Raspišite referendum za promjenu

Kako bismo izašli iz izborne krize

 

 

Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.

Ožujska 12, 10 000 Zagreb

 

HRVATSKI SABOR

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav i

Odbor za unutrašnju politiku i nacionalnu sigurnost   

Trg Svetog Marka 6, 10 000 Zagreb

 

Predmet: Kršenje prava na referendumsko izjašnjavanje birača grubom manipulacijom Registrom birača s prebivalištem u Hrvatskoj

Poštovani članovi Odbora,

kao potpisnik peticije GIUIO-i za održavanje referenduma o izbornim pravilima  molim Vas da preispitate odluku Vlade  Zorana Milanovića o zabrani referenduma o izbornim pravilima za izbor zastupnika u Hrvatski sabor i predložite da sadašnja Vlada RH i Hrvatski sabor raspišu referendum za promjenu izbornih pravila kako bismo izašli iz ustavne krize. Sadašnja Vlada nakon preslagivanja nema izborni legitimitet. To je prijevara birača HDZ-a i SDP-a. Bilo bi pametno od Vas da se ispričate potpisnicima peticije " Birajmo zastupnike imenom i prezimenom " kojih ima više od svih članova velikih parlamentarnih stranaka zajedno zbog odugovlačenja s nužnim promjenama izbornog zakonodavstva i Zakona o referendumu. Prema Zakonu o pravu na pristup javnim informacijama zatražili smo  da nam Ured predsjednika Hrvatskog sabora dostavi ispravu o broju potrebnih potpisa birača za održavanje referenduma s tabličnim prikazima brojeva birača po županijama gradovima i općinama na dan 21. rujna 2014. godine u 00 sati na temelju koje su Hrvatski sabor i Ustavni sud uskratili pravo na referendumsko izjašnjavanje birača o izbornim pravilima. Ustavni sud nam nije dostavio tražene podatke, a Ured predsjednika Hrvatskog sabora je napisao da Hrvatski sabor nema tog dokumenta.

Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Jasna Omejec, predsjednica, te suci Mato Arlović, Marko Babić, Snježana Bagić, Slavica Banić, Mario Jelušić, Davor Krapac, Ivan Matija, Antun Palarić, Aldo Radolović, Duška Šarin i Miroslav Šeparović, u postupku pokrenutom na zahtjev Hrvatskog sabora radi utvrđivanja jesu li ispunjene pretpostavke za raspisivanje referenduma iz članka 87. stavaka od 1. do 3. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14.), na sjednici održanoj 10. prosinca 2014. donio je

 

ODLUKU

 

I. U povodu zahtjeva Organizacijskog odbora Građanske inicijative »U ime obitelji« za raspisivanje referenduma o prijedlogu izmjene članka 73. [72.] Ustava Republike Hrvatske pod nazivom »Birajmo zastupnike imenom i prezimenom«, koji je dostavljen predsjedniku Hrvatskog sabora 22. listopada 2014., a koji je u Hrvatskom saboru zaveden pod ur. brojem: 363-14-02, klasa: 014-01/14-02/09 od 22. listopada 2014.,

 

Ustavni sud utvrđuje:

– da je ispunjena pretpostavka iz članka 87. stavka 1. Ustava,

– da nije ispunjena pretpostavka iz članka 87. stavka 3. Ustava.

II. U povodu zahtjeva Organizacijskog odbora Građanske inicijative »U ime obitelji« nije dopušteno raspisivanje referenduma iz točke I. ove izreke jer je prema očitovanju tog odbora raspisivanje referenduma zatražilo 380.649 birača, a njegovo raspisivanje trebala su zatražiti 404.252 birača s obzirom da su na dan 21. rujna 2014. u Republici Hrvatskoj bila registrirana 4.042.522 birača.

 

Grubom manipulacijom brojem birača ( vidi priložene tablične prikaze) tadašnja je saborska većina spriječila referendumsko izjašnjavanje o izbornom zakonodavstvu za izbor zastupnika u Hrvatski sabor i time uz pomoć ustavnih sudaca prekršila I. članak Ustava Republike Hrvatske.

Na drugim izborima za Eu parlament održanim 25. svibnja 2014. godine bilo je registrirano na biralištima u Hrvatskoj 3 760 783 birača, a samo 118 dana kasnije bivši ministar uprave Arsen Bauk je trebao potpisati ispravu da je na dan početka skupljanja potpisa na peticiju građanske inicijative " Glasujmo imenom i prezimenom"  21. rujna 2014. godine u 00 sati bilo  4 042 522 birača s prebivalištem u Hrvatskoj te da je potrebno 404 252 potpisa za održavanje referenduma. Ispravu nismo dobili!

Nemoguće je da je za 118 dana 281.739 naših državljana s prebivalištem u Hrvatskoj steklo biračko pravo punoljetnošću više nego ih je umrlo. Dakle građanska inicijativa " Glasujmo imenom i prezimenom"  je skupila dovoljno potpisa birača na peticiju za održavanje Referenduma o izbornim pravilima.

