Hrvatski Fokus

Ovogodišnja odabrana  tema Međunarodnog dana planina glasi: Planine su važne

 
 
Međunarodni dan planina obilježava se diljem svijeta 11. prosinca. Naime, zbog rastuće potrebe za osvješćivanjem o golemoj važnosti planina i održivog razvoja planinskog okoliša za unapređenje kvalitete života planinskog stanovništva kao i zbog sve veće potrebe za zaštitom planina, Opća skupština Ujedinjenih naroda (UN) proglasila je 2002. Međunarodnom godinom planina. Tada je također bio usvojen i datum za obilježavanje Međunarodnog dana planina, 11. prosinca, počevši od 2003. godine. UN-ova Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) ima vodeću ulogu u pripremi i animiranju obilježavanja Međunarodnog dana planina.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2018/12/mount_k2.jpg
Ovogodišnja odabrana  tema Međunarodnog dana planina glasi: Planine su važne. Iako se planine spominju u Agendi 2030. („Plan 2030.“), one su i dalje često zanemarene. Planine su važne jer čine jednu četvrtinu svjetskog krajolika, a glavni su izvor svjetske opskrbe pitkom vodom. Oko dvije milijarde ljudi diljem svijeta ovisi o hrani proizvedenoj u planinskim područjima, a mnogo više ljudi koristi planinske resurse poput minerala, drva,  hidroelektrane i dr. Nažalost, unatoč njihovoj važnosti, planinski resursi, ili točnije prirodna bogatstva i ljudi koji žive od njih pod velikim su pritiskom.
 
Ujedinjeni narodi 2002. godinu bili su proglasili Međunarodnom godinom planina, pa je tom prigodom Institut Panos ('Panos Institute') sastavio posebno izvješće o stanju planina na svim kontinentima pod nazivom: „High Stakes: the future for mountain societies“ („Visoki ulozi: budućnost planinskih zajednica“). Popis ugroženih planina je dug: Himalajsko-Karakorum-Hindu Kush (ugroza zbog krčenja šuma, suša, prekomjernog uzgoja stoke/iskorištavanje pašnjaka i migracija); europske Alpe (ugroza zbog onečišćenja zraka i propadanja tradicionalne poljoprivrede); Rocky Mountains u zapadnom području SAD-a (ugroza zbog razvoja rekreacijskog turizma i klimatske promjene); Amber planina na Madagaskaru (ugroza zbog rudarstva, proizvodnje drvenog ugljena i dr.); „The Snowies“/„Snježne planine“ Australije (ugroza zbog niza toplih zima); Sierra Chincua u Meksiku (ugroza zbog sječe drva i krčenja u svrhu poljoprivredne ekspanzije koja uništava 44% šuma); Pamirske planine Tadžikistana najvećim dijelom bile su ugrožene zbog građanskog rata, itd. Izvješće Panos Institua navodi prijetnje s kojima su suočeni narodi koji žive u planinskim područjima te ugroženost planinskog okoliša. Autori izvješća posebno navode kako u planinskim područjima 80 posto ljudi živi ispod donje granice siromaštva pa potom navode i opisuju političku, kulturnu i društvenu marginalizaciju mnogih planinskih zajednica.
 
Četvrtina svjetskih šuma nalazi se u planinskim područjima. Zajednice koje žive u njima ili u njihovoj blizini najčešće se krive za krčenje šuma, ali ne mala potražnja za drvetom zapravo dolazi iz drugih mjesta, često iz drugih, udaljenih država. Zaštita šuma u području kritičnih vodotokova je presudna – jer sve velike rijeke kao što su na primjer Amazona, Nil, Ind, Yangtze kao i druge velike rijeke imaju svoje izvore u planinama. Cijela populacija Kalifornije u SAD-u ovisi o vodi koja dolazi s planina. A u Boliviji – La Plaza i El Alto gotovo 1,4 milijarda ljudi ovisi isključivo o vodi iz okolnih ledenjaka koji su sve više ugroženi zbog klimatske promjene, dok u Kini, jugoistočnoj Aziji i južnoj Aziji tri milijarde ljudi ovise o tzv. vodenim tornjevima tibetske visoravni. Ovi vodeni sustavi vrlo lako se mogu poremetiti, prvenstveno zbog klimatske promjene i „širenja“ poljoprivredne proizvodnje. „Planine su važne“ tema je koju je odabrala Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) povodom ovogodišnjeg obilježavanja Međunarodnog dana planina:
 
