MOST nam nameće preferencijsko glasovanje na izborima
MOST nam nameće preferencijsko glasovanje na izborima, a može demokratski odrediti redoslijed na listama unutarstranačkim izborima s preferencijskim glasovanjem članova stranke i simpatizera tri do šest mjeseci prije izbora. Preferencijsko glasovanje svih birača na izborima je nepraktično i preskupo! Bolje bi bilo da stranke na unutarstranačkim izborima odrede redoslijed preferencijskim glasovanjem tri do šest mjeseci prije izbora kako u članku 88. novog Statuta ima kao mogućnost HDZ ili da biramo zastupnike dvokružnim mješovitim izbornim sustavom!
Izborni zakoni omogućavaju svim registriranim strankama sudjelovanje na izborima bez valjano prikupljenih potpisa potpore birača. Teoretski može nastupiti na svim izborima preko 160 izbornih lista. Ako bismo proveli izbore preferencijskim glasovanjem poput izbora za EU parlament u izbornoj jedinici u kojoj se bira 30 zastupnika na 8 stranica moglo bi se smjestiti 12 izbornih lista, a sa 14 zastupnika 26 lista. U I. izbornoj jedinici 2011. godine sudjelovalo je 39 izbornih lista što bi se moglo smjestiti na 12 stranica A4 formata. Kako će Željka Markić, Krešimir Miletić i njihov savjetnik prof. dr. sc. Robert Podolnjak te ministar uprave Lovro Kuščević i DIP provesti izbore s preferencijskim glasovanjem, ako je Hrvatska jedna izborna jedinica u kojoj bismo birali najmanje 91 zastupnika? Za samo 10 izbornih lista s 910 kandidata trebalo bi 19 stranica formata A4 za tiskanje imena i prezimena kandidata o kojima većina birača ne će ništa znati. Građanska inicijativa "Glasujmo imenom i prezimenom" je 2014. godine kao zahtjev imala izbore u jednoj izbornoj jedinici za 140 zastupnika uz izborni prag od 2 % i tri preferencijska glasa. Kod sudjelovanja samo tri liste kandidata bilo bi ukupno 420 kandidata na zbirnoj izbornoj listini. Takvi izbori ne mogu osigurati ravnopravnost kandidatima u izbornom procesu. Željka Markić i ostali ignoriraju analize koje sam im više puta dostavio od 2014. godine s prijedlogom tri izborne jedinice i mješovitim izbornim sustavom prema kojemu bismo birali 42 zastupnika većinskim izbornim sustavom i 60 zastupnika razmjernim izbornim sustavom u tri izborne jedinice po 20 ili u pet po 12 ili u jednoj izbornoj jedinici 60 zastupnika. Izbor 60 zastupnika u jednoj izbornoj jedinici s preferencijskim glasovanjem svih birača je praktički neprovediv. Uz sudjelovanje 10 stranačkih lista treba preko 12 stranica formata A4 za ispis 600 imena i prezimena kandidata. Zato sam predložio prije četiri godine da stranke na unutarstranačkim izborima preferencijskim glasovanjem demokratski odrede redoslijed na listama. Na izborima bili bi listići s imenima stranaka.
Predložio sam da prvo promijenimo Zakon o referendumu i nakon toga temeljito promijenimo referendumskom inicijativom izborno zakonodavstvo. Stranke: HRAST, MOST i druge su preko svojih zastupnika barem mogle zastupničkim pitanjem ukazati na nezakonitost odbijanja Vlade Zorana Milanovića građanske inicijative " Glasujmo imenom i prezimenom " i predložiti referendumsko izjašnjavanje birača ili prihvaćanje bitnih zahtjeva koji su se mogli ispuniti podjelom Hrvatske na tri, pet ili šest izbornih jedinica. Građanska inicijativa "Narod odlučuje" nam opet poput građanske inicijative "Glasujmo imenom i prezimenom" nameće razmjerni izborni sustav s tri preferencijska glasa, a zato je već bilo skupljeno od 21. rujna do 5. listopada 2014. godine 380 649 potpisa birača. To je bilo dovoljno potpisa za održavanje referenduma. Na upit udruge " Korektiv " odvjetnik Građanske inicijative " Glasujmo imenom i prezimenom " Krešimir Planinić nije podržao pokretanje kaznenog postupka prema odgovornima za kršenje I. članka Ustava RH krivotvorenjem isprave o broju birača na dan 21. rujna 2014. godine.