Kako se broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj iz evidencije u Registru birača od 21. rujna 2014. do 30. svibnja 2015. godine u 00 sati prema Rješenju koje je potpisao bivši ministar Arsen Bauk smanjio za samo 251 dan za 225 430 birača sa 4 042 522 na

3.817.092 neka nama hrvatskim biračima dokažu: ministar Lovro Kuščević , bivši ministar Arsen Bauk i ustavni sudci? Jedan od ova dva podatka sigurno nije istinit, a to je podatak na ispravi ( ako postoji ) koji su prihvatili ustavni sudci za 21. rujna 2014. godine u 00 sati. Za takvo smanjenje broja birača treba godišnje da preko 327 816 birača umre više nego ih punoljetnošću stekne biračko pravo. Prema podatcima DZS-u tijekom razdoblja od 21. rujna 2014. do 13. svibnja 2018. godine umrlo je manje od 212 293 stanovnika ( uglavnom birača ), a prema Rješenju ministra uprave Lovre Kuščevića za 13. svibnja 2018. godine u 00 sati broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj je pao na 3 747 409 birača za 1 330 dana za 295 113 birača. Iz toga zaključujemo da je godišnje više od 80 989 birača trebalo umrijeti nego ih je stjecalo biračko pravo punoljetnošću.  Nikada  godišnje u Hrvatskoj nije umrlo  više od 56 tisuća državljana! Ovo je dokaz da vlade Republike Hrvatske grubo manipuliraju registrom birača, a to  je kazneno djelo udruženog zločinačkog pothvata gušenja neposredne demokracije Vlade Zorana Milanovića i Andreja Plenkovića? Vlada Andreja Plenkovića nastavlja gušiti neposrednu demokraciju provjerom potpisa i manipulacijom registrom birača s prebivalištem u Hrvatskoj.

 

Kako se broj birača od 12. svibnja 2017. do 13. svibnja 2018. godine povećao za 28 252 birača s prebivalištem u Hrvatskoj? Prema izjavi zastupnika Vlahe Orepića u emisiji "Dogmatica" na Z1 televiziji 4. prosinca 2018. godine da vlasti Republike Hrvatske sprječavaju načelnike policijskih stanica u sređivanju Registra birača u graničnim područjima s BiH i Srbijom provjeravanjem prebivališta. Demografi prof. dr. sc. Stjepan Šterc i prof. dr. sc. Anđelko Akrap tvrde da u Hrvatskoj ima između 3,3 i 3,4 milijuna birača s prebivalištem u zemlji. Prema izjavi bivšeg ministra unutarnjih poslova Vlahe Orepića za Slobodnu Dalmaciju trebalo je iz Registra birača s prebivalištem u Hrvatskoj izbrisati 269 516 birača. Građanska inicijativa " Narod odlučuje " je skupila više od 10% potpisa birača s prebivalištem u Hrvatskoj i bez potpisa birača koje je Kuščevićevo Povjerenstvo proglasilo nevažećim.

 

Obveza je Hrvatskog sabora da izmjeni Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor. Hrvatski sabor i Vladu upozorio je Ustavni sud 8. prosinca 2010. godine zbog odstupanja broja birača u osam od deset općih izbornih jedinica. U Federaciji BiH su treći puta hrvatima majorizacijom nametnuli kao člana predsjedništva Željka Komšića, a u Hrvatskoj Milorad Pupovac i Furio Radin članove Vlade Andreja Plenkovića. Izborni zakon treba prvo mijenjati u Hrvatskoj i tražiti provedbu odluke Ustavnog Suda BiH za promjenu izbornog zakona u Bosni i Hercegovini.

S poštovanjem!

 

U Zagrebu 27. prosinca 2018. godine.

 

I. KRONOLOŠKI  PREGLED IZBORA I REFERENDUMA OD 2010. DO 2017. GODINE

 

Datum	B	ΔB	Δt	ΔB/ Δt
10.01.2010.          P	4 089 320	–	–	–
04.12. 2011.         S	3 842 363	-246 957	693	-130 071
22.01. 2012.       RP	4 092 137	249 774	49	1 860 561
14.04. 2013.         E	3 742 383	-349 754	448	-284 955
19.05. 2013.         L	3 767170	24 787	35	258 493
01.12. 2013.      RB	3 777 518	10 348	196	19 270
25.05. 2014.        E	3 760 783	-16 735	175	-34 904
28.12. 2014.        P	3 773 687	12 904	217	21 704
11.01. 2015.        P	3 788 039	14 352	14	374 177
08.11. 2015.        S	3 759 844	-28 195	301	-34 189
11.09. 2016.        S	3 742 546	-17 298	308	-20 409
21.05. 2017.        L	3 719 556	-22 990	252	-33 299
21. 09. 2014.    RG	4 042 522	–	–	–
30. 05. 2015.    RG	3 817 092	-225 430	251	327 816
13. 05. 2018.    RG	3 747 409	-69 683	1 079	23 572

