Međunarodni dan šuma – 21. ožujka

Šume su pluća našeg planeta Zemlje: dok šume dišu, i mi ćemo disati

 

 

U petak 15. ožujka održan je prosvjed mladih za klimu, tj. protiv klimatskih promjena u više od 120 država. U Zagrebu je prosvjedovalo oko 1000 učenika iz nekoliko zagrebačkih srednjih škola koji su se tako pridružili globalnom pokretu „Petkom za budućnost.“ No, nisu prosvjedovali samo zagrebački srednjoškolci – ovom globalnom prosvjedu pridružili su se i učenici u Osijeku, Varaždinu, Križevcima, Puli, Splitu i Visu.

Učenica zagrebačke Privatne klasične gimnazije Laura Skala pokrenula je „facebook“ stranicu pod nazivom „School Strike 4 Climate Croatia“ („Štrajk hrvatskih škola za klimu“) koja je ujedno pokrenula i prosvjed u Zagrebu. Laura Skala upitala je političare što su učinili do sada po pitanju zaustavljanja klimatskih promjena: „Jeste li zabranili jednokratnu plastiku? Jeste li uložili išta u solarnu energiju i energiju vjetra? Niste! ….“

Skala je također podsjetila da ljudi imaju još jedanaest godina za smanjenje emisije stakleničkih plinova za 50 posto kako bi se zaustavio daljnji rast temperature u svijetu. Više od 30 hrvatskih stručnjaka i znanstvenika potpisalo je pismo potpore učenicima u kojem ističu da je ovaj štrajk „iznimno važna reakcija mladih na ljudski doprinos klimatskim promjenama.“ Neupućeni će se zapitati kakve veze ima naslov ovog teksta s globalnim prosvjedom mladih za klimu? Objašnjenje je vrlo jednostavno i jasno: ŠUME imaju važnu ulogu u nastalim klimatskim promjenama budući da ublažavaju nastale promjene klime. Međutim, nismo ništa čuli o šumama i njihovoj važnosti u ublažavanju klimatskih promjena, a nitko nije pitao niti se zauzeo za zaustavljanje prekomjerne sječe šuma diljem Hrvatske. 

 

Međunarodni dan šuma obilježava se svake godine 21. ožujka. Opća skupština Ujedinjenih naroda (UN) usvojila je 28. 11. 2012. rezoluciju o obilježavanju Međunarodnog dana šuma 21. ožujka; prvo obilježavanje Međunarodnog dana šuma održano je diljem svijeta 21. ožujka 2013.

Prošle 2018. godine tema obilježavanja Međunarodnog dana šuma bila je „Šume i održivi gradovi“ tako da ove 2019. godine poseban naglasak je stavljen na stvaranje gradova zelenijim, zdravijim i sretnijim mjestom za život. A ovogodišnja tema je: „Šume i obrazovanje.“

Ključne poruke u 2019. s osobitim isticanjem važnosti i prednosti šuma i održivih gradova su:

–          Uloga šume tj. stabala u ublažavanju klimatskih promjena;

–          Pozitivni učinci šuma na lokalnu klimu;

–          Drveće u gradovima ima ulogu filtra za zrak, uklanjaju onečišćivače i stvaraju zdrave gradove;

–          Drveće ima ulogu u smanjenju buke u urbanim područjima;

–          Urbane zelene površine također imaju pozitivan učinak;

–          Šume u urbanim područjima i oko njih doprinose reguliranju i filtriranju vode;

–          Kako šume u urbanim područjima i oko njih doprinose lokalnim gospodarstvima kroz uljepšavanje gradova i turizam;

–          Uloga šuma u opskrbi obnovljivom energijom;

–          Kako stabla mogu osigurati izvor zdravih orašastih plodova i život lokalnog stanovništva.

 

Šume imaju mnogo veću i značajniju ulogu u našem životu nego što mi uopće mislimo. Jesmo li uopće svijesni značenja šuma kako na lokalnoj tako i na globalnoj razini?

