Hrvatski Fokus
Hrvatska

KONAVLE – Ne valja nam posao

Graditi na ulazu u Cvatat ružnu modernističku zgradu za novu općinu je promašaj

 
 
Mali izlet u Konavle gdje se proširuje Zračna luka u Čilipima i napokon izmješta općina iz prekrasne Vile Banac u Cavtatu, što je za pohvalu. Čudno mi je bilo da su desetljećima lokacije pogodne za kulturu i turizam su koristili TV, radio, administrativci, SUBNOR i slično raja. Graditi na ulazu u Cvatat ružnu modernističku zgradu za novu općinu je promašaj pored tolikih dobrih lokacija i omirina,ali netko će jednoga dana opet općinu premjestiti i ružnu zgradu srušiti. Sramota je za tako bogatu općinu Konavle da se osnovna škola i vrtić u Cavtatu nalaze u vrlom nekvalitetnim derutnim objektima koji su trebali biti privremeno rješenje, a da stvar bude gora dalekovod ide upravo preko istih.
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2018/11/zgrada-opcine-radovi-080118-2-840x560.jpg
Zaslugom Gorana Marića i predsjednice naše Kolinde prekrasna utvrda Prevlaka kreće u obnovu, ona je i simbol hrvatske slobode, ali i spona sa Austrijom; tamo će se nalaziti Muzej austrougarske mornarice, akvarij i zanimljivi kulturno turistički sadržaji. Oko utvrde je lijepa autohtona priroda, a izgled na Boku je više nego lijep. Posjetili smo Marka Baletića koji je vrlo solidnu kamenu kuću izgrađenu 1955. a spaljenu 1991. poput mnogih Konavljana morao obnavljati, pritom su mu pripadnici "narodne armije" ukrali opremu (nabavljenu u Njemačkoj) za automehaničarsku radionicu vrijednu milijune kuna. Nakon godina provedenih u hrvatskoj vojsci sada još treba strijepiti da radi poziva tete Merkeluše ne osvanu neželjeni gosti, tj. arapski migranti koji kroz brda i šume već nadiru u rubne dijelove Konavala sela Bani, Dubravku i Vitaljinu.
 
Pitanje je kako ti ljudi prolaze bez dokumenata tursko grčku, makedonsku, srpsku, kosovsku granicu; pitanje je tko ih hrani i financira, pitanje je kome na Zapadu trebaju kada je industrija preselila u Indiju i Kinu, a migranti ne žele biti obrtnici, kompjuteraši, strojari. Mislim da žena, djeca i staraca ima manje od 6 posto, da je Sirijaca oko 20 posto, te da je i u Siriji rat završen. Rusi su na početku rata sirijske inženjere kemije, fizičare, elektroničare i umjetnike sklonili kod sebe! (Bravo Rusi!)
 
Zamislite Mladena iz Vitaljine kada vedre noći dok uz otvorena vrata stare kuće gleda TV otkrije da mu iza leđa stoje trojica mladih Arapa. Ili spomenutoga Marka Baletića kada nema više siguran san, jer alarmi i sigurnosne kamere ne mogu mu zaštititi automobile u dvorištu koje popravlja. Dvije zanimljivosti vezane uz Marka; na moje pitanje kaže da nije prekinuo stara prijateljstva sa Crnogorcima i pravoslavnim Srbima iz vremena kada je bio nogometaš, ali da njegova noga ne će za života kročiti u istočnu Hercegovinu i Crnu Goru; previše zla su nam nanijeli bez ikakvoga razloga. Pokazuje mi uz obližnju Crkvu natpis o dolasku austrijskoga cara Frana Josipa 1898.; Konavle su dobile željeznicu, ceste, melioraciju, utvrdu Prevlaka, katastar, luke, škole…
 
Danas je problem na našem selu puno starijih neoženjenih momaka. Kada je poznati zagrebački reporter posjetio Grudu konavosku izvijestio je o reljefu na Markovoj kući gdje je uklesan kamion, ali o austrijskom caru ni zuc. Austrija je u jugoslavenskim mitovima bila tamnica naroda, ni Maksimilijanov dvorac na Lokrumu ni Prevlaku, ni krasne utvrde u Boki i Hercegovini nisu obnavljali za turiste. (Dvrsnik, Mamula, Strač kraj Trebinja koji je želio opustošiti Nemanja Kusturica).
 