 

Oznake u tablici:

B = broj registriranih birača na biračkim mjestima s prebivalištem u Hrvatskoj,

ΔB  = B_i+1 – B_i  = promjena broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj između dvaju uzastopno održanih izbora,

Δt = vremenski razmak izražen u danima između dvaju uzastopno održanih izbora i

ΔB  / Δt = prosječna godišnja promjena broja birača. Predznak + odgovara prirastu, a – padu broja birača na godinu dana. Prirast i pad birača ne može biti veći od prirasta ili pada broja stanovnika uzimajući u obzir prirodno i migracijsko kretanja stanovništva! Kretanje broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj grubo odstupa od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva Hrvatske.

E = izbori za Europski parlament, L = lokalni izbori, P = predsjednički izbori,

RB = Referendum o definiciji braka, RP = Pristupni referendum RS = Referendum o statusu RH, S = izbori za Hrvatski sabor i

RG = broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj prema rješenjima Ministarstva uprave za potreban broj potpisa referendumskim inicijativama za održavanje referenduma na dan početka skupljanja potpisa u 00 sati.

 

HDZ i SDSS sklopili novi pakt i zaustavili brisanje lažnih birača? 'Odjavili smo ih 300 tisuća, a oni su im dopustili da se opet prijave!'

(Izvor "Narod.hr" 25. svibnja 2017. godine) Evo iznenađenja: Vlaho Orepić složio se sIvanom Zvonimirom Čičkom! U broj se slažu, ali tu otprilike svako njihovo slaganje i prestaje.
– Točno je ono što u Hrvatskom helsinškom odboru tvrde, iz popisa birača u posljednje tri godine izbrisano je 269.510 osoba, a ne 90.000 kako sam bio izjavio prije dva tjedna – za "Slobodnu Dalmaciju" kaže Orepić, dodajući kako je razlika nastala zbog sporog ažuriranja podataka, pri čemu je on kao ministar unutarnjih poslova mogao baratati samo službenim brojkama. Odakle, pak, Čičku podaci, i to, kako će se ispostaviti, točni podaci, koje u trenutku prve objave nema ni sam ministar, Orepić ne zna, baš kao što, reče, ne zna ni odakle Čičku popis izbrisanih po nacionalnosti (Čičak navodi da je izvor Ministarstvo uprave). No, to, veli, i nije prava tema, prava je tema, naglašava, neprovođenje Zakona o prebivalištu u sprezi HDZ-a i SDSS-a, odnosno Andreja Plenkovića iMilorada Pupovca.
– Čim sam smijenjen, 1. svibnja izdan je usmeni nalog da se u svim policijskim postajama obustavi proces brisanja lažno prijavljenih birača. Također, od 1. svibnja, prema informacijama, ništa se nije činilo da se spriječi ponovno prijavljivanje otprije izbrisanih građana – tvrdi Orepić.
"Mene zanimaju samo činjenice, a prva od njih kaže da je Zakon o prebivalištu donesen u prosincu 2012. godine te da je potom dana godina za prilagodbu te još jedna godina za javnu kampanju kako bi se problem što bezbolnije riješio".                         Također, bitno je znati da prebivalište označava adresu na kojoj se neka osoba trajno nastanila iz čega onda nastaju i njezina biračka prava – objašnjava Orepić.
Osobno je, kaže, kao ministar samo nastojao provoditi zakon, nikakav drugi motiv nije imao, sve što je želio bilo je svesti biračke popise na stvarno stanje.
– Čim sam počeo raditi, dakle provoditi zakon i ništa drugo, počele su opstrukcije. U Hercegovini su HDZ-ovci lijepili plakate s mojim prekriženim likom, a nakon toga je krenuo i udar iz Pupovčeva SDSS-a jer se među izbrisanima našlo i dosta ljudi srpske nacionalnosti. A o čemu se tu radi najbolje se vidjelo nekidan iz reportaže RTL-a sa Srbima koji čekaju da im se plati to što su došli glasati. S obzirom na sve rečeno, jasno je da ni trenutačni saziv Sabora nema nikakav legitimitet. Analiza podataka o broju birača na dan 13. svibnja slaže se s tvrdnjama bivšeg ministra Vlahe Orepića da Vlada Andreja Plenkovića opstruira provedbu Zakona o prebivalištu odnosno reviziju evidencije birača s prebivalištem u Hrvatskoj ( vidi priložene tablice ).

 

Hrvatski sabor treba hitno raspisati referendum o izbornim pravilima za izbor zastupnika u Hrvatski sabor ili upisati u izborno zakonodavstvo bitne zahtjeve građanskih inicijativa  "Glasujmo imenom i prezimenom" i "Narod odlučuje" i nakon toga raspisati izbore za Hrvatski sabor.

