HRT suodgovoran za suspenziju neposredne demokracije
Na izborima za Hrvatski sabor preferencijski glasovi nisu otklonili nedostatke nakaznog izbornog zakonodavstva koje služi izbornom inženjeringu i omogućava da Hrvatskom četiri godine bahato vladaju izborni pobjednici koji su osvojili oko četvrtine glasova biračkog tijela. Analiza dokazuje da je zahtjev Građanske inicijative "Glasujmo imenom i prezimenom" za zabranu predizbornog koaliranja opravdan kako ne bi marginalne stranke poput HNS-a zajedno s Pupovcem i Radinom vladale Hrvatskom.
Đuro Hranić
HRT i dalje ignorira i pristrano izvještava hrvatsku javnost o pitanju održavanja Referenduma o izbornim pravilima koji je svojim potpisima tražilo 2014. godine 380 649 hrvatskih državljana s prebivalištem u Hrvatskoj, a 2018. godine preko četiristo tisuća. Analiza kretanja broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj od 2012. godine (vidi I. tablicu) dokazuje grubu manipulaciju Registrom birača koju su bivši ministar Arsen Bauk i njegova stranka SDP s koalicijskim partnerima proveli uz pomoć Ustavnog suda kako bi spriječila referendumsko izjašnjavanje o izbornim pravilima. Hrvatska radiotelevizija snosi veliki dio odgovornosti u gušenju procesa demokratizacije hrvatskog društva kršeći propise o pravodobnom i istinitom informiranju građana. Suodgovorna je za suspenziju neposredne demokracije.
Predsjednik Komisije HBK "Iustitia et Pax” đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić u povodu svetkovine Velike Gospe 2018. dao je veliki intervju Večernjem listu u kojemu se osvrnuo na situaciju u hrvatskom društvu, probleme u Slavoniji, iseljavanje te izjavio o prikupljenim potpisima za referendume: "Smatram da svaka vlast koja ne sluša i ne poštuje, nego opstruira glasove svoga vlastitoga naroda radi protiv sebe same. Narod će ostati, a Vlada će prije ili kasnije ionako otići. Vlast bi bila mudrija kad bi umjesto ignoriranja i opstruiranja prikupljenih potpisa razmotrila meritum referendumskih pitanja i u izborno zakonodavstvo te u ustav RH implementirala signale i zahtjeve svojih građana“. Govoreći o problemima hrvatskog društva, nadbiskup Hranić podsjetio je kako je nedavno u propovijedi u Vukovaru rekao da „hrvatsko društvo boluje od posljedica ‘grijeha struktura’ koje su u poratnoj pretvorbi i privatizaciji omogućile da vlasnicima zajedničke imovine postanu i mnogi od onih koji su kao direktori poduzeća prethodno iscrpili ta poduzeća, a onda ih kupili onim što su iz njih pljačkom izvukli”. A potom su mnoga od njih u potpunosti bila uništena, a radnici bez svojih plaća istjerani na ulicu. Odgovornost za to snose „grešne strukture” koje su donijele i donose zakone za legalnu pljačku, upozorio je nadbiskup.
Vlada Andreja Plenkovića nije poslušala mudre savjete nadbiskupa Đure Hranića nego nastavlja vrijeđati zajedno s koalicijskim partnerima uglavnom birače HDZ-a.
