Hrvatski Fokus
Kultura

Plovidba kao parabola života

Izložba Mate Turića u zelinskoj Galeriji Kraluš

 
 
Izložba koju već tjedan dana možemo razgledati u zelinskoj „Galeriji Kraluš“ od 15. 2. – 13. 3. 2019. posvećena je isključivo jedrenjacima, tj. likovnom istraživanju i variranju motiva broda na jedra.
I to nije samo ova izložba, mladi kipar Mate Turić je motivu jedrenjaka u kamenu posvetio gotovo sav svoj umjetnički put, što znači da je do sada načinio više stotina skulptura ovoga motiva. Zato je logično postaviti pitanje: koji je razlog takve njegove neobične upornosti i posvećenosti motivu jedara i jedrenjaka? Odgovor na to nije teško naći u našem svakodnevnom govoru, tj. u simbolici mora, broda i plovidbe, kojom se gotovo svakodnevno služimo.
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2019/02/image005.jpg
Jedan od najpoznatijh citata koji se odnose na plovidbu je onaj Plutarhov: „Živjeti se ne mora, ploviti se mora.“ Dugo mi, zapravo sve dok nedavno nisam bolje pogledao Matine radove, nije bilo jasno što je tim oksimoronom (izjavom koja u sebi sadrži očitu kontradikciju) Plutarh zapravo htio reći. Posmatrajući radove koji su pred nama, sinulo mi je da je plovidba u stara vremena, u Plutarhovoj domovini Grčkoj, bila osnova za preživljavanje, jer se bez trgovine koja je išla morem, nije moglo preživjeti, obzirom da se žito koje je uvijek i svugdje bilo osnov života, u Grčku dopremalo morem, s Crnoga mora. Dakle, u toj Plutarhovoj rečenici riječ „živjeti“ podrazumijeva „dobro živjeti“, a riječ „ploviti“ je zapravo eufemizam za preživljavanje, za težak život, za životnu borbu.
 
Dalje, u svakodnevnom govoru znalo se reći: „uploviti u bračnu luku“, čime se htjelo prispodobiti neki novi, sigurni period života.
Suprotan ton „životne plovidbe“ opisuju pak poznate, još i danas vrlo popularne pjesme „Život je more“ i „Debelim morem sad me vozi stari ruzinavi brod“, a mračne slutnje koje su opisane u tim pjesmama, sažete su u naslovu poznatog filma s Tom Hanksom u gl. ulozi – „Brodolom života“. Sva ta raznolika životna stanja imala su odraza i u skulpturi Mate Turića, koji nam se u „Galeriji Kraluš“ predstavlja presjekom svojeg dosadašnjeg opusa.
 
U njemu kipar, u mediju oprostorenih reljefa, zapravo „lavira“, varira milenijski likovni motiv broda na jedra koji se u Europi i u nas prvi puta javlja na neolitičkoj keramici iz Grapčeve špilje, a u formi kamenog reljefa na prikazu rimske lađe danas ugrađenom u zvoniku župne Crkve u Starome Gradu na Hvaru. Intuitivno slijedeći tu milenijsku temu umjetnosti koja je svoja prva ostvarenja dala upravo na hrvatskome tlu tlu, Mata Croata na sebi svojstven način, razvija svoj likovni govor koji je, iako tematski reduciran, oblikovno dosjetljiv, bogat i atraktivan, te, u recentnim radovima, sve bliži apstrakciji.
 

Ante Vranković

Povezane objave

Izložba Matka Trebotića u Bratislavi

HF

Novi ciklus akrila na platnu Duška Šibla

hrvatski-fokus

Utjecaj secesije kod Edwarda Okuńa

HF

Riječ hrvatska živi

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više