Hrvatski Fokus
Kultura

GIDAL – Glazbeni izvori Dalmacije

Održan Međunarodni znanstveni simpozij mladih istraživača glazbe

 
 
U Gotičkoj dvorani Muzeja grada Splita, u petak 7. prosinca 2018. svečano je otvoren 1. Međunarodni znanstveni simpozij mladih istraživača glazbe (iSTeM_2018). Simpozij organizira Odsjek za glazbenu teoriju i kompoziciju na Umjetničkoj akademiji u Splitu u suradnji s Doktorskom školom Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Glazbenom mladeži Split i Glazbenim institutom 'Cantus'  iz Beča.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2018/12/IMG_4316-scaled.jpg
Ovaj jedinstveni Simpozij u hrvatskom glazbeno-istraživačkom miljeu ima za cilj okupiti i povezati hrvatske i inozemne doktorande i mlade znanstvenike (do pet godina od obrane doktorske disertacije) iz područja muzikologije, etnomuzikologije, teorije glazbe i glazbene pedagogije. Jedan je od dugoročnih ciljeva ovoga Simpozija stvoriti platformu za nove znanstvene diskurse s aspekta suvremenih istraživačkih interesa koja će predstavljati prijeko potreban prijelaz od inicijalne do samostalne znanstveničke djelatnosti mladih istraživača, s naglaskom na međusobno umrežavanje i njihovu afirmaciju u međunarodnome znanstveničkom krugu.
 
Simpozij je otvorila prof. dr. sc. Leandra Vranješ Markić, prorektorica za znanost, kazavši kako Sveučilište podržava izvrsnost u istraživanjima i obrazovanju u svim područjima, a posebno veseli činjenica što su ovaj skup organizirali mladi istraživači za svoje kolege. Istaknula je važnost angažmana mladih znanstvenika i istraživača, kao važnog preduvjeta za znanstvenu izvrsnost. Tijekom tri dana trajanja održano je 28 izlaganja muzikologa, etnomuzikologa, teoretičara glazbe, glazbenih pedagoga i umjetnika iz 11 zemalja. Sudionicima su predstavljena dva hrvatska muzikološka projekata:
 
GIDAL – Glazbeni izvori Dalmacije u kontekstu srednjoeuropske i mediteranske glazbene kulture od 18. do 20. stoljeća (HRZZ, 2017.-2021.) – Glazbena baština kroz prošlost, sadašnjost i budućnost. Naime, slojevitost glazbene kulture šireg dalmatinskoga područja odraz je višestoljetno njegovanog i širokim utjecajima prožetog pučkog, crkvenog i umjetničkog muziciranja. Kako bi se ta slojevitost jasno identificirala, potrebno je prikupiti i interpretirati materijalnu glazbenu baštinu, pohranjenu u crkvenim, samostanskim, privatnim ili pak arhivima kulturnih institucija diljem obale koji sadrže veliki broj rukopisnih i tiskanih muzikalija, kao i knjiga o glazbi, do danas potpuno neistraženih i nepoznatih javnosti. Fokus istraživanja usmjerit će se i na predstavljanje domaćih produktivnih i reproduktivnih snaga, kao i onih inozemnih koji su na ovom prostoru, privremeno ili trajno, ostvarili svoje kreativne potencijale, kao glazbeni učitelji, teoretičari glazbe, skladatelji ili interpreti. U početnim fazama projekta predviđa se rad na sređivanju, digitalizaciji i katalogizaciji glazbenih zbirki (u Splitu, Hvaru, Zadru, Dubrovniku), a potom na njihovoj analizi, kontekstualizaciji i interpretaciji kako bi se omogućila (re)konstrukcija (povijesti) glazbene kulture i određivanje njezine uloge u stvaranju lokalnog, regionalnog, nacionalnog i transnacionalnog kulturnog identiteta. Važnost predloženog projekta ogleda se u otkriću novih spoznaja o hrvatskoj glazbenoj baštini ali i onoj europskoj sačuvanoj u Hrvatskoj, koje će poslužiti kao čvrsta referenca praktičnim glazbenicima i budućim istraživačima povijesti umjetničke (crkvene i svjetovne) glazbe. Tijek ostvarenih rezultata bit će popraćen objavom članaka, većih studija i monografija te uključivanjem dobivenih podataka u međunarodne banke podataka i u domaći i inozemni izvoditeljski repertoar pojedinih, do danas nepoznatih,  vrijednih djela hrvatskih autora 18., 19. i 20 stoljeća.
 
NETMUS19 Umrežavanje glazbom: promjene paradigmi u 'dugom 19. stoljeću' – od Luke Sorkočevića do Franje Ksavera Kuhača (HRZZ, 2017. – 2021.) – Rezultati i izazovi proučavat će se komparativno kroz tri tematska kruga: 1) Boravak plemića, diplomata i skladatelja Luke Sorkočevića (1734.-1789.) u Beču (1781.-82.) i njegov dnevnik koji pruža uvid u krug istaknutih političkih, kulturnih i intelektualnih ličnosti i u sustav provođenja politike Dubrovačke Republike. Suradnici projekta će transliterirati talijanski tekst, prevest ga na hrvatski i komentirati sve ličnosti iz političkog, društvenog i kulturnog, napose glazbenog života u Beču te institucija i pojmova važnih za njegov tamošnji boravak. 2) Mapiranje dolazaka i nastupa inozemnih putujućih opernih družina i solista u Zagrebu sredinom 19. stoljeća, od Ljubavi i zlobe V. Lisinskoga (1846.) do Zajčeva Mislava (1870.) kada se ustanovljava prva stalna nacionalna opera. Na temelju arhivskog istraživanja ustanovit će se pregled gostujućih opernih družina, njihovih članova i solista, gradova odakle su došli, te repertoar i recepcija njihova djelovanja. Na temelju toga ustanovit će se i izražavanja nacionalnog ili drugih identiteta te njihove promjene kod zagrebačke publike onoga doba. Načinit će se imaginarna mapa njihova umrežavanja na temelju podataka upisanih u kreiranu bazu. 3) Obrazovna i istraživačka povezivanja Franje Ksavera Kuhača sa skladateljima, muzikografima i melografima srednje i jugoistočne Europe istražit će se kroz prizmu korespondencije (sačuvano je 13 rukopisnih knjiga koncepata pisama) te objavljene dokumentacije i njegovih radova. Načinit će se popis svih adresanata, a 2. i 3. knjiga korespondencije (sastavljena u razdoblju 1864-1872) pripremit će se kao kritička izdanja (transliteracija, prijevod – uglavnom s njemačkog -, komentari) po uzoru na objavljeni prvi svezak (iz 1989. i 1992). Uz arhivska i terenska istraživanja komparativno će se analizirati izvori sačuvani u Hrvatskoj i inozemstvu (Italija, Austrija, Mađarska, Češka, Slovačka, Poljska, Srbija, Bugarska). Istraživanja će rezultirati objavljenim pojedinačnim člancima, izlaganjima na skupovima u Hrvatskoj i inozemstvu te pripremljenim kritičkim izdanjima Sorkočevićeva dnevnika i dviju knjiga Kuhačeve korespondencije. Svi će suradnici unositi podatke u zajedničku bazu, na temelju kojih će se raditi komentari za edicije.
 
U sklopu simpozija je održan i okrugli stol pod nazivom „Programski koncepti doktorskih studija iz područja glazbe i srodnih studija – iskustva iz Hrvatske i inozemstva“.
 

Nives Matijević

Povezani članci

Vratio sam se u Trpanj, svome ishodištu

HF

Vrljićevi “kupači” prepuni optimizma

HF

Točka pjesme

HF

Dvorište je moj atelijer

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...