 

II. BROJ BIRAČA PREMA RJEŠENJU MINISTARSTVA UPRAVE NA DAN 13. SVIBNJA 2018. GODINE I BROJ BIRAČA KOJE JE TREBALO IZBRISATI ZA VRIJEME MINISTRA UNUTRAŠNJIH POSLOVA VLAHE OREPIĆA

 

Županija	S17	B	B – P17	Bi	p %
Zagrebačka	311 416	276 532	20 124	12 277	89
Krapinsko-zagorska	126 334	109 940	5 922	3 004	87
Sisačko-moslavačka	152 546	145 001	19 401	15 087	95
Karlovačka	118 263	110 723	13 350	11 217	94
Varaždinska	168 560	147 353	8 567	4 905	87
Koprivničko-križevačka	109 137	95 023	5 164	3 477	87
Bjelovarsko-bilogorska	109 822	98 885	8 462	6 876	90
Primorsko-goranska	286 677	267 040	31 002	15 337	93
Ličko-senjska	45 943	44 280	6 452	6 985	96
Virovitičko-podravska	77 086	71 361	7 891	7 255	93
Požeško-slavonska	69 583	65 412	7 942	8 100	94
Brodsko-posavska	143 827	137 007	18 586	12 534	95
Zadarska	168 672	165 207	26 329	17 066	98
Osječko-baranjska	283 035	254 541	21 501	23 946	90
Šibensko-kninska	101 436	99 787	16 269	15 355	98
Vukovarsko-srijemska	159 213	151 286	20 196	16 318	95
Splitsko-dalmatinska	449 610	410 316	40 125	26 710	91
Istarska	208 229	187 877	16 430	9 662	90
Dubrovačko-neretvanska	121 381	109 081	9 141	6 657	90
Međimurska	110 999	97 046	5 654	3 795	87
Grad Zagreb	802 762	703 711	42 922	42 953	88
Republika Hrvatska	4 124 531	3 747 409	351 430	269 516	91

 

Oznake:

S₁₇ = broj stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku ( DZS ) sredinom 2017. godine,

P₁₇ = broj punoljetnih stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku sredinom 2017. godine,

B = broj birača 13. svibnja 2018. godine prema Ministarstvu uprave, prema procjeni DZS-a bilo 82,336% punoljetnih u sastavu stanovništva,

B – P₁₇= B – 0,82336 X S = razlika između broja birača i punoljetnih stanovnika,

B_i = broj birača koje je trebalo izbrisati iz Registra birača s prebivalištem u Hrvatskoj prema izjavi bivšeg ministra unutrašnjih poslova Vlahe Orepića i
p = B / S₁₇ x 100% = broj birača na sto stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom 2017. godine zaokružen na cijeli broj.

 

Samo je Gradu Zagrebu i Istarskoj županiji porastao broj stanovnika zbog unutarnjih migracija, a ostalim županijama je pao prema procjeni DZS-u sredinom 2017. godine u odnosu na popis stanovnika 2011. godinu. Najveći pad izražen u postotcima od broja stanovnika popisanih 2011. godine imaju Sisačko-moslavačka i Vukovarsko-srijemska županija. Broj maloljetnika je smanjen za 74 273 ili 9,31 posto, a punoljetnika za 86 085 odnosno 2,47 posto. Broj birača se morao smanjivati od 2007. godine, a prema podatcima Ministarstva uprave grubo odstupa od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva. Prema podatcima DIP-a na lokalnim izborima 21. svibnja 2017. godine bilo je registrirano 3 719 556 birača s prebivalištem u Hrvatskoj odnosno 323 577 više od broja punoljetnika. Prema dobivenim podacima od Ministarstva uprave 13. svibnja 2018. godine u 00 sati bilo je prema Registru birača 3 747 409 odnosno 351 430 više od punoljetnika prema procjeni DZS-u sredinom 2017. godine.

Broj punoljetnih državljana s prebivalištem u Hrvatskoj se 13. svibnja 2018. godine u odnosu na sredinu 2017. godine sigurno smanjio za više od 39 446 koliko se smanjio od sredine 2016. i 2017. godine. Prema izjavi bivšeg ministra unutarnjih poslova u vladama Tihomira Oreškovića danom Vlahe Orepića u emisiji "Dogmatica" Željka Matića na Z1 televiziji u utorak 4. prosinca 2018. godine da Vlada Andreja Plenkovića opstruira provedbu Zakona o prebivalištu Državno odvjetništvo bi po službenoj dužnosti moralo provesti istragu nad odgovornim ministrima u Vladi Andreja Plenkovića i nad predsjednikom Hrvatskog sabora Gordanom Jandrokovićem zbog sprječavanja referenduma za promjenu izbornih pravila i otkazivanju Istanbulske konvencije.

