Lideri se stvaraju

Iskreno ne znam tko su uspješni lideri danas

 

 

“Hrvatska vapi za liderima” (Milan Bandić, 2019.)

 “Tvrdoglavost je energija glupih.” (J. P. Sartre)

 

Kaj god! Hrvatska vapi za uspješnim liderima. Pravo pitanje je zašto? Nismo mi niti bedast, niti u prosjeku toliko neobrazovan i nesposoban narod da ne bi mogli iznjedriti uspješne lidere, nužno potrebne ovoj zemlji, u svim područjima i pojedinim segmentima života, rada i djelovanja. Lideri se ne rađaju, kako se to prije mislilo. Lideri se stvaraju – obrazuju i odgajaju. To su pokazala, iako ne u potpunosti dokazala mnoga istraživanja, provedena sredinom devedesetih godina. preliminarni zaključak je bio da se lideri ne rađaju, kako se do tada mislilo. O tom zaključku su se vodile mnoge rasprave, da bi se na kraju zaključilo kako nije postojao relevantan statistički instrumentarij kako bi se to dokazalo. Naime, nisu utvrđene relevantne razlike između povezanih i ovisnih činitelja. Mnogobrojni primjeri iz dalje i bliže prošlosti nam govore da se lideri stvaraju i razvijaju, na određenom urođenom potencijalu i povoljnom okruženju, u danom vremenu i prostoru, uz stalno usavršavanje, da bi imao stručnu moć nad sljedbenicima, kao i dobru harmoniju duha i tijela, koja  je bitna za  uravnoteženost, stabilnost, vjerodostojnost i opstojnost. Lider bi trebala biti kompletna osoba, po svim odrednicama što čovjeka čovjekom čine, sa prepoznatljivim stilom, njegovanog izgleda, pozitivnih manira, primjerenog ponašanja, vrhunski profesionalac, koji znai umije kontrolirati svoje emocije, koji postupa u skladu s pravilima komunikacije u određenim situacijama i na određenim mjestima, koji strogo razlikuje privatno od poslovnog (službenog), što nikako ne znači biti neprirodna uštogljena osoba. Često se poistovjećuje menadžer i lider, što nije točno. Glavna razlika među njima je što menadžer pita: Kako i kada?, a lider: Što i zašto?

Menadžer	Lider
administrator	inovator
kopija	original
održava	razvija
stvara kontakte	Stvara povjerenje
perspektiva kratkoročna	perspektiva dugoročna
krajni reultat	horizont
imitator	inovator
prihvaća status quo	ne prihvaća status quo
klasičan poslovni vojnik	Samo svoj
trenira	obrazuje
brine gdje si	vodi na novo mjesto
sadašnjost	budućnost
sa sigurnošću	s vjerojatnošću
kompleksnost	neizvjesnost
odgovori i rješenja (pronalazi)	pitanja i problem (formulira)
sličnost (traži)	razliku (pronalazi)
zadužen za efikasnost	zadužen za efektivnost
upravlja	vodi
statičan	dinamičan

 

U stvaranju uspješnih lidera bitnu i važnu ulogu imaju njihovi mentori dijeljenjem znanja i iskustva, koje su stekli tijekom svojeg života, uz veliku osobnu motivaciju, zalaganje, volju, strpljivost i entuzijazam i nužno potrebnu društvenu i političku podršku, sa spoznajom da bi uspješni lider u isto vrijeme trebao biti vođa, učitelj i učenik. Lider se treba naročito isticati u motiviranju i pokretanju drugih. To je osoba koja poput lokomotive za sobom vuće naprijed. Postoji puno definicija lidera: upravitelj, ravnatelj, vođa, prvak, predsjednik, šef, gazda… Biti šef ili gazda nije nužno, čak ni dovoljno za liderstvo. Liderstvo se prenosi na druge snagom ideja, a ne prisilom, zapovijedanjem ili funkcijom.

 

Bitne karakteristike lidera prema Edgaru Scheinu:

 

Zagovornici promjena

– Hrabri ljudi

– Imaju povjerenje u ljude

– Rukovode se standardnim vrijednostima

– Stalno uče i usavršavaju se

– Hvataju se u koštac s složenostima i nejasnoćama

– VIZIONARI su.

 

Moderni lideri su:

– Animatori,

– Stvaratelji kulture,

– Čuvari kulture,

– Inicijatori i posrednici promjena.

 

Tipovi lidera prema Danielu Golemanu:

– vizionar,

– trener,

– demokrat,

– staratelj,

– regulator,

– komandant.