Članak 1. Ustava
1. Republika Hrvatska jedinstvena je i nedjeljiva demokratska i socijalna država.
2. U Republici Hrvatskoj vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih državljana.
3. Narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odlučivanjem.
Zahtjevi građanske inicijative "Glasujmo imenom i prezimenom":
1. Preferencijsko glasovanje s tri preferencijska glasa bez prohibitivne klauzule za priznavanje preferencijskih glasova;
2. Smanjenje izbornog praga s 5 % na 3 %,
3. Veće izborne jedinice i biranje 20 ili više zastupnika u izbornoj jedinici ovisno o broju birača;
4. Ujednačavanje vrijednosti glasova birača u izbornim jedinicama;
5. Zabrana dijeljenja županija i grada Zagreba na više izbornih jedinica,
6. Glasovanje dopisnim ili elektroničkim putem;
7. Preduvjet za kandidaturu izvan parlamentarnih stranaka potpisom najmanje tri tisuće birača i
8. Samostalni nastup stranaka na izborima.
I. KRONOLOŠKI PREGLED IZBORA I REFERENDUMA OD 2012. DO 2018. GODINE
Datum |
B |
ΔB |
Δt |
ΔB/ Δt |
22.01. 2012. RP |
4.092.137 |
– |
– |
– |
14.04. 2013. E |
3.742.383 |
-349.754 |
448 |
-284.955 |
19.05. 2013. L |
3.767.170 |
24.787 |
35 |
258.493 |
01.12. 2013. RB |
3.777.518 |
10.348 |
196 |
19.270 |
25.05. 2014. E |
3.760.783 |
-16.735 |
175 |
-34.904 |
28.12. 2014. P |
3.773.687 |
12.904 |
217 |
21.704 |
11.01. 2015. P |
3.788.039 |
14.352 |
14 |
374.177 |
08.11. 2015. S |
3.759.844 |
-28.195 |
301 |
-34.189 |
11.09. 2016. S |
3.742.546 |
-17.298 |
308 |
-20.409 |
21.05. 2017. L |
3.719.556 |
-22.990 |
252 |
-33.299 |
20.11. 2013. RG |
4.080.386 |
– |
– |
– |
21. 09. 2014. RG |
4.042.522 |
37.864 |
305 |
45.312 |
30. 05. 2015. RG |
3.817.092 |
-225.430 |
251 |
327.816 |
13. 05. 2018. RG |
3.747.409 |
-69.683 |
1.079 |
23.572 |
Oznake u tablici:
B = broj registriranih birača na biračkim mjestima s prebivalištem u Hrvatskoj,
ΔB = Bi+1 – Bi = promjena broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj između dvaju uzastopno održanih izbora,
Δt = vremenski razmak izražen u danima između dvaju uzastopno održanih izbora i
ΔB / Δt = prosječna godišnja promjena broja birača. Predznak + odgovara prirastu, a – padu broja birača na godinu dana. Prirast i pad birača ne može biti veći od prirasta ili pada broja stanovnika uzimajući u obzir prirodno i migracijsko kretanja stanovništva! Kretanje broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj grubo odstupa od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva Hrvatske.
E = izbori za Europski parlament, L = lokalni izbori, P = predsjednički izbori,
RB = Referendum o definiciji braka, RP = Pristupni referendum RS = Referendum o statusu RH, S = izbori za Hrvatski sabor i
RG = broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj prema rješenjima Ministarstva uprave za potreban broj potpisa referendumskim inicijativama za održavanje referenduma na dan početka skupljanja potpisa u 00 sati.
