Hrvatski Fokus
Intervjui

Vizura riječkih krovova

Rijeka sa svojim arhitektonskim karakteristikama stalni je ispirativni materijal

 
 
Ugledni suvremeni hrvatski likovni umjetnik, akademski slikar i donedavni profesor na APURI, Mauro Stipanov, krajem prosinca prošle godine predstavio se je s novom samostalnom izložbom u Muzeju grada Rijeke.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2019/02/mauro_stipanov.jpg
• Dvadesetog prosinca prošle godine, predstavljena je u Muzeju grada Rijeke, Vaša nova izložba  ŠETNJA. Riječ je o Odabranim djelima iz Vašega opusa, neizlaganim. Koliko slika čini izložbu, iz kojeg su razdoblja.
­-Izložbu čini oko stotinjak slika, a idu od 1973 . do kraja 2018.
 
• Što odabrane slike povezuje a što možebitno razdvaja?
– Pa povezuje ih grad, odnosno grad i prostor koji ga okružuje, a to su lukobran (mololongo), Učka, nebo nad Učkom,nebo nad Cresom, i Platane koje se opet nalaze u samom gradu. Znači Kvarnerski (bazen), s tim da sam stare slike rada nadopunio sa novijim vizuram nebodera i velikim zračnim i noćnim vedutama grada. 
 
• Što je ključno u Vašem pristupu motivu?
-Obično sam te gradske vedute birao po kompozicijskoj privlačnosti i tražio sam uvijek neobične i ne eksploatirane motive. A i bitan je motiv koji te slikarski inspirira. Kako se Rijeka arhitektonski, odnosno urbanistički (penje), vizura krovova je ona koja je najprisutnija.
 
• Osobito volite motiv Rijeke.
-Kako me arhitektura a i urbanizam od uvijek privlače, i predstavljalju posebnu komponentu mog rada, grad i njegove palače, u tom slučaju Rijeka sa svojim arhitektonskim karakteristikama, predstavljali su stalni ispirativni materijal.
 
• Gestualna apstrakcija i konstruktivizam su Vam posebice bliski.
-Istina, to je ono što je dominiralo moj rad pogotovo kostruktivizam, ali to je prošlost u koju se ne ću više vraćati.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2019/02/slika-mauro-stipanov-rijeka-slika-484978.jpg
• Što je novo trenutačno novo  u atelijeru?
-Završavam nedovršene stvari od ovog lijeta i jednu veliku kompoziciju od tristotinjak malih slika koje čine cjelinu na temu Darwinove evolucije koju zovem "jungla života". Taj će rad nadopuniti i zaokružiti rad iz 2014. i 2015. na temu "Smrti" inspiriran jednim dijalogom Giacomo Leopardija… (Razgovor F.R. sa svojim mumijama). Rad je kompletiralo pedesetak slika njegovih poezija. Konačno radi se o dihotomiji (Smrt i Život).
 
Planovi
-Nemam običaj planirati previše unaprijed, znam da je muzej u pregovorima oko preseljenja izložbe u neke druge gradove i Italije, a ostalo kako dođe.
 
• Kako vidite, doživljavate domaću likovnu produkciju?
– Domaću likovnu scenu doživljavam sada, kao uostalom i zadnjih 40-ak. godina polariziranu u dva smjera, jedna, koja sebe smatra avangardnom i suvremenu i drugu koja zastupa nekakvu tradicionalnu, klasičnu poziciju. Takva je situacija i u teoriju umijetnosti, a… i ne samo u umjetnosti. Polarizirani su to stavovi koji ne prikazuju pravo stanje u uijetnosti, a to je,… svjedoci smo da se za umjetnost zanima sve manje i manje ljudi. To je možda fenomen današnjice…te nove (umjetnike) možda možemo sagledavati i kao (kreativni pojedinci) koji rade  sofisticirane programe i šalju svemirske brodove u zvjezdane prostore. Iz povijesti znamo da se nijedna promjena nije dogodila preko noći, prema tome slikar će se i dalje… a i kažu da treba pozitivno razmišljati i biti optimističan.
 

Miroslav Pelikan

Povezani članci

Grad Sisak je poput Sjeverne Koreje

HF

Smrt ne dolazi izvana, nego iznutra

HF

Nijedan sud ne piše povijest, pa ni Haaški

HF

“Kontroverzni” bivši zagrebački nadbiskup

hrvatski-fokus

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...