Folna kiselina je umjetna kemijska tvar koja vara organizam i štetno utječe na metabolizam prirodnih folata iz hrane
Jeste li se ikada zapitali zašto su liječnici odjednom počeli s preporukom uzimanja folne kiseline kao dodatka prehrani, osobito mladim ženama u generativnoj dobi i trudnicama? Nitko nije pitao niti je itko dao objašnjenje zašto se sada odjednom preporučuje uzimanje folne kiseline. Ipak, znanstvenici su proveli istraživanje te objašnjavaju: 1990-ih godina herbicid glifosat ušao je u prehrambeni lanac čovjeka putem genetski modificiranih organizama, GMO-a, a potom i kad disekant koji se koristi prije žetve žitarica, osobito pšenice. Istovremeno, medicinski stručnjaci počinju bilježiti znatan porast defekata kod novorođene djece – osobito onih povezanih s defektom neuralne cijevi što često ima za posljedicu pojavu spine bifide a koja se pak povezuje s nedostatkom folata.
Dr. Stephanie Seneff, Ph.D., Massachusetts Institute of Technology/MIT, napisala je stručan tekst povodom prikazivanja dokumentarnog filma „Genetski modificirana djeca“ u kojem se prikazuju zastrašujuće štetne posljedice glifosata na zdravlje ljudi, osobito djece u Argentini, a sve zbog uzgoja genetski modificiranog duhana otpornog na glifosat (molim vidjeti Hrvatski fokus br. 445. od 7. prosinca 2018. i HF broj 446. od 14. prosinca 2018.). Međutim, isti problem štetnog učinka herbicida glifosata na zdravlje odraslih i djece stručnjaci opisuju i u Indiji gdje se godišnje bilježi oko 100.000 novih slučajeva spine bifide i anencefalije. Najnoviji podatci pokazuju da Indija ima najvišu stopu pojave spine bifide u svijetu – stopa je četiri puta veća od svjetskog prosjeka.
Znanstvenici su otkrili da je uzrok tome nedostatak folata u organizmu ljudi, osobito mladih žena / budućih majki kao i trudnica. Međutim, nitko nije istražio stvarni razlog iznenadnom smanjenju folata u organizmu čovjeka. No, svakako se mora istaknuti da su SAD, točnije američka Uprava za hranu i lijekove (US FDA) 1998. godine usvojila zakonsku odredbu o obveznom dodavanju jeftine folne kiseline u brojne prehrambene proizvode, osobito u proizvode od najvažnijih žitarica i brašna, prvenstveno pšeničnog brašna itd. Istu odluku usvojile su još neke države, a sada i Europska unija najavljuje usvajanje propisa o obveznom dodavanju folne kiseline u određene prehrambene proizvode. Znanstvenici međutim upozoravaju kako dodavanje folne kiseline u određene prehrambene proizvode ne će riješti zdravstvene probleme vezane uz nedostatak folata u organizmu, već naprotiv, može prouzročiti nove zdravstvene probleme.
Folna kiselina poistovjećuje se s folatima i mnogi stručnjaci tvrde da nema nikakve razlike između ova dva nutrijenta. No, folna kiselina je jedan od novijih „vitamina“ koje konvencionalna medicina preporučuje za dobro zdravlje. Trudnicama se osobito preporučuje uzimanje folne kiseline kao dodatka prehrani a u svrhu sprječavanja pojave određenih defekata kod novorođenčadi povezanih s oštećenjem neuralne cijevi (npr. spina bifida). Ipak, pojedini stručnjaci zapitali su se kakav je stvaran učinak folne kiseline dodane u hrani i je li ona zaista zdrava? Provedena znanstvena istraživanja dala su jasan odgovor: „NE,“ tj. folna kiselina nije sigurna za zdravlje. Naime, istraživanja otkrivaju da ljudi koji uzimaju redovito folnu kiselinu kao dodatak prehrani mogu oštetiti sposobnost vlastitog organizma da (pre)uzima i metabolizira prave folate koje prirodno nalazimo u svježoj hrani – od zelenog lisnatog povrća do agruma. No, dr. Stephanie Seneff, MIT, ističe da folate u našem organizmu sintetiziraju (proizvode) i crijevne bakterije iz određene vrste hrane – najviše iz mahunarki (grah, grašak, bob, soja, slanutak, rogač, kikiriki i dr.) i to putem tzv. šikimi ciklusa.
