog sustava, a na 6 izbornih jedinica od 1. do 6. kod razmjernog izbornog sustava sa 16 zastupnika po izbornoj jedinici. Ukupni broj zastupnika u Hrvatskom saboru prema prijedlogu bivšeg predsjednika Republike prof. dr. sc. Ive Josipovića bio bi 113 = (3 x 16 razmjerno + 48 većinski + 8 zastupnika nacionalnih manjina + 9 zastupnika dijaspore). Kod razmjernog izbornog sustava s preferencijskim glasovanjem svih birača bilo bi bolje podijeliti Hrvatsku na 6 izbornih jedinica po 9 zastupnika i izbornim pragom od 8 %.
Gradske četvrti Brezovica i Sesvete Grada Zagreba bi ušle u sastav Zagrebačke županije. Ove izborne jedinice mogle bi postati administrativne jedinice (županije). Hrvatska bi bila podijeljena na 5 županija i Grad Zagreb bez gradskih četvrti Brezovica Sesvete. Što je manji broj zastupnika po izbornoj jedinici lakše je provesti izbore s preferencijskim glasovanjem svih birača. Kod podijele Hrvatske na tri izborne jedinice, izborne jedinice bi trebale postati statističke regije za potrebe Eurostata.
U Jadranskoj Hrvatskoj je prema procjeni Državnog zavoda za statistiku prva izborna jedinica od popisa stanovništva 2011. do sredine 2016. godine izgubila 9 715, druga 11.141 odnosno I. 20.856 stanovnika, treća je dobila 9780, četvrta je izgubila 24.329 odnosno II. je izgubila 14.549, peta je izgubila 30 477 i šesta 44.658 i III. 75.135 stanovnika.
VI. ANALIZA RASPODJELE DOBIVENIH GLASOVA STRANAKA NA IZBORIMA U GRADU ZAGREBU OD 2011. DO 2017. GODINE
IZB. JED. |
N |
> 1% |
> 3 % |
> 4 % |
K1 |
K2 |
K3 |
I. 2011. |
39 |
11 |
5 |
5 |
546 |
1 014 |
780 |
II. |
36 |
11 |
4 |
4 |
504 |
936 |
720 |
VI. |
29 |
12 |
3 |
3 |
406 |
754 |
580 |
VII. |
27 |
12 |
3 |
3 |
378 |
702 |
540 |
L 2013. |
24 |
12 |
8 |
8 |
1 224 |
624 |
480 |
I. 2015. |
19 |
8 |
6 |
6 |
266 |
494 |
380 |
II. |
17 |
9 |
4 |
4 |
238 |
442 |
340 |
VI. |
15 |
8 |
5 |
5 |
210 |
390 |
300 |
VII. |
17 |
7 |
5 |
5 |
238 |
442 |
340 |
I. 2016. |
19 |
6 |
6 |
6 |
266 |
494 |
380 |
II. |
15 |
6 |
5 |
5 |
210 |
390 |
300 |
VI. |
17 |
7 |
5 |
5 |
238 |
442 |
340 |
VII. |
17 |
7 |
4 |
4 |
238 |
442 |
340 |
L 2017. |
21 |
9 |
8 |
8 |
1 071 |
546 |
420 |
Oznake:
N = broj izbornih lista,
> = više od naznačenog postotka od ukupno važećih glasova birača ili broja glasova,
K1 = broj kandidata na izborima,
K2 = broj kandidata na izborima za Hrvatski sabor u Zagrebu kao izbornoj jedinici za 26 zastupnika i
K3 = broj kandidata za 20 zastupnika.
Izbori za Hrvatski sabor se odnose na I., II., VI. i VII. izborne jedinice. Analizom broja dobivenih glasova marginalnih lista kandidata na izborima za Skupštinu grada Zagreba i u I. izbornoj jedinici za Hrvatski sabor, koje su dobile manje od 1% glasova birača na izborima, može se zaključiti da je Ustavni sud pogriješio ukinućem uvjeta od 1.500 pravovaljanih potpisa potpore birača stranačkim listama za sudjelovanje na izborima. Za ispisivanje imena i prezimena na zbirnu izbornu listu trebalo bi od 9 do 26 stranica formata A4. Trebao je ostati uvjet za sudjelovanje na izborima 1.400 pravovaljanih potpisa potpore birača odnosno 100 po zastupniku koji se bira u izbornoj jedinici. Smanjio bi se broj izbornih lista, broj propalih glasova i zbirna izborna listina bi bila manjeg formata. To bi bilo sukladno preporukama Venecijanske komisije ("Kodeks dobre prakse u izbornim pitanjima"). Nezavisni kandidati za zastupnike nacionalnih manjina moraju skupiti najmanje 100 potpisa birača za sudjelovanje na izborima, a nezavisne liste kandidata 500 potpisa. Prema I. članku Ustava u 1. stavku Republika Hrvatska je zajednica slobodnih i ravnopravnih državljana. Zašto su Zakonom za izbor zastupnika u Hrvatski sabor državljani neravnopravni tretirani?