Kada pijemo čašu pitke vode, pišemo u bilježnicu, uzimamo lijek protiv vrućice ili gradimo kuću – najčešće ništa od toga ne povezujemo sa šumom. A morali bismo….

Ipak, ovi i mnogi drugi aspekti našeg života povezani su sa šumama na ovaj ili onaj način.

Šume, njihovo održivo upravljanje i korištenje resursa, uključujući i u krhkim ekosustavima, ključni su u borbi protiv klimatskih promjena i doprinose prosperitetu i dobrobiti sadašnjih i budućih generacija. Šume imaju ključnu ulogu i u ublažavanju siromaštva i postizanju ciljeva održivog razvoja.

Ove 2019. godine Ujedinjeni narodi podižu javnu svijest o važnosti svih vrsta šuma. Stoga se ove godine promiče obrazovanje kako voljeti šume. Ističe se važnost obrazovanja na svim razinama s ciljem postizanja održivog gospodarenja šumama i očuvanju bioraznolikosti. Samo zdrave šume znače zdrave, otporne zajednice i napredna gospodarstva.

 

Ujedinjeni narodi uoči obilježavanja ovogodišnjeg Međunarodng dana šuma objavili su slijedeće ključne poruke:

–          Razumijevanje naših šuma i održavanje zdravih šuma presudno je za našu budućnost. Šume su važnije nego ikada prije, osobito kada se predviđa povećanje svjetske populacije na 8,5 milijardi ljudi do 2030. godine;

–          Nikada nisi premlad da počneš učiti o drveću. Pomaganjem djeci da se povežu sa šumom tj. s prirodom stvara buduće generacije svjesne dobrobiti drveća i šuma te potrebe njihovim održivim upravljanjem.

–          Za očuvanje zdravih šuma ključno je moderno i tradicionalno znanje: poznavanje i razumijevanje prirode uz primjenu suvremenih tehnologija kako bi osigurali praćenje šuma i njihovo održivo upravljanje.

–          Ulaganje u obrazovanje u području šumarstva može promijeniti svijet na bolje. Zemlje mogu pomoći osigurati rad znanstvenika, kreatora politike, šumara i lokalnih zajednica na ZAUSTAVLJANJU krčenja šuma i obnovi degradiranih krajolika.

–          Žene i muškarci trebaju imati jednak pristup obrazovanju o šumama.

 

Šume uveliko utječu na količinu ugljičnog dioksida u atmosferi: kada drveće raste, ugljik se iz atmosfere apsorbira u stablo, lišće i tlo. Oceani i šume mogu apsorbirati, skladištiti i čuvati ugljik tokom određenog dužeg vremenskog razdoblja pa se smatraju „rezervoarima ugljika.“

Prekomjerna sječa i krčenje šuma uveliko doprinosi klimatskim promjenama jer se sječom šuma oslobađa ugljikov dioksid, CO₂, što utječe na porast razine CO₂ u atmosferi.

Šume imaju golemi utjecaj na lokalnu klimu i lokalne vremenske sustave.

Nadalje, šume su dom brojnih životinjskih vrsta kojima ujedno osiguravaju skloništa i hranu: to su različite vrste sisavaca, ptica, kukaca itd.; šume su dom za 80 posto svjetske kopnene bioraznolikosti.

Šume su bitne za život i opstanak oko 1,6 milijardi ljudi, osobito u zemljama u razvoju. Šume sprječavaju eroziju tla, ublažavaju klimatske promjene, osiguravaju hranu, vodu i ljekovite tvari a imaju ulogu i u turizmu i zapošljavanju ljudi.

Sječa i krčenje šuma događa se na globalnoj razini zbog širenja urbanih sredina kao i za potrebe industrijske poljoprivrede. No, to ujedno predstavlja i ozbiljnu prijetnju za održanje života. U jednom od izvješća, stručnjaci WWF-a navode da je u razdoblju između 1990. i 2015. svijet izgubio oko 129 milijuna hektara šuma, što je područje koje veličinom odgovara Južnoj Africi. To potvrđuje i podatak FAO-a: 1990. svijet je imao 4.128 milijuna hektara šuma, a do 2015. šumske površine smanjene su na 3.999 milijuna hektara.