II. KRETANJE BROJA STANOVNIKA, MALOLJETNIKA I PUNOLJETNIKA OD 2001. DO 2018. GODINE
Godina |
S |
M |
P |
ΔS |
ΔP |
p |
2001. |
4 437 460 |
931 927 |
3 505 533 |
0 |
0 |
79,00 |
2011. |
4 284 889 |
797 855 |
3 487 034 |
152 571 |
18 499 |
81,38 |
2012. |
4 267 558 |
789 387 |
3 478 171 |
169 902 |
27 363 |
81,50 |
2013. |
4 255 689 |
781 236 |
3 474 453 |
181 771 |
31 080 |
81,64 |
2014. |
4 238 389 |
769 942 |
3 468 447 |
199 071 |
37 086 |
81,83 |
2015. |
4 203 604 |
754 450 |
3 449 154 |
233 856 |
56 379 |
82,05 |
2016. |
4 174 349 |
738 924 |
3 435 425 |
263 111 |
70 108 |
82,30 |
2017. |
4 124 531 |
728 552 |
3 395 979 |
312 929 |
109 554 |
82,34 |
2018. |
4 089 400 |
721 598 |
3 367 802 |
348 060 |
137 731 |
82,35 |
Oznake:
S = broj stanovnika prema popisima 2001. i 2011. godine te prema procjeni Državnog zavoda za statistiku za sredine godina od 2012. do 2018.;
M = broj maloljetnih stanovnika;
P = broj punoljetnih stanovnika;
p = P / S x 100% = udio punoljetnih stanovnika u stanovništvu izražen u postocima,
ΔS = S1 – Si = smanjenje broja stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom godine i popisu 2001. godine;
ΔP = P1 -Pi = smanjenje broja punoljetnih stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom godine i popisu 2001. godine;
p1 = ΔS17 / S1 x 100 % = 312 929 / 4 437 460 x 100 = 7,05% = smanjenje broja stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom 2017. godine izraženo u postotcima od broja stanovnika prema popisu 2001. godine;
p2 = ΔM17 / M1 x 100 % = 203 375 / 931 927 x 100 = 21,82% = smanjenje broja maloljetnih stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom 2017. godine izraženo u postocima od broja maloljetnih stanovnika popisanih 2001. godine i
p3 = ΔP17 / P1 x 100 % = 109 554 / 3 505 533 x 100 = 3,13% = smanjenje broja punoljetnih osoba prema procjeni DZS-u sredinom 2017. godine izraženo u postotcima od broja punoljetnih stanovnika popisanih 2001. godine. Procjena za 2018. godinu izračunata je na temelju privremenih podataka DZS-u za sredinu 2018. godinu i procjene kretanja za sredinu 2017. godine.
Prema Državnom zavodu za statistiku sredinom 2014. godine Hrvatska je imala 4 238 389 stanovnika, a od toga bilo ih je punoljetno 3 468 447. Na drugim izborima za EU parlament bilo je 292 336 birača više od punoljetnih stanovnika ( vidi I. i II. tablicu ), a 21. rujna 2014. godine u 00 sati 574 075.
Kako se prema evidencije broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj u Registru birača od 21. rujna 2014. do 30. svibnja 2015. godine u 00 sati prema Rješenju za Referendum o referendumu koje je potpisao bivši ministar uprave Arsen Bauk smanjio za samo 251 dan za 225 430 birača sa 4 042 522 na 3 817 092 neka nama hrvatskim biračima dokažu: potpisnik Rješenja matematičar Arsen Bauk, ministar Lovro Kuščević i ustavni sudci? Jedan od ova dva podatka sigurno nije istinit, a to je podatak na ispravi (ako postoji) koji su prihvatili ustavni sudci za 21. rujna 2014. godine u 00 sati. Za takvo smanjenje broja birača treba godišnje da preko 327 816 birača umre i/ili promjeni prebivalištem iseljenjem iz hrvatske više nego ih punoljetnošću stekne biračko pravo. Prema procjeni DZS-u sredinom 2015. godine Hrvatska je imala 4 203 604 stanovnika ,a od toga bilo ih je punoljetno 3 449 154. Na dan 30. svibnja 2015. godine u 00 sati bilo je 367 438 birača više od punoljetnih stanovnika.
Prema podacima DZS-u tijekom razdoblja od 21. rujna 2014. do 13. svibnja 2018. godine umrlo je manje od 212 293 stanovnika ( uglavnom birača ), a prema Rješenju ministra uprave Lovre Kuščevića za 13. svibnja 2018. godine u 00 sati broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj je pao za 1 330 dana na 3 747 409 birača za 295 113 birača. Iz toga zaključujemo da je godišnje više od 80 989 birača umiralo i / ili promijenilo prebivalište iseljenjem iz Hrvatske i / ili ispisom iz državljanstva nego ih je stjecalo biračko pravo punoljetnošću. Nikada godišnje u Hrvatskoj nije umrlo više od 56 tisuća državljana! Manipulacija nevažećim osobnim iskaznicama od strane političke kaste je omalovažavanje inteligencije hrvatskih birača.