Kako će Državno izborno povjerenstvo, Zvonimir Troskot, Željka Markić, Krešimir Miletić i njihov savjetnik prof. dr. sc. Robert Podolnjak provesti izbore s preferencijskim glasovanjem, ako je Hrvatska jedna izborna jedinica u kojoj bismo birali najmanje 91 zastupnika gospodine Nakić. Za samo 10 izbornih lista s 910 kandidata trebalo bi 19 stranica formata A4 za tiskanje imena i prezimena kandidata o kojima većina birača neće ništa znati. Građanska inicijativa " Glasujmo imenom i prezimenom" je 2014. godine kao zahtjev imala izbore u jednoj izbornoj jedinici za 140 zastupnika uz izborni prag od 2 % i tri preferencijska glasa. Kod sudjelovanja samo tri liste kandidata bilo bi ukupno 420 kandidata na zbirnoj izbornoj listini. Takvi izbori ne mogu osigurati ravnopravnost kandidata u izbornom procesu. Željka Markić, Ministarstvo uprave, Ustavni sud i ostali ignoriraju moje analize koje sam im više puta dostavio od 2014. godine s prijedlogom tri izborne jedinice i mješovitim izbornim sustavom prema kojemu bismo birali 42 zastupnika većinskim izbornim sustavom i 54 zastupnika razmjernim izbornim sustavom u tri izborne jedinice po 18 zastupnika ili u jednoj izbornoj jedinici 54 zastupnika. Izbor 54 zastupnika u jednoj izbornoj jedinici s preferencijskim glasovanjem svih birača je praktički neprovediv. Uz sudjelovanje 10 stranačkih lista treba preko 11 stranica formata A4. Zato sam predložio prije četiri godine da stranke na unutarstranačkim izborima preferencijskim glasovanjem demokratski odrede redoslijed na listama. Na izborima bili bi listići s imenima stranaka. Predložio sam da prvo promijenimo Zakon o referendumu i nakon toga temeljito promijenimo referendumskom inicijativom izborno zakonodavstvo. Stranke: HRAST, MOST i druge su preko svojih zastupnika barem mogle zastupničkim pitanjem ukazati na nezakonitost odbijanja Vlade Zorana Milanovića građanske inicijative " Glasujmo imenom i prezimenom " i predložiti referendumsko izjašnjavanje birača ili prihvaćanje bitnih zahtjeva koji su se mogli ispuniti podjelom Hrvatske na tri ili šest izbornih jedinica.
Kako će DIP provesti izbore za EU parlament svibnja 2019. godine, ako se pojavi 39 lista ili više kandidata, gospodine Nakić? Kako omogućiti ravnopravan tretman u medijima za 468 kandidata kod preferencijskog glasovanja svih birača? Izborni zakoni omogućavaju svim registriranim strankama sudjelovanje na svim izborima bez valjano prikupljenih potpisa potpore birača. Teoretski može nastupiti na svim izborima preko 160 izbornih lista. Ako bismo proveli izbore preferencijskim glasovanjem poput izbora za EU parlament u izbornoj jedinici u kojoj se bira 30 zastupnika na 8 stranica moglo bi se smjestiti 12 lista kandidata, a sa 12 zastupnika 28 lista. Za 39 lista s 12 kandidata po listi odnosno ukupno 468 kandidata treba preko 11 stranica formata A2.
Most i ostale stranke koje su podržavale Građansku inicijativu "Glasujmo imenom i prezimenom" mogle su predložiti podjelu Hrvatske na šest izbornih jedinica usvajanjem prijedloga Hrvatskih laburista iz 2014. godine vodeći računa o provedivosti izbora s preferencijskim glasovanjem u Gradu Zagrebu koji je trebao imati 26 zastupnika u Hrvatskom saboru. Na lokalnim izborima 2013. godine u Gradu Zagrebu bile su 24 liste i ukoliko bi se na izborima sudjelovalo toliko lista ukupno bi bilo 624 kandidata. Prema zahtjevima građanske inicijative " Narod odlučuje Grad Zagreb bi imao 20 zastupnika, a uz sudjelovanje na izborima 21 liste kao prošle godine na lokalnim izborima ukupno bi bilo 420 kandidata. Kako provesti izbore u Gradu Zagrebu uz tako veliki broj kandidata i kako im osigurati ravnopravni tretman u medijima?
Izbori za Europski Parlament nisu u redu
Za naredne izbore za EU parlament birat ćemo 12 zastupnika, a izbori će se održati za nešto više od 7 mjeseci. Hrvatski sabor je trebao promijeniti Zakon za izbor zastupnika u EU parlament kako bismo izbjegli praktične probleme kod provedbe izbora. Izborni prag je trebalo povećati na 6 posto i unijeti u Zakon samostalni nastup stranaka na izborima te uvjetovati sudjelovanje na izborima listama kandidata potpisima potpore od najmanje šest tisuća birača, odnosno petsto po kandidatu. Prenizak izborni prag rezultira malom vjerojatnošću dobivanja zastupničkog mjesta strankama koje su jedva prešle izborni prag. Ladonja je u osmoj izbornoj jedinici na izborima za Hrvatski sabor 2011. godine prešla izborni prag, a nije dobila zastupničko mjesto i Savez za Hrvatsku na izborima za EU parlament 2014. godine.
Zašto nam namećete preferencijsko glasovanje svih birača gospodo stranački čelnici, a možete demokratski odrediti redoslijed na listama unutarstranačkim izborima s preferencijskim glasovanjem članova stranaka i simpatizera tri do šest mjeseci prije izbora. Preferencijsko glasovanje svih birača na izborima je nepraktično i preskupo! Bolje bi bilo, gospodine Nakiću, da stranke na unutarstranačkim izborima odrede redoslijed preferencijskim glasovanjem tri do šest mjeseci prije izbora kako u članku 88. novog Statuta ima kao mogućnost HDZ!
Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.