Prema svim dosadašnjim nalazima koje možemo pronaći u znanstvenoj literaturi, nedostatak folata prirodnog podrijetla može uzrokovati kroničan umor i malaksalost, depresiju, kognitivne abnormalnosti (npr. oštećenje neuralne cijevi), oslabljenu funkciju imunog sustava, oštećenje crijevne flore i još cijeli niz štetnih posljedica. Dr. Robert Thiel, Ph.D., nutricionist i istaknuti znanstvenik, godinama proučava učinke folne kiseline i folata na ljudski organizam. Tijekom svojeg dugogodišnjeg istraživačkog rada otkrio je da ljudski organizam jednostavno ne može dobro preraditi folnu kiselinu jer ona nije isto što i folati. A konzumiranje povećane količine folne kiseline – čak i u dozi koju preporučuju vlasti, zapravo može biti kobno, upozorava dr. Thiel. Dr. Stephanie Seneff, MIT, također je istraživala folate te otkrila da crijevne bakterije pretvaraju folate iz hrane u metil-tetrahidrofolat, ali taj isti crijevni mikrobiom ne zna što činiti s folnom kiselinom koja je dodana u hrani.
Mnogima je poznato da su vitamini neophodni za zdravlje, čak 13 vitamina ima esencijalno značenje za naš život i funkcije organizma. U vitamine se ubraja i skupina B-vitamina, npr. tiamin-B1, riboflavin-B2, niacin-B3 itd. A postoje i folati, ili vitamin B9, koji imaju golemo značenje za naš život i to bez obzira na životnu dob. Folati kao vitaminska grupa najaktivniji su kada budu „pretvoreni“ u tzv. metil folate (MF). Folati su grupa kemijski složenih tvari koje organizam opskrbljuju s kemijski jednostavnim metil-grupama. Točno je da su folati neophodni za život i to od samog začeća, zatim tijekom razvoja ploda u maternici majke, nakon rođenja i tokom cijelog života. Sve naše stanice trebaju folate, točnije metil-folate za funkciju specijaliziranih enzima koji sudjeluju u sintezi DNK (ili DNA), gena i kromosoma. Sve stanice trebaju metil-folate u svrhu popravka oštećenja svoje DNK što se događa stalno, čak i u zdravim stanicama. I više od 200 milijardi moždanih stanica treba metil-folate iz svih navedenih razloga.
Ne može se staviti znak jednakosti između folne kiseline i folata jer su to dva potpuno različita oblika vitamina B9, inače topivog u vodi. Folna kiselina kemijski je sintetizirana 1943. a do tada ljudski organizam nikada nije bio u dodiru s ovom kemijskom tvari. Izvrstan izvor prirodnih folata je rimska (zelena) salata, špinat, šparoge, lišće repe, lišće gorušice, peršin, raštika, brokula, cvjetača, cikla, povrtna leća, teleća i pileća jetra, sok svježe ocijeđenih naranči i dr. Za razliku od prirodnih folata, folna kiselina je u cjelosti umjetni proizvod nastao u laboratoriju. Istina je da folna kiselina ne postoji nigdje u prirodi, to nije tvar koju ljudski organizam može iskoristiti za svoju dobrobit, a znanstveni rezultati upućuju da kemijski sastav folne kiseline, uključujući njezinu kristalnu strukturu, oštećuju sposobnost organizma da koristi i iskorištava prirodne folate. Organizam ne može pravilno pretvoriti folnu kiselinu u iskoristivi oblik folata. Irska studija otkrila je da organizam čovjeka ima ozbiljan problem kada dnevno mora više od 266 mikrograma folne kiseline pretvoriti u iskoristive folate.