Vlada Andreja Plenkovića nastavila je gušiti neposrednu demokraciju provjerom potpisa i manipulacijom Registrom birača sprječavanjem provedbe Zakona o prebivalištu.
Prema izjavi zastupnika Vlahe Orepića u emisiji "Dogmatica" na Z1 televiziji 4. prosinca 2018. godine da vlasti Republike Hrvatske sprječavaju sređivanje Registra birača provjeravanjem prebivališta i za Slobodnu Dalmaciju svibnja 2017. godine prema kojoj je iz Registra birača s prebivalištem u Hrvatskoj trebalo izbrisati 269 516 birača. Demografi prof. dr. sc. Stjepan Šterc i prof. dr. sc. Anđelko Akrap tvrde da u Hrvatskoj ima prebivalište između 3,3 i 3,4 milijuna birača. Građanska inicijativa "Narod odlučuje" je skupila više od 10% potpisa birača s prebivalištem u Hrvatskoj i bez potpisa birača koje je Kuščevićevo Povjerenstvo po proizvoljnim kriterijima proglasilo nevažećim. Premda je bivši ministar unutrašnjih poslova Vlaho Orepić postavio zastupničko pitanje sadašnjem ministru o broju državljana s prebivalištem u Hrvatskoj i tom prigodom je naveo da više od 150 tisuća birača nema prebivalište u Hrvatskoj koji se nalaze u Registru birača, ipak je 105 zastupnika Hrvatskog sabora izglasalo 15. veljače 2019. godine da građanske inicijative: "Narod odlučuje" i "Ne istambulskoj konvenciji" nisu skupile dovoljno valjanih potpisa za održavanje referenduma. Za sve izjave bivšeg ministra unutrašnjih poslova Vlahe Orepića znali su članovi Odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav, savjetnici predsjednice Republike i svi saborski zastupnici, a ipak su izglasali da nas "hulja = neiživljenih pedera" nema dovoljno s valjanim potpisom za održavanje referenduma za promjenu izbornih pravila. Bilo nas je dovoljno 2014. i 2018. godine. Prosvjedom zatražimo referendum i neopozivu ostavku Vlade Andreja Plekovića. Ne dopuštajmo da nas Plenkovićev koalicijski partner Milorad Pupovac naziva huljama i neiživljenim pederima te da nam uzurpatori iz HNS-a prijete kaznenom prijavom. Kako profesora matematike Arsena Bauka nije nimalo sram rugati se nama "huljama", a krivotvorio je ispravu o broju birača na dan 21. rujna 2014. godine? Od profesora Arsena Bauka smo zatražili ispravu, koju je navodno potpisao s tabličnim prikazima broja birača po općinama, gradovima i županijama na dan 21. rujna 2014. godine u 00 sati. Nismo dobili odgovor. Savjetnik predsjednice Republike za demografiju tvrdi da se stvarni broj birača s prebivalištem kreće između 3,3 i 3,4 milijuna birača, a predsjednica Kolinda Grabar Kitarović šuti. Šute akademici, sindikalni čelnici i većina profesora na pravnim fakultetima, a na Fakultetu političkih znanosti pišu izvorne znanstvene radove o utjecaju nejednakosti biračkih glasova po izbornim jedinicama na rezultate izbora umjesto da ukažu na grubu manipulaciju brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj na svim izborima i referendumima održanim od 3. siječnja 2000. do 2017. godine.