 

Prema više autora lider ne upravlja već vodi, naročito kad su pitanju ljudski resursi. Stilovi rukovođenja:

– autokratski (Radi pomoću ljudi: Sam određuje politiku gupe, sam donosi odluke, preuzima odgovornost, rezultate i realizaciju ciljeva, suradnici se moraju pridržavati odluka, komunicira službeno… Sve to su ograničavajući činitelji razvoja. S vremenom dolazi do stagnacije i urušavanja)

– demokratski (Radi s ljudima. Efikasno aktivira ljudske resurse. Potiče suradnike da u svemu sudjeluju od postavljanja ciljeva, planiranja, određivanja metoda i oblika rada, do realizacije i evaluacije učinjenog.)

– liberalni (Radi uglavnom s visokostručnim resursima, prepušta grupi da samostalno radi od ideje do realizacije. Stvara sve potrebne uvjete za rad, uz malu kontrolu, veliku slobodu u razvijanju samokontrole, stvaralštva, inovacija i kreativnosti)

Znalci kažu kako u liderstvu najbolje funkcionira kombinacija sva tri navedena stila rukovođenja (vodstva) prema potrebama, u vremenu  prostoru, priemu je bitna i važna fleksibilnost tih kombinacija i varijacija.

 

Bit liderstva je pružiti priliku za učenje i usavršavanje onima koje vodite, pri čemu moraš dobro poznavati sebe i svoje mogućnosti, uz određenu karizmu i integritet. Integritet je bitna i važna odlika pravog lidera. Zbog integriteta gas vi poštuju, čak i oni koji mu nisu skloni i s njim se u mnogo čemu ne slažu. Integritet se stvara i razvija u onih ljudi (lidera) koji vide, osjećaju i znaju prepoznati odrediti razlike između dobra i zla, djeluju uvijek u skladu sa svojim prosudbama i čak i kad je to na njihovu štetu  i otvoreno govore kako rade ono za što misle i vjeruju da je dobro za druge i zajednicu.

 

Odlike dobrog i uspješnog lidera:

– strast,

– vizija,

– karizma,

– poudanost,

– vjerodostojnost,

– usmjerenost k cilju,

– znanje,

– sposobnosti,

– vještine vođenja, komunikacije, dijaloga,

– biranje tima,

– uslužnost, pozitivan stav,

– poniznost, strpljivost,

– odgovornost,

– svijest o zajedničkom dobu i napretku.

 

“Vođe s karizmom se privači ljude, a oni s integritetom ih zadrže.” (J.

C. Maxwell)

 

Odlike koje utječu na razvoj lidera:

– temperament,

– osobnost,

– osobitost,

– sklonost radu na sebi,

– spol,

– egocentrizam,

– sklonost kontroli i samokontroli,

– kultura osobnosti,

– iskustvo, kompetencija,

– doraslost funkciji.

 

Lider nije i ne može biti samo vrhunski stručnjak (profesionalac). Važne su vještine obraćanja ljudima, komunikacija, ponašanje, samopouzdanost, samokontrola, samoprocjena, sigurnost u sebe i druge, informiranost, entuzijazam, optimizam, stabilnost, hrabrost, odlučnost, profesionalnost, humanizam, poštivanje različitosti, poštovanje prema svakome, vještina slušanja, vještine govora, pripremanje zajavne nastupe, primjereno odijevanje, razumijevanje, suradnja, usuglašavanje, osnaživanje drugih, empatija, predviđanje, poboljšanje gospodarske, društvene i političke situacije.

 

Istraživanje o liderima i liderstvu, u meni dostupnoj literaturi, ponukalo me na razmišljanje, tko su naši uspješni lideri, u prošlosti, sadašnjosti, kao i koji bi to ljudi bi to mogli biti u budućnosti, u pojedinim područjima, tvrtkama, političkim strankama i državi. Odmah, po gotovo svim pozitivnim odrednicama uspješnih lidera (osim tvrdoglavosti?), tu se nameće naš prvi predsjednik dr. Franjo Tuđman. Pitanje je: Zašto on nije odgojio barem dva lidera koji bi ga naslijedili. On je dobro znao da mu je to zadaća i dužnost. Jedini odgovor je kako nije imao uz sebe takvu osobu. To je moje mišljenje, što ne mora biti točno.

 

Tko su uspješni lideri danas. Iskreno ne znam i ne mogu to procijeniti. Na mnoga pitanja o tome nemam odgovore. Prema medijima za predsjednika države ima puno potencijalnih kandidata. Koji od njih se prepoznaje kao pravi lider i po čemu? Trebaju li uopće izbori za tu funkciju, ili se to može odlučiti na saborskim izborima, kao i za predsjednika Vlade. Mora li to nužno biti stranačka osoba? Može li to biti uspješni poduzetnik, vrhunski stručnjak, zaslužni građanin, istinski branitelj Domovinskog rata, častan, pošten, obrazovan, razuman, istinoljubiv i vjerodostojan čovjek, kojega rese bitne osobine lidera? Na svima nama je ta odluka, kao i spoznaja, na temelju viđenog u zadnje vrijeme, treba li nam uopće predsjednik države.

 

Ankica Benček