U opsežnoj knjizi „Suvremena prehrana u zdravlju i bolesti“/„Modern Nutrition in Health and Disease“ (9. izdanje) brojne citirane znanstvene studije ističu kako ljudsko tijelo ne može preraditi/pretvoriti umjetnu folnu kiselinu ili pteroilglutaminsku kiselinu (PGA) u korisne folate, odnosno metil-folate, što ima za posljedicu apsorpciju tzv. nereducirane PGA. Konzumiranje više od 266 mikrograma folne kiseline na dan rezultira apsorpcijom nereducirane PGA. Apsorpcija nereducirane PGA prema provedenoj znanstvenoj studiji „može godinama ometati metabolizam prirodnih folata.“ Također je otkriveno da apsorpcija nereducirane pteroilglutaminske kiselin / folne kiseline u krvotok ima štetan učinak na metabolizam jer inhibira aktivnost određenih enzima u organizmu, uključujući i onih koji imaju ulogu u biosintezi nukleotida. Ova opstrukcija pravilnog razvoja i održanja i DNK i RNK povezana je sa sličnim negativnim učincima na kardiovaskularni sustav koji, za razliku od tvrdnji „mainstream“ medija, nema nikakve koristi od umjetne folne kiseline.
Časopis „Journal of the American Medical Association“ (JAMA) objavio je 2006. znanstveni pregled koji otkriva/ukazuje da su folati neophodni za zdravlje te da smanjuju rizik od kardiovaskularnih oboljenja. Međutim, to se ne odnosi i na folnu kiselinu koja ima u organizmu potpuno drugačiji metabolički put od folata, a to ima za posljedicu gomilanje stranih tvari u organizmu, što stručnjaci uspoređuju, na primjer, s gomilanjem toksičnih teških metala u masnom tkivu a organizam ne zna što s njima. Nadalje, znanstvenici su otkrili da pretjerano konzumiranje folne kiseline izravno utječe i ometa metabolizam prirodnih folata što osobito negativno djeluje na nervni tj. živčani sustav. Dr. Stanley L. Schrier upozorava da nedostatak prirodnih folata u organizmu može prikriti i nedostatak vitamina B12 te uzrokovati tzv. megaloblastičnu ili makrocitnu anemiju i različite neuropsihijatrijske probleme.
Također je otkrivena i znatno povećana sklonost za razvoj karcinoma kod osoba koje redovito uzimaju folnu kiselinu prema preporukama vladinih smjernica.
Zdravstvena vlast u Čileu također je prije nekoliko godina izvjestila o povećanom broju oboljelih od karcinoma/raka debelog crijeva kod muškaraca i žena u dobi od 45 godina i više: broj hospitalizacija oboljelih od karcinoma debelog crijeva više je nego udvostručen od 2000. godine kada je Čile „uveo“ mjere o obaveznom dodavanju folne kiseline u prehrambene proizvode, osobito od brašna. Sličan porast broja oboljelih od raka debelog crijeva utvrđen je i u SAD-u i to ubrzo nakon vladinih smjernica o obaveznom dodavanju folne kiseline u brojne prehrambene proizvode (1998.). „Što više otkrivamo istinu o folnoj kiselini to nam postaje jasnije da davanje folne kiseline ima stvarne zdravstvene rizike,“ izjavio je dr. David Smith, Ph. D., profesor farmakologije na Sveučilištu Oxford u Velikoj Britaniji koji je ujedno i znanstveni istraživač folne kiseline.
„Za razliku od folata, folna kiselina ne postoji u prirodi, pa mi ne znamo učinke prekomjernog uzimanja folne kiseline,“ upozorava dr. Smith. Mnogi ljudi nažalost uopće nisu svjesni štetnih rizika zbog uzimanja folne kiseline. Isto tako, brojni prehrambeni proizvodi u pojedinim državama diljem svijeta „krcati“ su dodanom folnom kiselinom a većina ljudi to uopće ne zna. Stoga se potrošačima savjetuje: obavezno čitajte sastav prehrambenih proizvoda, osobito onih koji su namijenjeni djeci.
Folna kiselina je umjetna kemijska tvar koja vara organizam i štetno utječe na metabolizam prirodnih folata iz hrane – a prirodni folati su stvarne hranjive tvari neophodne za naš organizam i njegovu funkciju u cjelosti. Postaje sve jasnije da folna kiselina nije prirodna već umjetna kemijska tvar koja se bitno razlikuje od prirodnih folata iz hrane: folna kiselina kemijski je različita, strukturno se razlikuje i ne apsorbira se istim putem kao prirodni folati iz hrane, a dugoročno uzimanje folne kiseline može štetiti ljudskom zdravlju. I za razliku od folne kiseline, čovjek sigurno konzumira folate iz hrane već tisućama godina.
Izvor: Dr. Robert Thiel, Ph.D.: „Folic Acid is Hazardous to Your Health. What about Food Folate?“
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. PrihvatiPročitaj više