Zbog osnovane sumnje na grubu manipulaciju registrom i popisima birača od 2012. godinu, na temelju provedene analize kretanja broja birača i izjava bivšeg ministra unutrašnjih poslova Vlahe Orepića, podnio sam kaznenu prijavu USKOK-u 7. prosinca 2018. godine protiv odgovornih u vladama: Jadranke Kosor, Zorana Milanovića i Andreja Plekovića te sudaca Ustavnog suda. Republika Hrvatska nije mogla imati 2014. godine više od 3,5 milijuna birača s prebivalištem u Hrvatskoj. Dakle građanska inicijativa " Glasujmo imenom i prezimenom" je 2014. godine skupila dovoljno potpisa birača na peticiju za održavanje Referenduma o izbornim pravilima. Ovo je nepobitni dokaz da vlade Republike Hrvatske grubo manipuliraju Registrom i popisima birača i da im u tome pomažu USUD i DORH.
Samostalni nastup stranaka na izborima
HNS-ovi kandidati za zastupnike u Hrvatskom saboru dobili su 11. rujna 2016. godine 84 581 glas. Nakon raspada HNS-a zastupnici GLAS-a imali su na izborima ukupno 24 565 preferencijskih glasova, a zastupnici HNS-a koji nakon preslagivanja pripadaju vladajućoj koaliciji 41 962 preferencijska glasa.
Preko 380 tisuća hrvatskih birača s prebivalištem u Hrvatskoj, odnosno 4,5 puta više nego što je HNS dobio preferencijskih glasova na izborima za Hrvatski sabor 11. rujna 2016. godine, je svojim potpisima tražilo referendum o izbornim pravilima za izbor zastupnika u Hrvatski sabor. Kako nije nimalo sram stranačko vodstvo HNS-e prijetiti građanskim inicijativama kaznenom prijavom, a već pet godina zajedno s SDP-om, HDZ-om i ostalim strankama guši neposrednu demokraciju grubom manipulacijom evidencijom birača s prebivalištem u Hrvatskoj?
Amsterdamska koalicija je dio protunarodne koalicije jer ignorira većinu birača. To bi Ivan Jakovčić, Jozo Radoš, Boris Miletić, Anka Mrak Taritaš, Vesna Pusić, Goran Beus Richembergh, Krešimir Beljak i Mirando Mrsić trebali shvatiti da su uzurpatori boljševičkog mentalnog sklopa, gušitelji političkih sloboda i demokracije. Oni prikrivaju fojbe i druge brojne zločine Titovog režima provjerenih staljinista, a kriminaliziraju poklič "Za dom spremni" i preuveličavaju zločine ustaškog režima Ante Pavelića kako bi vladali hrvatskim narodom.
Potpisali smo 2014. godine da se zabrani predizborno koaliranje, ali unatoč tome stranka Glas će koalirati sa IDS-om i drugim strankama kao treća opcija i time Vesna Pusić , Anka Mrak Taritaš, Krešimir Beljak, Andrej Plenković i Davor Bernardić ignoriraju opravdane zahtjeve birača. Preslagivanje saborske većine s dijelom zastupnika HNS-a je izborna prijevara birača. HDZ je imao priliku da demokratski riješi ustavnu krizu raspisivanjem Referenduma za promjenu izbornih pravila ili promjenom izbornih pravila u Hrvatskom saboru sukladno zahtjevima građanskih inicijativa "Glasujmo imenom i prezimenom" i "Narod odlučuje".
Saborska većina Vlade Zorana Milanovića je izglasala promjene Zakona za izbore zastupnika u Hrvatski sabor 13. veljače 2015. godine s jednim preferencijskim glasom i prohibitivnom klauzulom od 10 % glasova za uvažavanje preferencijskih glasova pojedinim kandidatima, koje je lista dobila te uvjet za sudjelovanje na izborima listama kandidata od tisuću i petsto pravovaljanih potpisa potpore birača. Ustavni sud je suprotno preporukama Venecijanske komisije ukinuo uvjet za sudjelovanje na izborima pravovaljanim potpisima potpore birača. Samo Republika Hrvatska i Latvija imaju uvjet o broju potpisa na peticiju za održavanje referenduma izražen u postotcima od broja registriranih birača s prebivalištem u državi. U Švicarskoj je potrebno skupiti 50 tisuća potpisa za zakonodavni u roku od 3 mjeseca, a za ustavotvorni 100 tisuća u roku od 18 mjeseci. Švicarska ima preko tri milijuna stanovnika više od Hrvatske. U Sloveniji 40 tisuća za 35 dana, Italiji 500 tisuća za tri mjeseca i u Mađarskoj 200 tisuća za 120 dana. Smatramo da je dovoljno 350 tisuća potpisa birača na peticiju za održavanje Ustavotvornog referenduma i 200 tisuća za održavanje Zakonodavnog referenduma, a vrijeme skupljanja potpisa u trajanju od 35 dana.
