Vizura riječkih krovova

Rijeka sa svojim arhitektonskim karakteristikama stalni je ispirativni materijal

Ugledni suvremeni hrvatski likovni umjetnik, akademski slikar i donedavni profesor na APURI, Mauro Stipanov, krajem prosinca prošle godine predstavio se je s novom samostalnom izložbom u Muzeju grada Rijeke.

• Dvadesetog prosinca prošle godine, predstavljena je u Muzeju grada Rijeke, Vaša nova izložba  ŠETNJA. Riječ je o Odabranim djelima iz Vašega opusa, neizlaganim. Koliko slika čini izložbu, iz kojeg su razdoblja.

­-Izložbu čini oko stotinjak slika, a idu od 1973 . do kraja 2018.

• Što odabrane slike povezuje a što možebitno razdvaja?

– Pa povezuje ih grad, odnosno grad i prostor koji ga okružuje, a to su lukobran (mololongo), Učka, nebo nad Učkom,nebo nad Cresom, i Platane koje se opet nalaze u samom gradu. Znači Kvarnerski (bazen), s tim da sam stare slike rada nadopunio sa novijim vizuram nebodera i velikim zračnim i noćnim vedutama grada. 

• Što je ključno u Vašem pristupu motivu?

-Obično sam te gradske vedute birao po kompozicijskoj privlačnosti i tražio sam uvijek neobične i ne eksploatirane motive. A i bitan je motiv koji te slikarski inspirira. Kako se Rijeka arhitektonski, odnosno urbanistički (penje), vizura krovova je ona koja je najprisutnija.

• Osobito volite motiv Rijeke.

-Kako me arhitektura a i urbanizam od uvijek privlače, i predstavljalju posebnu komponentu mog rada, grad i njegove palače, u tom slučaju Rijeka sa svojim arhitektonskim karakteristikama, predstavljali su stalni ispirativni materijal.

• Gestualna apstrakcija i konstruktivizam su Vam posebice bliski.

-Istina, to je ono što je dominiralo moj rad pogotovo kostruktivizam, ali to je prošlost u koju se ne ću više vraćati.

• Što je novo trenutačno novo  u atelijeru?

-Završavam nedovršene stvari od ovog lijeta i jednu veliku kompoziciju od tristotinjak malih slika koje čine cjelinu na temu Darwinove evolucije koju zovem "jungla života". Taj će rad nadopuniti i zaokružiti rad iz 2014. i 2015. na temu "Smrti" inspiriran jednim dijalogom Giacomo Leopardija… (Razgovor F.R. sa svojim mumijama). Rad je kompletiralo pedesetak slika njegovih poezija. Konačno radi se o dihotomiji (Smrt i Život).

• Planovi

-Nemam običaj planirati previše unaprijed, znam da je muzej u pregovorima oko preseljenja izložbe u neke druge gradove i Italije, a ostalo kako dođe.

• Kako vidite, doživljavate domaću likovnu produkciju?

– Domaću likovnu scenu doživljavam sada, kao uostalom i zadnjih 40-ak. godina polariziranu u dva smjera, jedna, koja sebe smatra avangardnom i suvremenu i drugu koja zastupa nekakvu tradicionalnu, klasičnu poziciju. Takva je situacija i u teoriju umijetnosti, a… i ne samo u umjetnosti. Polarizirani su to stavovi koji ne prikazuju pravo stanje u uijetnosti, a to je,… svjedoci smo da se za umjetnost zanima sve manje i manje ljudi. To je možda fenomen današnjice…te nove (umjetnike) možda možemo sagledavati i kao (kreativni pojedinci) koji rade  sofisticirane programe i šalju svemirske brodove u zvjezdane prostore. Iz povijesti znamo da se nijedna promjena nije dogodila preko noći, prema tome slikar će se i dalje… a i kažu da treba pozitivno razmišljati i biti optimističan.

Miroslav Pelikan