Hrvatski Fokus
Gledišta

Osam od 10 izbornih jedinica odstupa

Ustavni sud je trebao ukinuti Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika

 
 
ANALIZA 10 POSTOJEĆIH OPĆIH IZBORNIH JEDINICA
Preko 380 tisuća hrvatskih građana je svojim potpisima tražilo referendum o izbornim pravilima za izbor zastupnika u Hrvatski sabor, a zastupnici nacionalnih manjina, HNS-a i HSU-a su svojim glasovanjem zajedno s SDP-om i IDS-om spriječili uz pomoć Ustavnog suda održavanje referenduma. Jedan od zahtjeva bio je smanjenje broja izbornih jedinica.
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2019/04/Election_MG_34551.jpg
Osam od 10 izbornih jedinica odstupa po broju birača više od zakonski dopuštenih granica od 2007. godine.
Ustavni sud je trebao ukinuti Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor da prisili vladajuću većinu da uskladi odstupanja broja birača sa Zakonom o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor. Nezakonito odstupanje broja birača pojavilo se u tri izborne jedinice na izborima za Zastupnički dom 3. siječnja 2000. godine, a na izborima za Hrvatski sabor 23. studenog 2003. godine nezakonito odstupanje imalo je pet izbornih jedinica te od izbora održanih 2007. godine nezakonito je odstupanje u osam izbornih jedinica (vidi tablice I., II. i III.). Nezakonito odstupanje je posljedica grube manipulacije vlada Republike Hrvatske popisima birača te prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva od 2000. godine do danas.   
 
I. IZBORI ZA HRVATSKI SABOR OD 2000. DO 2007.GODINE
 
Izborna jedinica
B1
 p1 %
B2
p2 %
B3
p3 %
I.
363.434
-1,36
358.461
-2,88
361.236
-5,50
II.
385.179
+4,54
388.713
+5,31
399.648
4,49
III.
365.094
-0,91
365.042
-1,10
366.005
-4,31
IV.
333.735
-9,41
328.076
-11,11
335.091
-12,30
V.
381.150
+3,45
360.242
-2,40
372.163
-2,69
VI.
345.904
-6,11
343.857
-6,84
356.575
-6,77
VII.
372.446
+1,09
382.084
+3,52
403.812
5,58
VIII.
375.114
+1,81
374.678
1,51
385.594
0,82
IX.
372.363
+1,07
388.450
+5,24
428.590
12,00
X.
391.959
+6,36
401.333
+8,73
416.017
8,77
ΣB I.-X.
3,684.378
3,690.936
3,824.731
BXII.
198.070
283.609
248.899
ΣB I.-X. i XII.
3,882.448
3.974.545
4.073.630
BXI.
360.110
396.617
404.950
ΣB I.-XII.
4,242.558
4,371.162
4,478.580
 
Oznake:
B1 = broj birača registriran za izbor zastupnika u Hrvatski sabor održanim 3. siječnja 2000.godine,
B2 = broj birača registriran na izborima za Hrvatski sabor održanim 23. studenog 2003. godine,
B3 = broj birača na izborima za Hrvatski sabor održanim 24. studenog 2007. godine,
Σ I.-X. = ukupni broj birača registriran u 10 izbornih jedinica prema izvješću DIP-a,
BXI. = broj birača u dijaspori,
BXII.  = broj birača nacionalnih manjina koji su glasali za kandidate nacionalnih manjina i birača koji nisu glasali,
Σ = ΣB I.-X. + BXII. = broj birača registriran na biralištima u Hrvatskoj, ΣB I.-XII. = ukupni broj birača u Hrvatskoj i inozemstvu, p1 = B1/368.437,8 x 100 % = odstupanje broja birača izbornih jedinica u postotcima od prosječnog broja birača izbornih jedinica 2000 godine,
p2 = B2/369.093,6x 100 % = odstupanje broja birača izbornih jedinica na izborima za Hrvatski sabor 2003. godine.
i p3 = B3/382.473,1x 100 % = odstupanje broja birača izbornih jedinica na izborima za Hrvatski sabor 2007. godine od srednje vrijednosti broja birača 10 općih izbornih jedinica.
 
Broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj se od lokalnih izbora održanih 13. travnja 1997. godine do izbora za Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora održanih 3. siječnja 2000. godine povećao za 217.755 birača ili s godišnjim povećavanjem za 79.880 birača. Broj birača 3. siječnja bio je za 376.915 veći od broja punoljetnih stanovnika popisanih 2001. godine. Na izborima 2000. godine broj birača IV. izborne jedinice sastavljene od Osječko-baranjske i Virovitičko-podravske županije je bio manji 9,11, a na izborima 2003. godine 11,11 % od prosjeka broja birača izbornih jedinica. U IX. izbornoj jedinici sastavljenoj od: Ličko-senjske, Šibensko-kninske i Zadarske županije te gradova i općina: Dicmo, Dugopolje, Hrvace, Kaštela, Klis, Lećevica, Marina, Muć, Okrug, Otok, Primorski Dolac, Seget, Sinj, Trilj, Trogir i Vrlika sjevernog dijela Splitsko-dalmatinske županije broj birača je bio veći 1,07 %, a 2003 godine 5,24 %.
 
Sedma izborna jedinica je školski primjer izbornog inženjeringa prema uputama Vladimira Šeksa. Obuhvaća: južni dio Grada Zagreba, Jastrebarsko, Klinča Sela, Krašić, Pisarovinu, Samobor, Stupnik, Svetu Nedelju i Žumberak iz Zagrebačke županije, Karlovačku županiju u cijelosti te gradove i općine: Bakar, Brod Moravice, Čabar, Čavle, Delnice, Fužine, Jelenje, Kastav, Klanu, Lokve, Mrkopalj, Novi Vinodolski, Ravnu Goru, Skrad, Vinodolsku općinu, Viškovo i Vrbovsko iz istočnog dijela Primorsko-goranske županije.
Prema članku 36. stavku 2. ZIZHS mora se pri određivanju granica izbornih jedinica voditi računa, koliko je najviše moguće ,o utvrđenim područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj. Sjeckanje Grada Zagreba i Zagrebačke županije na četiri izborne jedinice je grubo nepoštivanje članka 36. stavka 2. ZIZHS-a. Kod podjele Hrvatske na šest izbornih jedinica Grad Zagreb bez četvrti Sesvete može biti jedna izborna jedinica, a ostale županije bi pripadale jednoj izbornoj jedinici. Kod podjele Hrvatske na deset izbornih jedinica Grad Zagreb i Zagrebačku županiju se jednostavno može podijeliti na dvije izborne jedinice.
 
II. IZBORI ZA HRVATSKI SABOR OD 2011. DO 2016.GODINE
 
Izborna jedinica
B4
p4 %
B5
p5 %
B6
p6 %
I.
358.750
-6,63
336.961
-5,44
334.179
-5,37
II.
403.716
5,07
380.485
6,78
378.186
7,10
III.
361.332
-5,18
348.082
-2,32
348.381
-1,34
IV.
333.927
-13,09
303.173
-14,92
299,067
-15,31
V.
367.654
-4,32
329.855
-7,43
324.523
-8,10
VI.
352.471
-8,57
321.179
-9,87
317.238
-10,16
VII.
413.148
7,52
392.016
10,01
389.534
10,31
VIII.
385.376
0,30
357.567
0,34
352.754
-1,06
IX.
440.302
14,66
397.793
11,63
393.452
11,56
X.
422.392
9,93
396.286
11,21
393.965
11,56
ΣB I.-X.
3,842.383
3,563.397
3,531.279
BXII.
250.130
196.447
211.267
ΣB I.-X. i XII.
4.092.861
3,759.844
3,742.546
BXI.
411.758
28.944
21.223
Σ B I. do XII.
4.504.619
3,788.788
3,763.769
 
Oznake:
B4 = broj birača registriran za izbor zastupnika u Hrvatski sabor 4. prosinca 2011.godine,
B5 = broj registriranih birača u deset općih izbornih jedinica na izborima za Hrvatski sabor održanim 8. studenog 2015. godine,
B6 = broj registriranih birača u deset općih izbornih jedinica na izborima za Hrvatski sabor održanim 11. rujna 2016. godine,                                                                                                                                                                                      BXI. = broj birača u dijaspori,
BXII. = broj birača nacionalnih manjina koji su glasali za kandidate nacionalnih manjina i birača koji nisu glasali,
Σ = ΣB I. -X. + BXII. = broj birača registriran na biralištima u Hrvatskoj,
ΣB I. – XII. = ukupni broj birača u Hrvatskoj i inozemstvu,
p4 =B4/384.238,3x 100 % = odstupanje broja birača izbornih jedinica u postotcima od prosječnog broja birača izbornih jedinica 2011 godine,
p5 = B5/375.506,7x 100 % = odstupanje broja birača izbornih jedinica u postotcima od prosječnog broja birača izbornih jedinica 2015. godine i
p6 = B6/374.020 x 100 % = odstupanje broja registriranih birača izbornih jedinica od prosječnog broja birača izbornih jedinica na izborima 11. rujna 2016. godine.
 
