Glifosat povezan s uginućem pčela

Osim pčela glifosat ima sličan negativan učinak i na bumbare kao važne oprašivače

Glifosat (ili glifozat) je svjetski najrašireniji herbicid s najvećom primjenom – koristi se u uzgoju 85 posto genetski modificiranih usjeva i sada je povezan s neizravnim masovnim uginućem pčela. To je dokazalo znanstveno istraživanje provedeno na Sveučilištu Teksas (University of Texas) u Austinu čiji rezultati su objavljeni u časopisu „Proceedings of the National Academy of Sciences/PNAS ove godine. Istraživanje su financirale dvije američke institucije i jedna iz Brazila (U.S. Department of Agriculture's National Institute of Food and Agriculture; U.S. National Institutes of Health; Foundation within the Ministry of Education, Brazil).

Herbicid glifosat je sastavni dio i aktivna tvar komercijalnog herbicida pod nazivom „Roundup“ a proizvođač je kompanija „Monsanto.“ Pčele koje su izložene učinku glifosata 'izgube' određene korisne bakterije u crijevu zbog čega su mnogo prijemljivije i osjetljivije na infekcije i uginuća zbog štetnog učinka patogenih bakterija i drugih mikroorganizama. Znanstvenici su uvjereni da je ovo dokaz kako bi glifosat mogao biti jedan od uzroka nestanka i smanjenja broja pčela medarica i drugih vrsta pčela diljem svijeta.

„Trebamo bolje stručne upute o primjeni glifosata, osobito o njegovom učinku na pčele jer sadašnje upute pretpostavljaju da glifosat nije štetan za pčele,“ izjavio je Erick Motta koji je vodio ovo istraživanje zajedno s profesoricom Nancy Moran. „No, naša studija pokazala je da to nije istina,“ rekao je Motta. Budući glifosat ima određen učinak na važne enzime koje nalazimo kod biljaka i mikroorganizama, ali ne i kod životinja, dugo vremena se smatralo da nije toksičan za životinje, uključujući čovjeka i pčele. Međutim, ovo istraživanje dokazalo je da glifosat mijenja crijevni mikrobiom kod pčela – a to su dobre, korisne bakterije koje žive u probavnom traktu pčela – uključujući i bakterije koje štite pčele od štetnih bakterija: to znači da glifosat onemogućava sposobnost obrane organizma od štetnih bakterija. Drugim riječima, pčele nisu sposobne oduprijeti se infekcijama.

Znanstvenici su u istraživanju koristili iste one doze glifosata koje se koriste u poljoprivrednoj proizvodnji, na zelenim površinama i duž prometnica, a leđa pčela su označili točkom u boji radi praćenja i kasnijeg hvatanja. Tri dana nakon kontakta pčela s glifosatom primjećeno je da glifosat znantno smanjuje crijevni mikrobiom. Od osam dominantnih vrsta zdravih, korisnih bakterija u crijevu pčela bitno se smanjio broj čak četiri vrste bakterija. Najteže je pogođena bakterija Snodgrassella alvi koja je od vitalnog značaja za pčele jer ima ulogu u probavi hrane i obrani organizma od štetnih bakterija. Pčele s oslabljenim, oštećenim crijevnim mikrobiomom izložene su visokom riziku učinka štetnih patogena s posljedicom uginuća. Pčele su najviše izložene štetnom učinku jedne raširene bakterije Serratia marcescens za razliku od pčela sa zdravim crijevnim mikrobiomom. Serratia marcescens je oportunistički patogen koji napada pčele diljem svijeta.

„Znanstvene studije provedene kod ljudi, pčela i drugih životinja pokazale su da je crijevni mikrobiom stabilna zajednica koja se odupire uzročnicima različitih infekcija,“ izjavila je profesorica Nancy Moran te dodala: „Ako prekinete ovu normalnu i stabilnu zajednicu, tada ste mnogo osjetljiviji i prijemljiviji na učinke patogenih mikroorganizama.“ Na temelju ovog znanstvenog istraživanja Motta i prof. Moran preporučuju poljoprivrednicima, hortikulturistima i vlasnicima okućnica i sl. da ne koriste glifosat tamo gdje ima cvijeća koje posjećuju pčele.

Prije nešto više od deset godina američki pčelari suočili su se s masovnim nestankom i uginućemm pčela – ovaj „poremećaj“ stručnjaci su nazvali kolaps pčelinjih zajednica. Milijuni pčela diljem SAD-a su nestale pa su poljoprivrednici suočeni s nedostatkom korisnih oprašivača u svojim poljima, voćnjacima i dr. Stručnjaci su tada imali različita mišljenja i objašnjenja o ovom fenomenu – a najčešće su isticali da je kolaps pčelinjih zajednica najvjerojatnije posljedica negativnog učinka pesticida/insekticida i/ili antibiotika, gubitka prirodnih staništa i bakterijskih infekcija. Stoga je ovo najnovije istraživanje na popis uzroka masovnog ugibanja pčela dodalo i štetan učinak herbicida, u ovom slučaju glifosata. „Herbicid glifosat sigurno nije jedini uzrok masovnog uginuća pčela, ali je jedan od onih uzroka koji bi nas trebao zabrinjavati jer se glifosat koristi u golemim količinama i u mnoge svrhe,“ izjavio je Motta.

Bumbari koji slobodno žive u prirodi imaju vrlo sličan crijevni mikrobiom kao i pčele – stoga prof. Moran smatra da glifosat ima sličan negativan učinak i na bumbare kao važne oprašivače. Masovna uginuća u kolonijama pčela medarica, tzv. kolap pčelinjih zajednica još uvijek nema znanstveno objašnjenje. Ipak, znanstvenici su suglasni da je visoki mortalitet pčela posljedica utjecaja nekoliko različitih čimbenika, ali to još nije potpuno jasno niti objašnjeno. Stoga shvaćanje i razumijevanje kako herbicid glifosat štetno utječe na crijevni mikrobiom pčela a time i na zdravlje pčela i njihovu sposobnost obrane od „napada“ patogenih mikroorganizama, prvenstveno bakterija, može pomoći u rasvjetljavanju uloge ove kemijske tvari na masovna uginuća pčela i nestanak pčelinjih zajednica.

Izvor: Erick V.S. Motta, Kasie Raymann i Nancy A. Moran: „Glyphosate perturbs the gut microbiota of honey bees,“ časopis „Proceedings of the National Academy of Sciences,“ PNAS, Oct.9, 2018; 115 (41)

Rodjena Marija Kuhar, dr.vet.med.