Ustavotvorni referendum bi bio važeći ukoliko većina izglasa pitanje postavljeno referendumom i ukoliko na referendum izađe više birača od 40 % od broja punoljetnih stanovnika prema zadnjem popisu stanovništva, a Zakonodavni referendum ukoliko većina izglasa referendumsko pitanje i ukoliko na referendum izađe više birača od 25 % od broja punoljetnih osoba prema zadnjem popisu stanovništva. Inicijator referendumske inicijative bi trebao zatražiti mišljenje Ustavnog suda o dopustivosti referendumskog pitanja prije početka skupljanja potpisa birača ili nakon prikupljenih dvadeset tisuća potpisa potpore birača referendumskoj inicijativi. Ovakva regulacija prava na referendumsko izjašnjavanje birača o svim bitnim pitanjima hrvatskog društva je test demokratičnosti i vjerodostojnosti HDZ-a i SDP-a i ostalih stranaka odnosno Andreja Plenkovića, Davora Bernardića, Bože Petrova i ostalih čelnika parlamentarnih stranaka. Preslagivanje i predizborno koaliranje je omalovažavanje volje birača i većine članova HDZ-a i SDP-a. Unutarstranačka demokracija je preduvjet demokratizacije hrvatskog društva.
Kao prvi korak stvaranja " Nove hrvatske paradigme" je referendumsko izjašnjavanje o izbornim pravilima koje tražilo preko 380 tisuća hrvatskih birača 2014., a 2018. godine zatražilo je preko 400 tisuća. To je 4,5 puta više od broja dobivenih preferencijskih glasova HNS-e s kojom je predsjednik VRH-e Andrej Plenković presložio saborsku većinu i više od broja članova svih velikih parlamentarnih stranaka zajedno. Izborne jedinice Hrvatski sabor nije promijenio iako to Ustavni sud traži od 8. prosinca 2010. godine zbog prevelikog odstupanja broja birača u osam od deset izbornih jedinica, a naročito u IV., IX. i X. izbornoj jedinici. Prema Zakonu o izbornim jedinicama odstupanje broja birača pojedine izborne jedinice ne smije prelaziti ± 5 % od prosječnog broja birača izbornih jedinica. U Hrvatskoj sastav Vlade nameću manjinski zastupnici, a u Bosni i Hercegovini bošnjaci su majorizacijom nametnuli predstavnika u predsjedništvu. Hrvatski narod je obespravljen zbog loše politike HDZ-a odnosno Plenkovićeve interesne zajednice mentalnih boljševika.