 

III. PROMJENA BROJA BIRAČA U GRADOVIMA I OPĆINAMA S VIŠE OD 3000 STANOVNIKA I PREKO 90 BIRAČA NA 100 POPISANIH STANOVNIKA 2011. GODINE OD 12. SVIBNJA  2017. DO 13. SVIBNJA 2018. GODINE

 

R. br.	Grad ili općina	S	B	B – P	Bi	p
1.	Dugo Selo             ZŽ	17 466	16 531	2 317	816	96,65
2.	Brdovec	11 134	10 083	1 022	471	90,56
3.	Rugvica	7 871	7 138	733	352	90,69
4.	Ludbreg                VŽ	8 478	7 756	858	215	91,48
5.	Čabar                 PGŽ	3 770	3 476	408	428	92,20
6.	Opatija	11 659	10 663	1 175	728	91,46
7.	Rab	8 065	7 318	755	274	90,73
8.	Kostrena	4 180	3 943	541	122	94,33
9.	Viškovo	14 445	13 853	2 098	519	95,90
10.	Mali Lošinj	8 116	7 810	1 205	552	96,23
11.	Senj                     LSŽ	7 182	6 579	734	391	91,60
12.	Bukovlje              BPŽ	3 108	2 844	315	198	91,51
13.	Biograd na Moru ZDŽ	5 569	5 405	873	341	97,06
14.	Gračac	4 690	4 274	458	1 519	91,13
15.	Pakoštane	4 123	4 029	674	304	97,72
16.	Poličnik	4 469	4 391	754	401	98,25
17.	Sukošan	4 583	4 283	553	287	93,45
18.	Sveti Filip i Jakov	4 606	4193	445	198	91,03
19.	Županja               VSŽ	12 090	10 918	1 079	964	90,31
20.	Hvar                    SDŽ	4 251	4 189	730	327	98,54
21.	Kaštela	38 667	36 119	4 652	2 044	93,41
22.	Omiš	14 936	13 938	1 783	1 036	93,32
23.	Trogir	13 192	12 636	1 900	714	95,79
24.	Dugi Rat	7 092	6 578	807	386	92,75
25.	Dugopolje	3 469	3 155	332	75	90,94
26.	Gradac	3 261	3 216	562	480	98,62
27.	Hrvace	3 617	3 309	365	308	91,48
28.	Jelsa	3 582	3 524	610	326	98,38
29.	Marina	4 595	4 403	664	297	95,82
30.	Podstrana	9 129	9 013	1 584	397	98,73
31.	Seget	4 854	4 458	508	304	91,84
32.	Buje                        IŽ	5 182	4 691	474	149	90,52
33.	Novigrad	4 345	3 980	445	207	91,60
34.	Poreč	16 696	16 149	2 562	986	96,72
35.	Rovinj	14 294	13 749	2 117	847	96,19
36.	Umag	13 467	12 978	2 417	690	96,37
37.	Fažana	3 635	3 481	523	188	95,76
38.	Ližnjan	3 965	3 654	427	107	92,16
39.	Dubrovnik           DNŽ	42 615	39 295	4 615	2 184	92,21
40.	Korčula	5 663	5 115	531	273	90,32
41.	Blato	3 593	3 343	419	260	93,04
42.	Orebić	4 122	3 842	488	330	93,21
43.	Župa dubrovačka	8 331	7 500	720	449	90,03
44.	Podturen               MŽ	3 873	3 488	332	174	90,06
45.	Novalja                LSŽ	3 663	3 664	683	209	100,03
46.	Crikvenica          PGŽ	11 122	12 008	2 957	770	107,97
47.	Malinska-Dubašnica	3 134	3 943	1 393	286	125,81
48.	Novi Vinodolski	5 113	5 182	1 021	316	101,35
49.	Makarska            SDŽ	13 834	15 230	3 977	1 126	110,09
50.	Okrug	3 349	4 029	1 304	402	120,30
51.	Supetar	4 074	4 248	933	334	104,27
52.	Skradin               ŠKŽ	3 825	4 391	1 278	848	114,80
53.	Vodice	8 875	9 773	2 551	876	110,12
54.	Benkovac            ZDŽ	11 026	14 071	5 098	3 091	127,62
55.	Obrovac	4 323	5 652	2 134	1 281	130,74
56.	Preko	3 805	4 149	1 052	256	109,04
57.	Vir	3 000	4 165	1 724	440	138,83
58.	Medulin                   IŽ	6 481	6 578	1 304	473	101,50
	Ukupno	471 270	458 373	74 973	33 326	97,26

 

Oznake:

S = broj stanovnika prema popisu od 2011. godine,

B = broj birača 13. svibnja 2018. godine u 00 sati  prema odgovoru Ministarstva uprave,

P = 0,8138 x S = broj punoljetnih stanovnika popisan 2011. godine jer je 81,38% bilo punoljetnih u sastavu stanovništva,

B – P= B – 0,8138 X S = razlika između broja birača i punoljetnih stanovnika, 

 

B_i = broj birača koje je trebalo izbrisati za vrijeme ministra unutrašnjih poslova Vlahe Orepića i

p= B/ S x 100 % = broj birača na sto popisanih stanovnika 2011. godine.

