Hrvatski Fokus
Gospodarstvo

U čast Ive Perišina

Znanstveni skup 'Svjetski financijski vrtlog – 30 godina poslije'

 
 
U Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u srijedu 5. prosinca povodom 10. godišnjice smrti akademika Ive Perišina, održan je znanstveni skup „Svjetski financijski vrtlog – 30 godina poslije“, u organizaciji Odsjeka za ekonomska istraživanja HAZU-a i Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Akademik Ivo Perišin (1925.–2008.) bio je istaknuti hrvatski ekonomist i političar koji je 1978., u knjizi Svjetski financijski vrtlog, nagovijestio novu etapu u razvoju financijskih tržišta te turbulencije i krize na financijskim tržištima koje su se uistinu i dogodile i to u opasnim razmjerima. Bio je dugogodišnji profesor Ekonomskog fakulteta, a obnašao je i dužnosti gradonačelnika Splita, guvernera Narodne banke Jugoslavije, predsjednika Izvršnog vijeća Sabora SR Hrvatske te predsjednika Sabora.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2018/12/perisin.jpg
Član HAZU bio je 31 godinu – od 1977. bio je izvanredni, a od 1990. redoviti član.
Predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić kazao je da je akademik Perišin bio čovjek ispred svog vremena koji je svojim djelima o svjetskim financijskim pitanjima pripremao Hrvatsku za ulazak u svijet kreditne i monetarne politike. „Znao je i najkompliciranija pitanja objasniti na jednostavan način, koristeći se i alegorijama“, rekao je akademik Kusić. Prodekanica Ekonomskog fakulteta prof. dr. sc. Lorena Škuflić kazala je da je akademik Perišin ostavio značajan trag u hrvatskoj ekonomskoj znanosti u području financija, sa svojih 30 knjiga i 160 znanstvenih radova. O akademiku Perišinu govorio je Žarko Primorac, a o Perišinovom naslijeđu i monetarnoj politici u Hrvatskoj Neven Vidaković i Dubravko Radošević.
 
Održana su i izlaganja Možemo li efikasnije iskoristiti naše raspoložive financijske resurse? (Sead Kreso), Interakcija financijskih ciklusa u gospodarstvu i medijske percepcije banaka tijekom financijske krize (Roman Šubić), Dohodovne nejednakosti, porezna politika i ekonomski rast u Europskoj uniji (Nika Šimurina), Dugoročni utjecaj 2. mirovinskog stupa na ekonomsku budućnost Hrvatske (Željko Garača), Informiranost korisnika financijskih usluga i potražnja za životnim osiguranjem (Dujam Kovač, Marijana Čurak, Sandra Pepur), Block chain, crypto currencies and autonomous monetization (Franjo Štiblar) te Izazovi društva bez gotovine (Marijana Ivanov, Maroje Lang).
 

Marijan Lipovac

Povezani članci

HOPS-ova kvota umjetno podignuta barijera

HF

Važnost zrakoplovne industrije

HF

Odgovor Europske unije na COVID krizu

hrvatski-fokus

Kako naftaši ipak ne će nadzirati sami sebe u Jadranu

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...