III. PROMJENA BROJA STANOVNIKA IZBORNIH JEDINICA OD 2001. DO 2017. GODINE
 
Izborna jedinica
S1
p1 %
S11
p11 %
S17
P17 %
III.
445 627
0,42
422 647
-1,36
405 893
-1,59
IV.
423 895
-4,47
389 868
-9,01
360 121
-12,69
V.
467 364
5,32
416 130
-2,88
372 623
-9,66
VIII.
437 339
-1,44
424 848
-0,85
418 056
1,36
IX.
453 695
2,24
457 062
6,67
441 348
6,93
X.
461 464
3,99
450 623
5,17
445 694
8,05
Σ
1 748 096
1 723711
1 680 796
RH
4 437 460
4 284 889
4 124 531
 
Oznake:
S1 = broj stanovnika izbornih jedinica prema popisu 2001. godine,
S11 = broj registriranih birača u deset općih izbornih jedinica na izborima za Hrvatski sabor održanim 8. studenog,
S17 = broj stanovnika izbornih jedinica sredinom 2017. godine prema procjeni DZS-u,
RH = broj stanovnika Republike Hrvatske prema popisima 2001. i 2011. godine i procjeni sredinom 2017. godine,
Σ = SI. + SII. + SVI. + SVII. = zbroj stanovnika izbornih jedinica koje obuhvaćaju dijelove Grada Zagreba i Zagrebačke županije,
p1 =S1 / 443.746 x 100 % = odstupanje broja stanovnika izbornih jedinica u postotcima od prosječnog broja stanovnika izbornih jedinica 2001 godine,
p11 =S11 / 428.488,9 x 100 % = odstupanje broja stanovnika izbornih jedinica u postotcima od prosječnog broja stanovnika izbornih jedinica 2011 godine,
p17 =S17 / 412.453,1 x 100 % = odstupanje broja stanovnika izbornih jedinica u postotcima od prosječnog broja stanovnika izbornih jedinica sredinom 2017 godine,
Podatci o broju stanovnika dijelova Grada Zagreba koji pripadaju I., II., VI. i VII. izbornoj jedinici nisu poznati i zbog toga te izborne jedinice nisam obradio.
 
Na izborima 2015. godine broj stanovnika IV. izborne jedinice bio je 10,83 % manji od prosječnog broja stanovnika izbornih jedinica, a broj birača 11,56 %. U IX. izbornoj jedinici broj stanovnika bio je 6,81 % veći od prosjeka broja stanovnika izbornih jedinica, a broj birača 13,19 %. Od 2001. do sredine 2017. godine: III. izborna jedinica je izgubila 39.734, IV. 63.774 i V. 94.741 stanovnika. Ukupno je Hrvatska od 2001. do sredine 2017. godine izgubila 312.929 stanovnika pa gubitak III. izborne jedinice iznosi 12,70% od ukupnog gubitka stanovnika Hrvatske, IV. 20,38% i V. 30,28%. Slavonske županije odnosno IV. i V. izborna jedinica zajedno su izgubile od 2001. do sredine 2017. godine 158.515 stanovnika odnosno 50,66 % od ukupnog gubitka stanovnika Hrvatske. Iz ove analize vidi se da Hrvatski sabor treba hitno promijeniti Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor.
Ako bismo računali broj zastupnika razmjerno broju birača IV. izborna jedinica imala bi 12, a IX. 16 zastupnika. Razmjerno broju stanovnika IV. izborna jedinica imala bi 13, a IX. 15 zastupnika prema broju stanovnika popisanih 2011. godine, a prema broju stanovnika 2017. godine: III. 14, IV. 12, V. 13, VIII. 14, IX. i X. 15.
 