ZŽ, KZŽ, KŽ, VŽ,  PGŽ, LSŽ, VPŽ, PSŽ, BPŽ, ŠKŽ, ZDŽ, SDŽ, IŽ, DNŽ i MŽ su kratice za županije stavljene kod prvog grada ili općine koji im pripadaju.

 

IV. BROJ BIRAČA 13. SVIBNJA 2018. GODINE U GRADOVIMA I OPĆINAMA S VIŠE OD TRI TISUĆE STANOVNIKA I VIŠE OD 500 BIRAČA KOJE JE TREBALO IZBRISATI NAKON 2013. GODINE PREMA BIVŠEM MINISTRU UNUTRAŠNJIH POSLOVA VLAHI OREPIĆU

 

R. br.	Grad ili općina	S	B	B – P	Bi	p
1.	Jastrebarsko       ZŽ	15 866	13 924	1 012	555	87,76
2.	Samobor	37 633	33 082	2 456	1 315	87,91
3.	Sveta Nedelja	18 059	16 075	1 379	508	86,24
4.	Sveti Ivan Zelina	15 959	13 763	776	556	89,01
5.	Velika Gorica	63 517	55 827	4 137	3 102	87,89
6.	Zaprešić	25 223	22 232	1 706	1 070	88,14
7.	Dvor                 SMŽ	5 570	4 413	-119	1 286	79,23
8.	Glina	9 283	7 232	-323	1 340	77,91
9.	Kutina	22 760	19 276	754	1 024	84,69
10.	Novska	13 518	11 200	199	949	82,85
11.	Petrinja	24 671	21 433	1 356	510	86,88
12.	Sisak	47 768	40 103	1 229	2 886	83,95
13.	Sunja	5 738	5 136	466	1 101	89,51
14.	Karlovac              KŽ	55 705	48 246	2 913	4 086	86,61
15.	Ogulin	13 915	11 241	-83	647	80,78
16.	Ozalj	6 817	5 878	330	573	86,23
17.	Slunj	5 076	4 552	421	687	89,68
18.	Vojnić	4 764	3 807	-70	1 291	79,91
19.	Varaždin              VŽ	46 946	40 032	1 827	1 291	85,27
20.	Koprivnica         KKŽ	30 854	26 596	1 487	841	86,20
21.	Križevci	21 122	17 578	389	552	83,22
22.	Bjelovar            BBŽ	40 276	33 399	622	1 372	82,92
23.	Daruvar	11 633	10 014	547	1 017	86,08
24.	Đulovac	3 245	2 563	-78	697	78,98
25.	Garešnica	10 472	8 769	247	551	83,74
26.	Grubišno Polje	6 478	5 331	59	769	82,29
27.	Rijeka               PGŽ	128 624	110 189	5 515	7 197	85,67
28.	Gospić               LSŽ	12 745	11 093	721	2 127	87,04
29.	Otočac	9 778	8 285	328	972	84,73
30.	Plitvička jezera	4 373	3 691	141	736	84,40
31.	Slatina              VPŽ	13 686	11 598	460	1 541	84,74
32.	Suhopolje	6 683	5 713	283	844	85,49
33.	Virovitica	21 291	18 623	1 296	1 457	87,47
34.	Brestovac         PSŽ	3 726	3 348	317	555	89,86
35.	Kutjevo	6 247	5 369	285	581	85,95
36.	Lipik	6 170	5 100	79	1 187	82,66
37.	Pakrac	8 460	7 123	238	1 467	84,20
38.	Pleternica	11 323	9 516	301	669	84,04
39.	Požega	26 248	22 016	655	1 908	83,88
40.	Nova Gradiška BPŽ	14 229	12 282	702	1 170	86,32
41.	Okučani	3 447	2 947	142	788	85,49
42.	Slavonski Brod	59 141	52 464	4 335	4 897	88,71
43.	Zadar                ZDŽ	75 062	65 956	4 871	5 146	87,87
44.	Beli Manastir    OBŽ	10 068	8 051	-142	1 687	79,97
45.	Belišće	10 825	8 902	93	524	74,75
46.	Bilje	5 642	4 670	79	600	82,77
47.	Čepin	11 599	9 712	273	810	83,73
48.	Darda	6 908	5 511	-111	1 075	79,78
49.	Đakovo	27 745	23 889	1 310	1 409	86,10
50.	Erdut	7 308	6 259	312	915	85,65
51.	Kneževi Vinogradi	4 614	3 571	-184	854	77,39
52.	Osijek	108 048	91 520	3 591	7 863	84,70
53.	Valpovo	11 563	9 479	70	510	81,98
54.	Drniš                    ŠKŽ	7 498	6 423	321	1 098	85,66
55.	Kistanje	3 481	2 636	-197	1 355	75,72
56.	Knin	15 407	12 668	130	4 578	82,22
57.	Šibenik	46 332	41 584	3 879	2 443	89,75
58.	Borovo              VSŽ	5 056	3 994	-121	583	79,00
59.	Drenovci	5 174	4 558	347	613	88,09
60.	Gunja	3 732	3 336	299	534	89,39
61.	Vinkovci	35 512	29 972	1 072	2 425	84,40
62.	Vukovar	27 683	23 966	1 438	4 427	86,57
63.	Imotski              SDŽ	10 764	8 921	723	2 044	82,88
64.	Otok	5 476	4 677	221	1 036	85,41
65.	Sinj	24 826	21 135	932	955	85,13
66.	Solin	23 926	21 005	1 534	623	87,79
67.	Split	178 102	152 650	7 711	6 863	85,71
68.	Trilj	9 109	8 090	677	795	88,81
69.	Vrgorac	6 572	5 519	172	717	83,98
70.	Labin                    IŽ	11 642	10 427	953	661	89,56
71.	Pula	57 460	50 402	3 641	3 073	87,72
72.	Metković           DNŽ	16 788	13 931	309	1 133	82,98
73.	Čakovec             MŽ	27 104	23 885	1 828	755	88,12
	Ukupno	1 703 065	1 458 358	75 468	116 005	85,63