Prema izvješću FAO-a (UN-ova Organizacija za hranu i poljoprivredu) u razdoblju između 2010. i 2015. izgubili smo 7,6 milijuna hektara šuma i šumskog tla na globalnoj razini. A ono što je još više zabrinjavajuće, ističu stručnjaci u Indiji, jest činjenica da su i sadašnjih 4-5 milijardi hektara šuma ugrožene prekomjernim krčenjem.

Deforestacija tj. krčenje šuma izravno utječe na globalnu promjenu klime s kobnim učincima i još kobnijim posljedicama. Nadalje, krčenje šuma negativno utječe na bioraznolikost, ekosustave itd.

Sječa šuma doprinosi 20 posto od ukupnog udjela emisije stakleničkih plinova što uzrokuje porast temperature i globalno zatopljenje.

 

Značenje i važnost šuma nikako ne smijemo potcijeniti: šume su pluća našeg planeta Zemlje: dok šume dišu, i mi ćemo disati. Iz navedenih razloga pokrenuta je borba protiv krčenja i propadanja šuma te vraćanje šumskih krajobraza u svrhu poboljšanja ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbi. Stoga su stručnjaci Međunarodnog saveza za očuvanje prirode (IUCN) u suradnji s njemačkom Vladom pokrenuli globalni program poznat pod nazivom „Bonn Challenge.“ Ovaj program predstavlja napor na globalnoj razini da se do 2020. obnovi 150 milijuna hektara iskrčenog i degradiranog zemljišta, a do 2030. trebalo bi se obnoviti 350 milijuna hektara. Program „Bonn Challenge“ odobren je i proširen u tzv. njujorškoj Deklaraciji o šumama na UN-ovom sastanku o klimi 2014. godine.     

 

Na kraju moram istaknuti važan tekst koji je objavio Braniteljski portal 16.ožujka pod naslovom: „Prekomjerna sječa šuma: Planinari u šoku – pred očima nam nestaju šume, ostaju samo puste gore…“  Naime, diljem Hrvatske planinari su „na nogama“ zbog sječe i krčenja šuma, jer se diljem Lijepe naše nemilosrdno sjeku stoljetna stabla na Bilogori, Sljemenu, Papuku, Krndiji, Velebitu, u Gorskom kotaru itd.

„Zeleni odred, forum braniteljske udruge Vidra, veterani i društvena akcija sakupili su u proteklih devet mjeseci dovoljno dokaza i materijala pretvorenih u 400 stranica prijave koja je proslijeđena DORH-u, USKOK-u, Pučkom pravobranitelju te institucijama Europske unije.“

'Zeleni odred' također je najavio prosvjed u Zagrebu na Markovom trgu u petak 29. ožujka (2019.) u svrhu traženja zaustavljanja prekomjerne sječe hrvatskih šuma pod nazivom: „Prozivka zbog veleizdaje“ – budući su šume opće dobro i pod posebnom su zaštitom države – barem bi tako trebalo biti.

 

Izvor: Ujedinjeni narodi: www.un.org/en/events/forestday/ (International Day of Forests 21. March 2019);

UN-ova organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO): International Day of Forests, www.fao.org  gdje možete vidjeti i kratak, poučan video o šumi;

„Prosvjed mladih za klimu u više od 120 zemalja“ (https://magazin.hrt.hr/)

„Forests and Climate Change,“ IUCN (www.iucn.org)

Bonn Challenge: www.bonnchallenge.org

 

U petak, 22. ožujka 2019. kako diljem svijeta tako i u Hrvatskoj obilježit će se Svjetski dan voda koji se ove godine obilježava pod motom: „Voda za sve.“

Svjetski dan voda obilježava se već dvadeset šest godina s ciljem podizanja javne svijesti i skretanja globalne pozornosti na značenje i važnost vode kao i promicanje održivog korištenja postojećih vodnih resursa: „Bez obzira tko si, gdje si, voda je tvoje ljudsko pravo.“

(Više: www.worldwaterday.org)

 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.