U čast Ive Perišina

Znanstveni skup 'Svjetski financijski vrtlog – 30 godina poslije'

U Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u srijedu 5. prosinca povodom 10. godišnjice smrti akademika Ive Perišina, održan je znanstveni skup „Svjetski financijski vrtlog – 30 godina poslije“, u organizaciji Odsjeka za ekonomska istraživanja HAZU-a i Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Akademik Ivo Perišin (1925.–2008.) bio je istaknuti hrvatski ekonomist i političar koji je 1978., u knjizi Svjetski financijski vrtlog, nagovijestio novu etapu u razvoju financijskih tržišta te turbulencije i krize na financijskim tržištima koje su se uistinu i dogodile i to u opasnim razmjerima. Bio je dugogodišnji profesor Ekonomskog fakulteta, a obnašao je i dužnosti gradonačelnika Splita, guvernera Narodne banke Jugoslavije, predsjednika Izvršnog vijeća Sabora SR Hrvatske te predsjednika Sabora.

Član HAZU bio je 31 godinu – od 1977. bio je izvanredni, a od 1990. redoviti član.

Predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić kazao je da je akademik Perišin bio čovjek ispred svog vremena koji je svojim djelima o svjetskim financijskim pitanjima pripremao Hrvatsku za ulazak u svijet kreditne i monetarne politike. „Znao je i najkompliciranija pitanja objasniti na jednostavan način, koristeći se i alegorijama“, rekao je akademik Kusić. Prodekanica Ekonomskog fakulteta prof. dr. sc. Lorena Škuflić kazala je da je akademik Perišin ostavio značajan trag u hrvatskoj ekonomskoj znanosti u području financija, sa svojih 30 knjiga i 160 znanstvenih radova. O akademiku Perišinu govorio je Žarko Primorac, a o Perišinovom naslijeđu i monetarnoj politici u Hrvatskoj Neven Vidaković i Dubravko Radošević.

Održana su i izlaganja Možemo li efikasnije iskoristiti naše raspoložive financijske resurse? (Sead Kreso), Interakcija financijskih ciklusa u gospodarstvu i medijske percepcije banaka tijekom financijske krize (Roman Šubić), Dohodovne nejednakosti, porezna politika i ekonomski rast u Europskoj uniji (Nika Šimurina), Dugoročni utjecaj 2. mirovinskog stupa na ekonomsku budućnost Hrvatske (Željko Garača), Informiranost korisnika financijskih usluga i potražnja za životnim osiguranjem (Dujam Kovač, Marijana Čurak, Sandra Pepur), Block chain, crypto currencies and autonomous monetization (Franjo Štiblar) te Izazovi društva bez gotovine (Marijana Ivanov, Maroje Lang).

Marijan Lipovac