UNUTARSTRANAČKI IZBORI S PREFERENCIJSKIM GLASOVANJEM
Da se izbjegnu problemi s praktičnom provedbom preferencijskog glasovanja svih birača stranke bi trebale organizirati unutarstranačke izbore s preferencijskim glasovanjem i utvrditi redoslijed na listama. Ideju o unutarstranačkim izborima za sve funkcije opisao je Davor Ivo Stier u knjizi " Nova hrvatska paradigma". Analizirajući rezultate provedenih izbora za Europski parlament došao sam do zaključka da su unutarstranački izbori s preferencijskim glasovanjem najbolji način za utvrđivanje redoslijeda kandidata za zastupnike u Hrvatskom saboru na stranačkim listama. Tu sam ideju predložio 30. rujna 2014. godine: GONG-u, svim većim strankama, Hrvatskoj radioteleviziji te svim klubovima zastupnika većih stranaka i utjecajnijim saborskim zastupnicima u tadašnjem sazivu Hrvatskog sabora. Ministru uprave Arsenu Bauku dostavio sam uz prijedlog unutarstranačkih izbora s preferencijskim glasovanjem prijedloge 3, 5, 6 i 10 izbornih jedinica. Internetski portal Tjedno.hr objavio je moju iscrpnu kritičku analizu zahtjeva Građanske inicijative "Glasujmo imenom i prezimenom" 4. studenog 2014. godine pod naslovom "Tri izborne jedinice i izborni prag dva posto".
Kod izbora do 15 kandidata mogli bi članovi stranaka dati jedan preferencijski glas, a kod izbora sa 15 do 30 kandidata 2, kod liste s 31 do 45 kandidata 3, kod liste od 46 do 60 kandidata 4 itd. Kandidati koji skupe minimalno 100 potpisa potpore birača mogli bi sudjelovati na unutarstranačkim izborima, a na izbore bi išla lista s onoliko kandidata koliko se bira u izbornoj jedinici s redoslijedom određenim brojem dobivenih preferencijskih glasova kandidata s pragom za napredovanje na listi ovisno o broju kandidata. Prag za napredovanje na listi za izbore s 8 do 12 kandidata iznosio bi 5 %, od 13 do 20 kandidata 3 %, od 21 do 30 kandidata 2 % i od 31 do 45 kandidata 1,3 %, od 46 do 60 kandidata 1 % i od 61 do 85 kandidata 0.7 % te preko 80 kandidata 0,5 % od broja birača odnosno članova stranaka koji su pristupili unutarstranačkim izborima. Stranačka vodstva bi odredila redoslijed prve polovice kandidata na unutarstranačkim izborima s prijedlogom pola kandidata koliko se bira u izbornoj jedinici, a ostale kandidate podržali bi potpisima članovi stranaka. Takvim demokratskim unutarstranačkim izborima koje bi stranke trebale provesti prije izbora ostao bi izborni listić samo s rednim brojem i nazivima stranaka i tako bismo izbjegli dodatne troškove tiskanja zbirnih izbornih listina i olakšali obradu rezultata izbora.
MOSTOV PRIJEDLOG IZMJENA ZAKONA ZA IZBOR ZASTUPNIKA U HRVATSKI SABOR
Članak 4.
Članak 17., stavak 1. mijenja se i glasi:
„Pripadnici srpske nacionalne manjine biraju dva zastupnika u Sabor u skladu s Ustavnim
zakonom o pravima nacionalnih manjina.
Pripadnici mađarske nacionalne manjine biraju jednog zastupnika u Sabor.
Pripadnici talijanske nacionalne manjine biraju jednog zastupnika u Sabor.
Pripadnici češke i slovačke nacionalne manjine biraju zajedno jednog zastupnika u Sabor.
Pripadnici austrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške, židovske, albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine biraju zajedno jednog zastupnika u Sabor. Pripadnici nacionalnih manjina iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka uz kandidata za zastupnika predlažu i kandidata za njegova zamjenika koji se bira zajedno s njim. Pripadnici nacionalnih manjina iz stavka 4. i 5. ovoga članka predlažu samo kandidata za zastupnika, a njegovim zamjenikom postaje zastupnički kandidat koji je iza izabranog zastupnika dobio najviše glasova.“
BROJ REGISTRIRANIH BIRAČA NACIONALNIH MANJINA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR OD 2011. DO 2016. I BROJ PRIPADNIKA POPISAN 2011. GODINE
Manjina |
P |
B1 |
B2 |
B3 |
S |
186 633 |
183 992 |
195 628 |
193 624 |
M |
14 048 |
9 731 |
12 218 |
12 328 |
T |
17 807 |
10 005 |
18 018 |
17 985 |
Č |
14 394 |
6 927 |
10 866 |
10 827 |
R |
27 962 |
13 163 |
18 555 |
18 749 |
B |
68 164 |
26 312 |
44 242 |
44 550 |
Ukupno |
329 008 |
250 130 |
299 526 |
298 063 |