Ustavni sud je upozorio Hrvatski sabor 8. prosinca 2010. godine, ali Hrvatski sabor još nije promijenio izborne jedinice pa su izbori za Hrvatski sabor provedeni s nezakonitim odstupanjem broja birača na svim održanim izborima s izbornim inženjeringom skrojenim izbornim jedinicama: 2000., 2003.,  2007.,  2011., 2015. i 2016. godine. Osam od 10 izbornih jedinica odstupa po broju birača više od zakonski dopuštenih granica od 2007. godine. Hrvatski sabor nema u planu promijeniti Zakon za izbor zastupniku Hrvatski sabor niti Zakon o izbornim jedinicama 2019. godine.
 
IV. PROMJENA BROJA STANOVNIKA IZBORNIH JEDINICA OD 2001. DO 2017. GODINE
 
Izborna jedinica
ΔS1
p1
ΔS2
p2
ΔS
p
III.
22 980
15,06
16 754
10,45
39 734
12,70
IV.
34 027
22,30
29 747
18,55
63 774
20,38
V.
51 234
33,58
43 507
27,13
94 741
30,28
VIII.
12 491
8,24
6 792
4,24
19 283
6,16
IX.
-3 367
-2,21
15 714
9,80
12 347
3.95
X.
10 841
7,11
4 929
3,07
15 770
5,04
Σ
24 385
15,98
42 915
26,76
67 300
21,51
RH
152 571
3,44
160 358
3,74
312 929
7,59
 
Oznake:
Σ = ukupno smanjenje broja stanovnika I., II., VI. i VII. sedme izborne jedinice,
RH = smanjenje broja stanovnika Republike Hrvatske,
ΔS1 = S1 – S11 = smanjenje broja stanovnika izbornih jedinica od 2001. do 2011. godine,
ΔS2 = S11 – S17 = smanjenje broja stanovnika izbornih jedinica od 2011. do sredine 2017. godine,
ΔS= S1 – S17 = smanjenje broja stanovnika izbornih jedinica od 2001. do sredine 2017. godine,
p1 =  ΔS1 / RH x 100% = smanjenje broja stanovnika izbornih jedinica od 2001. do 2011. godine izražen u postotcima ukupnog smanjenja broja stanovnika Republike Hrvatske od popisa 2001. do popisa 2001. godine,
 p2 =  ΔS2 / RH x 100% = smanjenje broja stanovnika izbornih jedinica od 2011. do sredine 2017. godine izražen u postotcima ukupnog smanjenja broja stanovnika Republike Hrvatske od popisa 2011. do sredine 2017. godine i
  p=  ΔS/ RH x 100% = smanjenje broja stanovnika izbornih jedinica od 2001. do sredine 2017. godine izražen u postotcima ukupnog smanjenja broja stanovnika Republike Hrvatske od popisa 2001. do sredine 2017. godine,
Za Republiku Hrvatsku smanjenje broja stanovnika je izraženo u postotcima od broja stanovnika prema popisu 2001. godine p1 i p, a p2 od broja stanovnika prema popisu 2011. godine. 
 
V. BROJ REGISTRIRANIH BIRAČA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR 2007. i 2011. GODINE U DESET OPĆIM IZBORNIM JEDINICAMA
 
Županija
S
B1
B2
p %
Zagrebačka
317.606
275.952
280.943
88
Krapinsko-zagorska
132.892
115.569
114.473
86
Sisačko-moslavačka
172.439
154.632
153.681
89
Karlovačka
128.899
119.015
116.041
90
Varaždinska
175.951
152.469
152.049
86
Koprivničko-križevačka
115.584
100.862
99.342
86
Bjelovarsko-bilogorska
119.764
105.974
103.415
86
Primorsko-goranska
296.195
273.146
273.064
92
Ličko-senjska
50.927
48.980
48.833
96
Virovitičko-podravska
84.836
79.362
77.596
91
Požeško-slavonska
78.034
72.357
69.307
89
Brodsko-posavska
158.575
151.776
151.302
95
Zadarska
170.017
158.690
165.660
97
Osječko-baranjska
305.032
255.729
256.331
84
Šibensko-kninska
109.375
108.713
109.577
100
Vukovarsko-srijemska
179.521
148.030
147.045
82
Splitsko-dalmatinska
454.798
416.703
425.378
94
Istarska
208.055
180.887
182.880
88
Dubrovačko-neretvanska
122.568
111.521
113.541
93
Međimurska
113.804
97.967
97.810
86
Grad Zagreb
790.017
696.397
704.095
89
ΣB I. -X.
4,284.889
3,824.731
3,842.363
89
BXII.
248.899
250.130
ΣB I. – X. i XII.
4.073.630
4.092.861
BXI.
404.950
411.758
Σ B I. do XII.
4,478.580
4.504.619
 
Oznake:
S = Broj stanovnika prema popisu od travnja 2011. godine,
P = Broj punoljetnih osoba,
B1 = Broj birača na izborima za Hrvatski sabor održanim 25.11.2007. godine,
B2 = Broj birača na izborima za Hrvatski sabor održanim 4. prosinca 2011. godine i
BXI. = broj birača u dijaspori,
BXII.  = broj birača nacionalnih manjina koji su glasali za kandidate nacionalnih manjina i birača koji nisu glasali,
Σ = ΣB I. -X. + BXII. = broj birača registriran na biralištima u Hrvatskoj,
ΣB I. – XII. = ukupni broj birača u Hrvatskoj i inozemstvu,
p2 = B2 /Sx100 %= broj birača na sto popisanih stanovnika travnja 2011. godine zaokruženo na cijeli broj.
B1– P = 337.697 = Razlika između broja birača na izborima i punoljetnih stanovnika prema popisu iz travnja 2011. godine za Republiku Hrvatsku.
 
Broj stanovnika od 4,284.889 prema popisu 2011. godine je za 152.571 manji od broja stanovnika 2001., a broj punoljetnih osoba 18.499. Broj punoljetnih stanovnika na 100 popisanih je povećan za dva. Grad Zagreb, Istarska, Zadarska i Zagrebačka županija su povećali broj stanovnika. Broj punoljetnih osoba je povećan u: Gradu Zagrebu, Dubrovačko-neretvanskoj, Istarskoj, Primorsko-goranskoj, Splitsko-dalmatinskoj, Šibensko-kninskoj, Zadarskoj i Zagrebačkoj županiji. U svim županijama i u Gradu Zagrebu povećao se udio punoljetnih stanovnika u sastavu  stanovništva. Više birača registriran u deset općih izbornih jedinica od stanovnika popisanih travnja 2011. godine na izborima 4. prosinca 2011. godine imala je Šibensko-kninska županija te gradovi i općine: Žumberak iz Zagrebačke županije, Gvozd, Jasenovac, Majur, i Sunja iz Sisačko-moslavačke županije, Ozalj, Bosiljevo, Cetingrad, Kamanje, Plaški, Ribnik i Žakanje iz Karlovačke županije, Bednja iz Varaždinske županije, Crikvenica, Čabar, Novi Vinodolski, Baška, Malinska-Dubašnica, Mrkopalj, Punat i Vrbnik iz Primorsko-goranske županije, Karlobag, Lovinac, Perušić i Senj iz Ličko-senjske županije, Dragalić, Gornji Bogićevci, Stara Gradiška, Velika Kopanica i Vrbje iz Brodsko-posavske županije, Benkovac, Nin, obrovac, Gračac, Jasenice, Kali, Kukljica, Novigrad, Pašman, Polača, Poličnik, Preko, Privlaka, Ražanac, Sali, Starigrad, Vir i Vrsi iz Zadarske županije, Drniš, Knin, Skradin, Vodice, Biskupija, Civljane, Ervenik, Kijevo, Pirovac, Promina, Rogoznica, Tisno i Tribunj iz Šibensko-kninske županije, Županja, Štitar i Vrbanja iz Vukovarsko-srijemske županije, Komiža, Makarska, Stari Grad, Supetar, Vis, Vrgorac, Vrlika, Baška Voda, Bol, Brela, Gradac, Hrvace, Jelsa, Lečevica, Lokvičići, Lovreč, Milna, Nerežišća, Okrug, Podgora, Proložac, Runovići, Selca, Sućuraj, Sutivan, Šestanovac, Šolta i Zagvozd iz Splitsko-dalmatinske županije te: Dubrovačko primorje, Janjina, Lastovo, Mljet, Ston, Trpanj i Zažablje iz Dubrovačko-neretvanske županije.      
 Podatci se odnose na birače koji su glasovali u deset općih izbornih jedinica bez pripadnika nacionalnih manjina koji su dali glasove kandidatima za zastupnike nacionalnih manjina ili nisu pristupili izborima. Državno izborno povjerenstvo birače koji su glasovali za kandidate za zastupnike nacionalnih manjina i one koji nisu pristupili izborima isključuje iz registriranih birača deset općih izbornih jedinica, a uključuje one birače nacionalnih manjina koji su glasovali za kandidate za zastupnike u jednoj od deset općih izbornih jedinica. Smatram da ovakav prikaz rezultata izbora dovodi do zabune. Trebalo bi sve birače nacionalnih manjina prikazati i u deset izbornih jedinica i u XII. te broj birača koji su glasali u općim izbornim jedinicama i broj birača koji su glasovali u XII. Birači nacionalnih manjina mogu glasovati ili u jednoj od općih izbornih jedinica ili u XII. Većina glasa u općim izbornim jedinicama.
 