III. PROMJENA BROJA STANOVNIKA IZBORNIH JEDINICA OD 2001. DO 2017. GODINE
Izborna jedinica |
S1 |
p1 % |
S11 |
p11 % |
S17 |
P17 % |
III. |
445.627 |
0,42 |
422.647 |
-1,36 |
405.893 |
-1,59 |
IV. |
423.895 |
-4,47 |
389.868 |
-9,01 |
360.121 |
-12,69 |
V. |
467.364 |
5,32 |
416.130 |
-2,88 |
372.623 |
-9,66 |
VIII. |
437.339 |
-1,44 |
424.848 |
-0,85 |
418.056 |
1,36 |
IX. |
453.695 |
2,24 |
457.062 |
6,67 |
441.348 |
6,93 |
X. |
461.464 |
3,99 |
450.623 |
5,17 |
445.694 |
8,05 |
Σ |
1,748.096 |
– |
1,723.711 |
– |
1,680.796 |
– |
RH |
4,437.460 |
– |
4,284.889 |
– |
4,124.531 |
– |
Oznake:
S1 = broj stanovnika izbornih jedinica prema popisu 2001. godine,
S11 = broj registriranih birača u deset općih izbornih jedinica na izborima za Hrvatski sabor održanim 8. studenog,
S17 = broj stanovnika izbornih jedinica sredinom 2017. godine prema procjeni DZS-u,
RH = broj stanovnika Republike Hrvatske prema popisima 2001. i 2011. godine i procjeni sredinom 2017. godine,
Σ = SI. + SII. + SVI. + SVII. = zbroj stanovnika izbornih jedinica koje obuhvaćaju dijelove Grada Zagreba i Zagrebačke županije,
p1 =S1 / 443.746 x 100 % = odstupanje broja stanovnika izbornih jedinica u postotcima od prosječnog broja stanovnika izbornih jedinica 2001 godine,
p11 =S11 / 428.488,9 x 100 % = odstupanje broja stanovnika izbornih jedinica u postotcima od prosječnog broja stanovnika izbornih jedinica 2011 godine,
p17 =S17 / 412.453,1 x 100 % = odstupanje broja stanovnika izbornih jedinica u postotcima od prosječnog broja stanovnika izbornih jedinica sredinom 2017 godine,
Podatci o broju stanovnika dijelova Grada Zagreba koji pripadaju I., II., VI. i VII. izbornoj jedinici nisu mi poznati i zbog toga te izborne jedinice nisam obradio. Na izborima 2015. godine broj stanovnika IV. izborne jedinice bio je 10,83 % manji od prosječnog broja stanovnika izbornih jedinica, a broj birača 11,56 %. U IX. izbornoj jedinici broj stanovnika bio je 6,81 % veći od prosjeka broja stanovnika izbornih jedinica, a broj birača 13,19 %. Od 2001. do sredine 2017. godine: III. izborna jedinica je izgubila 39.734, IV. 63.774 i V. 94.741 stanovnika. Ukupno je Hrvatska od 2001. do sredine 2017. godine izgubila 312.929 stanovnika pa gubitak III. izborne jedinice iznosi 12,70% od ukupnog gubitka stanovnika Hrvatske, IV. 20,38% i V. 30,28%. Slavonske županije odnosno IV. i V. izborna jedinica zajedno su izgubile od 2001. do sredine 2017. godine 158.515 stanovnika odnosno 50,66 % od ukupnog gubitka stanovnika Hrvatske. Iz ove analize vidi se da Hrvatski sabor treba hitno promijeniti Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor.
Ako bismo računali broj zastupnika razmjerno broju birača IV. izborna jedinica bila bi imala 12, a IX. 16 zastupnika, a razmjerno broju stanovnika popisanih 2011. godine IV. izborna jedinica 13, a IX. 15 zastupnika. Prema broju stanovnika 2017. godine bile bi imale: III. 14. IV. 12. V. 13. VIII. 14. IX. i X. 15.
Ustavni sud je upozorio Hrvatski sabor 8. prosinca 2010. godine, ali Hrvatski sabor još nije promijenio izborne jedinice pa su izbori za Hrvatski sabor provedeni s nezakonitim odstupanjem broja birača na svim održanim izborima s izbornim inženjeringom skrojenim izbornim jedinicama: 2000., 2003., 2007., 2011., 2015. i 2016. godine. Osam od 10 izbornih jedinica odstupa po broju birača više od zakonski dopuštenih granica od 2007. godine. Hrvatski sabor nema u planu promijeniti Zakon za izbor zastupniku u Hrvatski sabor niti Zakon o izbornim jedinicama 2019. godine.
Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.