 

Oznake:

S = broj stanovnika prema popisu od 2011. godine,

B = broj birača 13. svibnja 2018. godine u 00 sati  prema odgovoru Ministarstva uprave,

P = 0,8138 x S = broj punoljetnih stanovnika popisan 2011. godine jer je 81,38% bilo punoljetnih u sastavu stanovništva,

B – P= B – 0,8138 X S = razlika između broja birača i punoljetnih stanovnika,

B_i = broj birača koje je trebalo izbrisati za vrijeme ministra unutrašnjih poslova Vlahe Orepića i

p= B/ S x 100 % = broj birača na sto popisanih stanovnika 2011. godine.

ZŽ, KZŽ, KŽ, VŽ,  PGŽ, LSŽ, VPŽ, PSŽ, BPŽ, ŠKŽ, ZDŽ, SDŽ, IŽ, DNŽ i MŽ su kratice za županije stavljene kod prvog grada ili općine koji im pripadaju.

Navedeni su gradovi i općine s više od tri tisuće stanovnika prema popisu 2011. godine kod kojih je trebalo iz evidencije birača s prebivalištem u Hrvatskoj izbrisati 500 ili više birača.

Manje birača od punoljetnih stanovnika popisanih 2011. godine imaju: Dvor, Glina, Ogulin, Vojnić, Đulovac, Beli Manastir, Darda, Kneževi Vinogradi, Kistanje i Borovo zbog brisanja viška birača i smanjenja broja stanovnika.

Broj stanovnika Hrvatske na kraju 2017. godine je iznosio 4 105 493 stanovnika pa na 100 procijenjenih stanovnika dolazi 13. svibnja 2018. godine preko 91 birač.

Sljedeći gradovi i općine s više od tri tisuće stanovnika imaju više birača od stanovnika: Novalja iz Ličko senjske; Crikvenica, Malinska Dubašnica i Novi Vinodolski iz Primorsko goranske; Makarska, Okrug, Supetar i Vodice iz Splitsko dalmatinske; Benkovac, Obrovac, Preko i Vir iz Zadarske te Medulin iz Istarske županije.

 

S više od 95, a manje od 100  birača na 100  popisanih stanovnika 2011. godine imaju: Dugo Selo iz Zagrebačke; Mali Lošinj i Viškovo iz Primorsko goranske; Hvar, Trogir, Gradac, Jelsa, Marina i Podstrana iz Splitsko dalmatinske; Biograd na Moru, Pakoštane i Poličnik iz Zadarske te Poreč, Rovinj, Umag i Fažana iz Istarske županije. S više od 90, a manje od 95 birača na 100 popisanih stanovnika 2011. godine imaju: Brdovec i Rugvica iz Zagrebačke; Ludbreg iz Varaždinske; Čabar, Opatija, Rab i Kostrena iz Primorsko goranske; Senj iz Ličko senjske; Bukovlje iz Brodsko posavske; Gračac, Sukošan i Sveti Filip i Jakov iz Zadarske; Županja iz Vukovarsko srijemske; Kaštela, Omiš, Dugi Rat, Dugopolje, Hrvace i Seget iz Splitsko dalmatinske; Buje, Novigrad, Ližnjan i Marčana iz Istarske; Dubrovnik, Korčula, Blato, Orebić i Župa Dubrovačka iz Dubrovačko neretvanske te Podturen iz Međimurske županije.