Stvarno su na izborima za Hrvatski sabor održanim 4.12. 2011. godine i na Pristupnom referendumu imale: Sisačko-moslavačka, Karlovačka, Ličko-senjska, Požeško-slavonska, Zadarska, Šibensko – kninska i Vukovarsko-srijemska županija više birača od broja stanovnika popisanih travnja 2011. godine te 42 grada i 153 općine. U Zagrebačkoj županiji imala je samo općina Žumberak više birača od stanovnika, u Sisačko-moslavačkoj 3 grada i 8 općina, u Karlovačkoj 2 grada i 13 općina, u Varaždinskoj samo općina Bednja, u Koprivničko-križevačkoj samo općina Legrad, u Bjelovarsko-bilogorskoj dva grada i 3 općine, u Primorsko-goranskoj 8 gradova i 8 općina, u Ličko-senjskoj 3 grada i 8 općina, u Virovitičko-podravskoj jedan grad i 9 općina, u Požeško-slavonskoj 2 grada i jedna općina, u Brodsko-posavskoj 7 općina, u Zadarskoj 3 grada i 18 općina, u Osječko-baranjskoj jedan grad i 12 općina, Šibensko-kninskoj 4 grada i 11 općina, u Vukovarsko-srijemskoj 2 grada i 13 općina, u Splitsko-dalmatinskoj 7 gradova i 22 općine, u Istarskoj 4 grada i 7 općina i u Dubrovačko neretvanskoj županiji 10 općina. Za ovakvu grubu manipulaciju popisom birača odgovorna je Vlada Jadranke Kosor, a naročito ustavni sudac Davorin Mlakar kao tadašnji ministar uprave. 
 
Kako je moguće da je broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj na izborima za Hrvatski sabor održanim 2007. godine bio za 568.097 više od broja punoljetnih stanovnika popisanih 2001. godine, a na izborima za Hrvatski sabor održanim 2011. godine za 605.827 više od broja punoljetnih stanovnika popisanih 2011. godine? Na to pitanje bi trebali dati odgovor ustavni sudac Davorin Mlakar i matematičar Arsen Bauk kao bivši ministri uprave!
 
Kako je moguće da se broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj od 4. 12. 2011. do 30. 5. 2015. godine smanji za 275.769 birača s 4.092.861 na 3.817.092 koliko je iznosio prema Rješenju bivšeg ministra Arsena Bauka 30. 5. 2015. godine u 00 sati za početak skupljanja potpisa potpore birača za Referendum o referendumu. Za takvo smanjenje broja registriranih birača s prebivalištem u Hrvatskoj treba godišnje 79.069 birača izgubiti biračko pravo smrću i/ili ispisom iz državljanstva i/ili iseljenjem iz Hrvatske nego ih stekne biračko pravo punoljetnošću i / ili dobivanjem hrvatskog državljanstva. Kako bi gospodin Vladimir Šeks skrojio deset izbornih jedinica s odstupanjem broja birača za jedan do dva posto uz ovakve skokovite promjene broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj?
 

Mr. sc. Edo Zenzerović

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Povezane objave

Pokret otpora

HF

Novo podmetanje državotvornoj stranci

HF

Izdvojeni poguranci

HF

Žigmanov i njegova ego-etnobiznismenska bratija tri desetljeća skrivaju istinu o stradanju srijemskih Hrvata

hrvatski-fokus

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više