Hrvatski Fokus
Kultura

Izložba ‘Intervali’ Ivana Kolovrata

Novi ciklus fotografija upoznaje nas s novim istraživanjima mogućnosti fotografske slike

 
 
Izložba umjetnika Ivana Kolovrata pod nazivom 'Intervali' otvorena je u petak, 23. studenoga, u splitskom Salonu Galić. Novi ciklus fotografija Ivana Kolovrata upoznaje nas s novim istraživanjima mogućnosti fotografske slike koje možemo okarakterizirati kao nastavak Kolovratovih intencija koje su bile evidentne na izložbi 'Međuslike', a koje su u istom prostoru bile pokazane 2011. godine.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2018/11/271202_100_01-480x480.jpg
I u susretu s ovim ciklusom radova možemo zaključiti da je Kolovrat, koji predaje fotografiju na splitskoj Umjetničkoj akademiji, izuzetan poznavatelj ovog medija, njegove povijesti i tehnologija. Čitav mit o istini fotografije – o njenoj sposobnosti da vizualno neposredno i transparentno, a time i s univerzalno razumljivim značenjem komunicira događaje i stanja stvarnosti kao njene legitimne i legalne dokaze, koji ne bi trebali kulturološka kodiranja (poput jezika), Kolovratu je jednako dobro poznato kao i najnovije tehnologije, digitalizirana i kompjutorski generirana fotografija, s kojima se danas, u doba vizualnog obrata više ne radi u cilju „utvrđivanja istine slike po sebi“ u cilju „iščitavanja značenja slike po analogijama“, nego je poanta u konstituiranju značenja u procesu resemantizacije ili kako bi Norman Bryson rekao, pripisivanjem slikama „diskurzivnih“, a napuštanjem njihovih „figuralnih“ svojstava.
 
Fotografije izložbe 'Intervali' suočavaju promatrača s prilično dvojbenom situacijom – ono što vidi jest nešto što ima očito status fotogafske slike (svjetlosni otisci na papiru), ali to što vidi ne prepoznaje kao motiv predmetne stvarnosti. Razlog je jednostavno u tome što promatrač uistinu i ne treba/ne može vidjeti ono što je umjetnik snimio da bi takva slika, nastala fotografiranjem, funkcionirala kao fotografija. Ove su Kolovratove fotografije zapravo sve samo ne ono što je uobičajena, krajnje raširena predodžba o fotografiji, a to je pretpostavka da nam fotografija posreduje točne reprodukcije stvarnosti, i to u određenom momentu, zaustavljenom trenutku u vremenu, kako bi se dokumentiralo/sačuvalo nešto od zaborava, ili kako bi Roland Barthes u svom znamenitom, fotografiji posvećenom tekstu „Svijetla soba“ zaključio kako nam fotografije nude: „…izvjesnost da je nešto sigurno bilo tu, a sada više nije.“ Čini se da Kolovratove intencije ne odgovaraju ovakvom pristupu fotografiji.
 
„Složimo li se oko toga da su ove fotografije apstraktne, da se radi o fotografskim apstrakcijama, naime o formama koje nemaju značenja izvan sebe samih – mogli bi se nemalo iznenaditi refleksijama teoretičara Lamberta Wiesinga koji ustvrđuje da nešto kao „apstraktna fotografija“ uopće nije samorazumljivo na taj način – da naime nije dostatno da ustvrdimo kako se radi o ne-predmetnim svjetlosnim oblicima, te da takvo „samorazumijevanje“ čak nema ni smisla ukoliko ne porazmislimo o intencijama radi kojih je apstraktna fotografija nastala. Apstrahirati prije svega znači redukciju, lišavanje od nečega što nije bitno za samo postojanje, prije svega za nastanak, proces produkcije intendiranog objekta. Kolovratove nam fotografije stoga pokazuju da bilježenje predmetne zbilje nije ono što je za njihov nastanak bitno, ali one su još uvijek rezultat, „konzervirani“ trag svjetlosnih učinaka na supstance ili luminoosjetljivi papir.
 
Drugim riječima: umjetnikov interes očito nije preslikati vidljivu stvarnost, nego proizvesti „predmete od čiste vidljivosti“ radi čega nije izgledno da se radi o pukoj izlagačkoj konvenciji, a još manje o čistom slučaju kada nam ih na izložbi 'Intervali' Kolovrat predstavlja uokvirene, zaštićene staklom: time se podcrtava njihov objektni, konkretni karakter. Smisao njegovih apstrakcija je generiranje, produkcija vidljivoga kojoj je i sredstvo i predmet vizualizacije proces nastanka, fotografiranje samo, a time i medij fotografije kao „specifične situacije slike“. Generirana fotografija stoga nije upućena na „realizaciju predodžbe stvarnosti, već ona sama predstavlja određenu realnost.“ Kao i Kolovratova fotografija koja je u svojoj generiranoj i konkretnoj čistoj vidljivosti …jednako i pogled i moment, i svijet i fotgrafija.“ (Blaženka Perica)
Izložba se može razgledati do 8. prosinca 2018.
 

Nives Matijević

Povezani članci

Dalmatinska klapska pjesma

HF

Muzičke kompozicije osjećam kroz boju

HF

Bezizlazje

HF

Povijesni korijeni hrvatskoga jezika

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...