       

V. BROJ REGISTRIRANIH BIRAČA NACIONALNIH MANJINA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR OD 2011. DO 2016. I BROJ PRIPADNIKA POPISAN 2011. GODINE

 

Manjina	P	B1	B2	B3
S	186 633	183 992	195 628	193 624
M	14 048	9 731	12 218	12 328
T	17 807	10 005	18 018	17 985
Č	14 394	6 927	10 866	10 827
R	27 962	13 163	18 555	18 749
B	68 164	26 312	44 242	44 550
Ukupno	329 008	250 130	299 526	298 063

 

Oznake:

P = broj pripadnika nacionalnih manjina prema popisu travnja 2011. godine,

B₁ = broj registriranih birača na izborima za Hrvatski sabor 2011. godine,

B₂ = broj registriranih birača prema Rješenju ministarstva uprave na izborima za Hrvatski sabor 2015. godine i

B₃ = broj registriranih birača prema Rješenju Ministarstva uprave na izborima za Hrvatski sabor 2016. godine.

S = Srpska, M = Mađarska, T = Talijanska, Č = Češka i slovačka, R = Austrijska, bugarska, njemačka, poljska, romska, rumunjska, rusinska, ruska, turska, ukrajinska, vlaška i židovska nacionalna manjina i B = Albanska, bošnjačka, crnogorska, makedonska i slovenska. Grupe Č, R i B nacionalnih manjina za izbor zastupnika u Hrvatskom saboru nemaju nikakvog smisla.

 

Na izborima za Hrvatski sabor 2015. i 2016. godine broj birača srpske i talijanske nacionalne zajednice bio je veći od broja pripadnika tih manjina popisanih 2011. godine (vidi V. tablicu). Birača srpske nacionalne zajednice je 41 742 više od punoljetnih pripadnika popisanih 2011. godine, talijanskih 3 494 i mađarskih 896. Prema Bivšem ministru unutrašnjih poslova iz registra birača trebalo je izbrisati 40 103 birača srpske nacionalne zajednice, 880 mađarske i 494 talijanske.

Treba raspraviti ukidanje izbora zastupnika nacionalnih manjina i zastupnika dijaspore u posebnim izbornim jedinicama jer je mali interes pripadnika nacionalnih manjina i dijaspore za izbor svojih zastupnika na posebnim listama. Posebno treba raspraviti način izbora zastupnika srpske nacionalne manjine. Sadašnji način izbora s jedan do tri glasa koji birači srpske nacionalne zajednice mogu dati daje prednost SDSS-u. Od 2003. godine SDSS je dobila sva zastupnička mjesta u Hrvatskom saboru. Broj zastupnika nacionalnih manjina kretao se od pet 2000. do osam od 2003. godine. To nisu stečena prava nego povlastice zastupnicima nacionalnih manjina koje su im uzurpatori boljševičkog mentalnog sklopa darovali pritiskom vanjskih političkih silnica (nametnute povlastice). Te povlastice naročito zlorabe više od dvadeset godina etnobiznismeni Milorad Pupovac i Furio Radin. Svaka je diskriminacija negativna pojava, a naročito diskriminacija zastupnika nacionalnih manjina nad većinom hrvatskih državljana. Zastupnici srpske nacionalne manjine bi se trebali birati većinskim izbornim sustavom poput ostalih zastupnika nacionalnih manjina u tri odnosno u onoliko izbornih jedinica koliko će imati zastupnika u Hrvatskom saboru.

 

Zar zastupnike nacionalnih manjina nije nimalo sram zbog zlorabljenja svojih  zastupničkih mandata da većini hrvatskih građana nameću ministre u VRH- nakon što su zajedno sa zastupnicima: SDP-a, HNS-a, HSU-a i IDS-a uz pomoć Ustavnog suda spriječili održavanje Referenduma o izbornim pravilima i 13. veljače 2015. godine pomogli izglasati loš Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izboru zastupnika u Hrvatski sabor kojim smo uzalud potrošili milijune kuna na zbirne izborne listine, a koje su poslužile samo kao anketa o (ne)popularnosti političara? Zajedno s romskom nacionalnom manjinom u grupi su nacionalne manjine s vrlo malim brojem pripadnika odnosno birača pa nemaju nikakve šanse da izbore zastupničko mjesto. U toj grupi su pored romske nacionalne manjine sa 16.975 pripadnika prema popisu iz travnja 2011. godine, vlaška s 29, austrijska s 297, bugarska s 351, turska s 367, rumunjska s 435, židovska s 509, poljska sa 672, ruska s 1 279, ukrajinska s 1878, rusinska s 1936 i njemačka s 2965. Ova grupa nacionalnih manjina za izbor zastupnika u Hrvatski sabor ukazuje na apsurd ovakvog Zakona.

 

Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva