Savjetovanje sa zainteresiranom javnosti o nacrtu odluke o donošenju kurikula za nastavni predmet povijest za osnovne škole
Imam nekoliko primjedbi i pitanja za nastavni program povijesti:
1. Pregledavajući slijed povijesnih cjelina primijetila sam da između 5. i 6. razreda nedostaje cijelo razdoblje od propasti Rimskoga Carstva, Bizanta, do dolaska Hrvata, naseljavanja u obalne gradove, do pokrštavanja i formiranja države. 5. razred završava sa cjelinom 5.5 Rimski svijet uz napomenu da se vodi računa o prostoru današnje Hrvatske u antičko doba, da bi se u 6. razredu nastavilo sa cjelinom 6.1. Srednjovjekovni svjetovi. Znači preskočeno je razdoblje Bizanta, iz kojeg su ostali mnogi kulturni spomenici među kojima je Eufrazijeva bazilika u Poreču iz 6. stoljeća, jedna od najljepših sačuvanih spomenika kulture rane bizantske umjetnosti i ranokršćanska bazilika Sv. Marije Formoze u Puli, isto iz 6.stoljeća, od koje je ostalo sačuvana samo Kapelica Sv. Marije Formoze. Preskočen je dolazak Hrvata, njihova integracija u obalne Bizantske gradove, pokrštavanje i formiranje države. Izostalo je i priznanje hrvatske države od strane pape Ivana VIII. sa dva pisma knezu Branimiru. Pitanje je hoćete li taj dio povijesti uključiti u jednu cjelinu i pridodati na početak 6. razreda?
2. Imam još jednu primjedbu o cjelini 7.4. pri kraju 7. razreda, koja završava sa "nastankom Kraljevstva SHS." Taj naziv ne odgovara povijesnim činjenicama. Ženevskom deklaracijom potpisanom 9. studenog 1918. godine nastala je Država Slovenaca, Hrvata i Srba, da bi 1. prosinca 1918. godine delegacija Narodnog vijeća Države SHS otišla u Beograd moliti da se priključe Kraljevini Srbiji. Tada je regent Aleksandar Karađorđević proglasio Kraljevinu SHS. Prema tome taj naziv "Kraljevstvo SHS" treba zamijeniti sa Državom SHS i kasnije sa Kraljevinom SHS.
3. Povijesno gradivo 8. razreda je preobimno je ili nije dobro raspoređeno. Povijesnom cjelinom kojom počinje 8. razred 8.1. Izazovi međuraća, a završava sa 8.4. Hrvatska nakon 1945 gradivo je preobimno, tako da se veoma malo sati može posvetiti Domovinskom ratu. A kako svi znamo da je po Ustavu RH, Domovinski rat temelj na kojem je nastala samostalna Republika Hrvatska;
"na povijesnoj prekretnici odbacivanja komunističkog sustava i promjena međunarodnog poretka u Europi, hrvatski je narod na prvim demokratskim izborima (godine 1990.), slobodno izraženom voljom potvrdio svoju tisućgodišnju državnu samobitnost. – u novom Ustavu Republike Hrvatske (1990.) i pobjedi hrvatskog naroda i hrvatskih branitelja u pravednom, legitimnom, obrambenom i oslobodilačkom Domovinskom ratu (1991. – 1995.) kojima je hrvatski narod iskazao svoju odlučnost i spremnost za uspostavu i očuvanje Republike Hrvatske kao samostalne i nezavisne, suverene i demokratske države."
Smatram da treba više pozornosti i više sati posvetiti Domovinskom ratu, na kraju 8. razreda. Znam da djeca idu u Vukovar tri dana, koje plaća Ministarstvo obrazovanja, i tamo se upoznaju sa tim djelom Domovinskog rata, ali nije se rat vodio samo u Vukovaru, već i u drugim dijelovima Hrvatske i na diplomatskom planu i o tome trebaju više naučiti.
Odluka o donošenju kurikula za nastavni predmet Hrvatski jezik za osnovne škole u Republici Hrvatskoj
Premalo prostora posvećeno je pisanju, odnosno Pravopisu i Gramatici, kao da učenicima pisanje neće trebati, jer će se pretežno služiti tipkovnicom. Pravopis nije samo pisanje rukom, pravopis se očituje i kod pisanja tipkovnicom, mada postoje programi koji ispravljaju pravopisne i gramatičke pogrješke. Međutim svjedoci smo svakodnevno polupismenim tekstovima po društvenim mrežama upravo iz nepoznavanja pravopisa i gramatike. Stoga mislim da djecu treba učiti ne samo pravilnom pisanju, nego i gramatici.
Podjela područja na,
• Hrvatski jezik i komunikacija
• Književnost i stvaralaštvo
• Kultura i mediji je nedovoljna, jer ima malo pravopisa i gramatike. Uključen je u nastavni program 2. 3.i 4. razreda, ali nedovoljno. Više bi odgovarala podjela po prijedlogu dr. Srećka Listeša i mojoj nadopuni na:
• Hrvatski jezik sa gramatikom
• Slušanje i govorenje
• Pisanje ili pravopis
• Lektira ili analiza književnih tekstova.
Sa prijedlogom obvezne i neobavezne lektire dr. Listeša potpuno sam suglasna i podupirem ga;
Prijedlog u ime Društva profesora hrvatskog jezika, dr. sc. Srećko Listeš
Prijedlog popisa obveznih djela za osnovnu školu od 5. do 8. razreda:
• Ivana Brlić-Mažuranić, Priče iz davnine
• Pero Budak, Mećava
• Dobriša Cesarić, izbor iz poezije
• Vladan Desnica, Pravda
• Danijel Dragojević, Bajka o vratima
• Dubravko Horvatić, Junačina Mijat Tomić
• Slavko Kolar, Breza
• Milivoj Matošec, Strah u Ulici lipa
• Vjenceslav Novak, Iz velegradskog podzemlja
• Zoran Pongrašić, Djevojčica koja je preskočila nebesa
• Đuro Sudeta, Mor
• August Šenoa, Povjestice
• Dinko Šimunović, Duga, Alkar
• Dragutin Tadijanović, Dani Djetinjstva
Prijedlog za čitanje cjelovitih djela ili ulomaka