Previše je Hrvata mrzilo Austriju, a zapravo je naša politika Gaja, Strossmayera, Kvaternika, Supila, Meda Pucića, Matije Bana, Antonija Oreškovića, Đura Horvatovića, Lordana Zafranovića, Miloša Žanka bila smušenjačka i nikavo čudo da nas nisu uzimali ozbiljno, kao što nas  ni Bruxelles danas ne doživljava kao činitelj. I Tito je kao razuman čovjek i hedonist uvidio važnost Konavala, tu su jadranska magistrala, Zračna luka, hoteli… Jasno u Konavlima gotovo da i nije bilo partizana, zato su Konavljani bili masovno mobilizirani i slani da jurišaju na njemačke bunkere u Boki, gdje su masovno ginuli. Brozu ne mogu oprostiti stvaranje velikosrpske JNA i mit o Jasenovcu, a što se ratnih zločina tiče, to je stvar koju tzv. antifašisti još danas ne žele priznati, naime da su 1941. i 1942. išli zajedno sa četnicima (i Dangićem koji je tisuće muslimanskih civila pobio u Podrinju), a da su 1945. nadmašili četnike po brutalnosti! (evo što kaže bart jugogenerala armije Peke Dapčevića https://www.youtube.com/watch?v=7TF13uyYaYQ)
 
Optužuju me da sam "ekolog", ja kažem da uza sve opustošenje obale imamo sve veće iseljavanje, nikakav agrar, lošu demografiju, propalo obrtništvo i industriju, slaba sveučilišta, loše koncipirane škole, te ne baš visoko kvalitetan turizam – a rentijerstvo na turizmu i građevinskom boomu je prolazna stvar koju svaka kriza može do temelja uništiti. Uvoditi tablete u osnovne škole kada su djeca zaluđena videoigrama, facebookom i mobitelima, kada su rezultati iz matematike, hrvatskoga jezika, tehničkoga, tjelesnoga, likovnoga odgoja sve lošiji je ludost. (pogledati izvrsnu knjigu Nicholasa Carra – "Plitko"!)
 
Konavle muku muče s vukovima koji su zakonom zaštićeni iako su se premnožili u BiH i Crnoj Gori, te napadaju konje, magarce, ovce, koze… dobro ej dok na ljude ne dođe red. Ako ubiješ vuka kazna je 50.000 kuna! Vuk nije autohtona vrsta u Primorju. Neki ljudi poput obitelji Karaman, koja se ozbiljno dala na oživljavanje sorte malvazije, vinara Crvika, voćara Luka Arbanasina, restorana Monkovića i dr. (evo poveznice 10 top restorana) https://www.tripadvisor.rs/Restaurants-g2266740-Konavle_Dubrovnik_Neretva_County_Dalmatia.html žele graditi budućnost, kako kaže moj prijatelj talijanski umirovljenik (oženjen za Konavoku) bankovni službenik Franko Labriola: "Nema ništa kuka(t), mora radit". Franko kao Rimljanin kaže da je ovdje život sigurniji i ljepši, da je priroda dosta očuvana i najavljuje zajedno sa sinom Antonijom otvaranje restorana u Konavlima.
 

Teo Trostmann

Povezane objave

Peter Handke je sljedeća zdjela masti

HF

Zvijezda Hrvata

HF

Zašto nas naši istočni susjedi toliko mrze?

HF

Glasom živih

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više