Društvo nadraslo je samo sebe

Godišnja skupština Hrvatsko-češkog društva

Hrvatsko-češko društvo održalo je 16. travnja svoju godišnju izbornu skupštinu na kojoj je za predsjednika udruge po peti put izabran Marijan Lipovac. S 35 dobivenih glasova nazočnih članova na skupštini, on je uvjerljivo pobijedio svog protukandidata Tigrana Ilića koji je dobio jedan glas. Za potpredsjednika je ponovno izabran Miroslav Křepela, a za članove Predsjedništva Ivan Havelka, Radoslav Kavan i Ivanka Stahuljak. U Nadzorni odbor tajnim su glasanjem izabrane Lada Crnobori, Grozdana Dosegović i Barbara Vujanović, a za zamjenika člana izabran je Marijan Orct.

Na skupštini je prihvaćeno izvješće o radu u razdoblju od travnja 2018. Kako je podnoseći izvješće istaknuo Marijan Lipovac, iza Hrvatsko-češkog društva je niz uspjeha kad je posrijedi količina provedenih aktivnosti, njihova kvaliteta, društvena relevantnost i medijski interes. Zajedno s Muzejima Ivana Meštrovića Hrvatsko-češko društvo objavilo je knjigu Ivan Meštrović i Česi: Primjeri hrvatsko-češke kulturne i političke uzajamnosti, a s Češkom besedom Zagrebačke županije knjigu Češki Hrvati – hrvatski tragovi u Češkoj. Objavljen je i jedan broj glasila Susreti, na rekordnih 108 stranica. Povodom 180. godišnjice rođenja Augusta Šenoe, na inicijativu Hrvatsko-češkog društva u Pragu je postavljena spomen-ploča u njegovu čast i organizirano četverodnevno putovanje autobusom u Češku. Na poticaj HČD-a u Pragu je imenovana Ulica Stjepana Radića, uoči 90. godišnjice njegove smrti. Ciklusom predavanja i tribina zajedno s Češkom besedom Zagreb Hrvatsko-češko društvo obilježilo je stotu godišnjicu češke neovisnosti, a tribinama u Koprivnici i Rijeci o vezama Miroslava Krleže s Česima i 125. godišnjicu Krležina rođenja. Obilježena je i 50. godišnjica smrti Jana Palacha, kao i 90. rođendan Milana Kundere. Hrvatsko-češko društvo bilo je suorganizator izložbe fotografija Zorana Filipovića Od Theresienstadta do Terezína; 1918.-2018. u Muzeju Mimara u Zagrebu. U suorganizaciji Hrvatsko-češkog društva u Hrvatskoj je gostovao češki pjesnik Petr Hruška. Napokon je obnovljen rad Gospodarske sekcije Hrvatsko-češkog društva s ciljem promicanja hrvatsko-čeških veza na području gospodarstva. Društvo bilježi uspjehe u suradnji s institucijama češke manjine u Hrvatskoj i hrvatske manjine u Češkoj, kao i s češkim Veleposlanstvom u Zagrebu i hrvatskim Veleposlanstvom u Pragu. Aktivno je i u virtualnoj sferi pa Facebook stranica HČD-a ima 1760 pratitelja (250 više nego u travnju 2018.). Od travnja 2018. do travnja 2019. u HČD se učlanilo 11 novih članova te ih danas ima 120.

Članovi Hrvatsko-češkog društva u raspravi su izrazili zadovoljstvo i ponos ostvarenim uspjesima. „Ovdje je zaorana snažna kulturološka brazda između dva naroda i dvije kulture. Ona pokazuje naše zajedništvo koje nije od jučer, to je stara tradicija. Sve vrijedne akcije Hrvatsko-češkog društva pokazale su da sami sebe nedovoljno poznajemo i podigle specifičnu težinu kulturnih vrijednosti, dakle tog kulturološkog mosta između dva naroda i dviju zemalja. Ovo Društvo je zahvaljujući prije svega dobrom vodstvu nadraslo samo sebe i postalo jedna sjajna vrijednost koja dosad na takav način, u takvom obimu i s takvom ozbiljnošću nije postojala. Sa Susretima, izdavačkom djelatnošću, podizanjem spomen-ploča kojima se obilježavaju hrvatski tragovi u Češkoj i češki u Hrvatskoj svi zajedno smo otvorili jednu stranicu i svi možemo biti ponosni što smo članovi HČD-a“, istaknuo je prof. dr. Tihomil Maštrović, ugledni književni povjesničar i kroatolog.

„Rad Hrvatsko-češkog društva dokaz je da se dobre stvari mogu raditi još bolje“, kazao je Juraj Bahnik, ujedno i predsjednik Češke besede Zagreb i potpredsjednik Saveza Čeha u Republici Hrvatskoj. Marija Valek, potpredsjednica Saveza, rekla je da je kvaliteta rada HČD-a prepoznata i u Hrvatskoj i izvan nje. „Želim i nadalje ovakve prekrasne rezultate, da i dalje pronosimo dobar glas i češkog i hrvatskog naroda“, dodala je Marija Valek.

Skupština je usvojila i vrlo ambiciozan i sadržajan plan rada HČD-a u predstojećem razdoblju. Zajedno s izdavačkom kućom Disput planira se skoro izdavanje knjige Razgovori s Masarykom Karela Čapeka, u prijevodu Dubravke Sesar, uz financijsku potporu Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba. U planu je i obilježavanje 200. godišnjice rođenja Vatroslava Lisinskog organizacijom ciklusa koncerata njegovih skladbi skladanih na češke tekstove i postavljanjem spomen-ploče u Pragu, 200. godišnjice rođenja Josipa Filipovića, 160. godišnjice rođenja Vjenceslava Novaka, 600. godišnjice početka husitskih ratova i 30. godišnjice Baršunaste revolucije, a u 2020. i obilježavanje 100. godišnjice rođenja Josipa Matušeka, 200. godišnjice rođenja Božene Nĕmcove, 600. godišnjice rođenja češkog kralja Jiříja Podĕbradskog, 400. godišnjice bitke na Bijeloj gori, 350. godišnjice smrti Jana Amosa Komenskog i 110. godišnjice tramvaja u Dubrovniku za koji su bili zaslužni Česi. Hrvatsko-češko društvo u srpnju će sudjelovati u Festivalu Miroslav Krleža koji će biti posvećen Krležinim vezama s Česima, a planirane aktivnosti su i izdavanje novog broja glasila Susreti, izdavanje češkog izdanja knjige Češka kroz ključanicu Dubravka Dosegovića, organiziranje izložbe fotografija Tonyja Hnojčika, pokretanje manifestacije ili nagrade posvećene Dušanu Karpatskom, nastavak aktivnosti u vezi imenovanja Ulice Václava Havela u Zagrebu, podnošenje inicijative za imenovanje Ulice Ive Vojnovića i Ulice Milutina Cihlara Nehajeva u Zagrebu te za postavljanje spomen-ploče violinistu Franji Krežmi. Kako bi se u HČD privuklo više mladih, u planu je i pokretanje kvizova posvećenih Češkoj i hrvatsko-češkim vezama.

Marijan Lipovac