Planine su važne za vodu jer su one svjetski „tornjevi vode“ i osiguravaju između 60 i 80 posto svih slatkovodnih resursa našeg planeta. Međutim, sve dostupne evidencije ukazuju na to da se ledenjaci u planinskim područjima otapaju, povlače, nestaju zbog klimatskih promjena. Najmanje 600 ledenjaka potpuno je nestalo tijekom proteklih desetljeća, a to utječe na vodoopskrbu milijarda ljudi koji žive nizvodno. Planine su važne zbog smanjenja rizika od prirodnih katastrofa koje pokreću klimatske promjene – lavine, klizišta tla i blata/mulja koji osobito ugrožavaju ljudske zajednice.
 
Planine su važne za turizam jer planinska odredišta privlače između 15 i 20 posto globalnog turizma jer su to područja bogate kulturne baštine, raznolikosti i znanja. Iako planinski turizam ima potencijal za poticanje gospodarskog razvoja na udaljenim i izoliranim područjima, mnoge planinske zajednice to još uvijek ne koriste pa žive u siromaštvu. Planine su važne za hranu jer su to značajna središta poljoprivredno-biološke raznolikosti i dom su brojnih namirnica koje dolaze na naš stol, kao što su riža, krumpir, kinoja, rajčica i ječam. Ipak, u planinama žive najgladniji narodi na svijetu s visokom stopom ranjivosti na nestašicu hrane i pothranjenost, a nastale klimatske promjene utječu negativno na planinsku poljoprivredu.
 
Planine su važne za mlade: usprkos prekrasnim planinskim krajolicima, život u planinama može biti težak, osobito za mlade ljude. Napuštanje sela u potrazi za drugim, boljim zaposlenjem dovelo je do nestanka mladih ljudi i nedostatka radne snage u planinskim područjima. Migracija s planina nažalost ima posljedice koje se očituju u napuštenim poljoprivrednim i šumskim područjima, degradaciji i posljedičnim šumskim požarima. Nažalost, na razini zajednice nepovratno se gube kulturne vrijednosti, baština i drevne tradicije.
 
Mnogo je planina za starosjedilačke narode jer u mnogim planinskim područjima žive drevne autohtone zajednice koje posjeduju i njeguju dragocjeno znanje, tradicije i jezike. Planinski narodi razvili su izvanredne sustave korišenja zemljišta i imaju bogatstvo znanja, iskustva i strategija sakupljanih generacijama o tome kako se prilagoditi klimatskoj varijabilnosti. Planine su važne za biološku raznolikost jer polovica svjetske biološke raznolikosti koncentrirana je u planinskim područjima, a planine podupiru oko jedne četvrtine kopnene bioraznolikosti. Planine su dom rijetkim životinjskim vrstama kao što su gorile, snježni leopard i veličanstveni 'tahr'/tar (npr. himalajski tar, Nilgiri tar i dr.) kao i prekrasnim biljkama poput orhideja i lobelija.
 
Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO) ističe kako je ovogodišnje obilježavanje Međunarodnog dana planina važno jer je to ujedno i prigoda da društveni pokret za zaštitu i održivi razvog planina konačno „donese“ i određena pitanja na radne stolove političara: „Kroz globalnu kampanju, strategiju društvenih medija i događanja diljem svijeta, želimo svijetu reći da trenutno zanemarivanje planina i naroda koji žive u planinskim područjima mora prestati.“ A navedeno izvješće Panos Instituta iz 2002., „High Stakes,“ pozivalo je na više istraživanja kako bi odredili i/ili razvili održive načine korištenja i očuvanja planinskih sustava i resursa. „Ulozi su visoki,“ zaključuje se na kraju izvješća, „ne samo za one koji žive u planinama već za milijarde ljudi koji ovise o njihovim resursima i globalnom ekosustavu: planine su važne.“  
Javna ustanova Nacionalni park Sjeverni Velebit i ove godine je cjelodnevnim programom 7. prosinca obilježila u Krasnom Međunarodni dan planina. Više možete saznati na službenim stranicama Grada Senja (www.senj.hr).
Izvor: UN-ova Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO): International Mountains Day 
Panos Institute, arhiva: „High Stakes: the future for mountain societies.“
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Povezani članci

Kod Niša Putinova baza za špijuniranje

HF

Grmojin bratić zaposlen bez natječaja

HF

“Jugoslavenski štakori” ne daju nam glasati

HF

Traže smjenu Zorana Milanovića

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...