Ressleru, Vi ste mi uskratili odgovor

Tražimo promjenu Šeksove upravljačke paradigme

 

 

Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.

Ožujska 12, 10.000 Zagreb

 

HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA

n/r gospodin Karlo Ressler, dipl. iur. 

Trg žrtava fašizma 4, 10000 Zagreb

 

Predmet: Gruba manipulacija registrom i popisima birača s prebivalištem u Hrvatskoj od 2000. godine

Poštovani gospodine Ressleru,

potpisnik sam peticije GI "Glasujmo imenom i prezimenom" i GI "Narod odlučuje" za održavanje referenduma o izbornim pravilima te član udruge "Antikorupcija". U predstavci od 8. veljače zamolio sam Vas da predsjedniku stranke mr. sc. Andreju Plenkoviću sugerirate prihvaćanje zahtjeva građanske inicijative "Glasujmo imenom i prezimenom" i "Narod odlučuje". Većina potpisnika potpore tim inicijativama za održavanje referenduma su dosadašnji glasači HDZ-a. Vi ste mi uskratili odgovor, a 105 zastupnika Hrvatskog sabora je izglasalo da nas "hulja" koji smo svojim potpisima tražili referendumsko izjašnjavanje o pravila za izbor zastupnika u Hrvatski sabor nema dovoljno s valjanim potpisom prema Kuščevićevom " festivalu demokracije " kako je nazvao provjeru valjanosti potpisa. Vi ste prvi na listi kandidata Plenkovićeve interesne zajednice uzurpatora boljševičkog mentalnog sklopa za izbore  za zastupnike u Europski parlament. Pokazat ćemo Vam na izborima prosvjednim glasovanjem da je nas "hulja" koji tražimo promjenu Šeksove upravljačke paradigme bilo dovoljno za referendumsko izjašnjavanje za promjenu izbornih pravila što će se odraziti na rezultatu Vaše liste. 

Karlo Ressler

 

Građanska inicijativa "Glasujmo imenom i prezimenom"  je od 21. rujna 5. listopada 2014. godine skupila 380 649 potpisa na peticiju za održavanje Referenduma o izbornim pravilima. Grubom manipulacijom brojem birača tadašnja je saborska većina spriječila referendumsko izjašnjavanje o izbornom zakonodavstvu za izbor zastupnika u Hrvatski sabor i time uz pomoć ustavnih sudaca prekršila I. članak Ustava Republike Hrvatske.

 

Na drugim izborima za Eu parlament održanim 25. svibnja 2014. godine bilo je registrirano na biralištima u Hrvatskoj 3 760 783 birača, a samo 118 dana kasnije bivši ministar uprave Arsen Bauk je potpisao ispravu da je na dan početka skupljanja potpisa na peticiju građanske inicijative " Glasujmo imenom i prezimenom"  21. rujna 2014. godine bilo  4 042 522 birača s prebivalištem u Hrvatskoj te da je potrebno 404 252 potpisa za održavanje referenduma.

 

Toliko znate elementarne računske operacije kako bi zaključili da je nemoguće j da je za 118 dana  281 739 naših stanovnika s prebivalištem u Hrvatskoj steklo biračko pravo punoljetnošću više nego ih je umrlo.  Dakle građanska inicijativa " Glasujmo imenom i prezimenom"  je skupila dovoljno potpisa birača na peticiju za održavanje Referenduma o izbornim pravilima. Također lako možete izračunati da se broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj prema registru od 21. rujna 2014. do 13. svibnja 2018. godine nije mogao smanjiti za 295 113 sa 4 042 522 na 3 747 409 kako Vama i hrvatskim biračima tvrde ministar uprave Lovro Kuščević i bivši ministar uprave matematičar Arsen Bauk. Jedan od ova dva podatka sigurno nije istinit, a to je podatak na ispravi koju je potpisao Arsen Bauk. Za takvo smanjenje broja birača treba da godišnje više od 78 tisuća birača umre nego ih punoljetnošću stekne biračko pravo. Prema procjeni tijekom razdoblja od 2014. do uključivo 2017. godine umrlo je 212 293 stanovnika ( uglavnom birača ), a  biračko pravo je punoljetnošću steklo 197 174. Analizom podataka prirodnog kretanja stanovništva razlika nije mogla biti veća od 15 119 birača. Birača s prebivalištem u Hrvatskoj je 13. svibnja 2018. godine bilo 351 430 više od punoljetnih stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku sredinom 2017. godine. Ovo je dokaz da vlade Republike Hrvatske grubo manipuliraju registrom birača. Zašto prikrivate kazneno djelo udruženog zločinačkog poduhvata gušenja neposredne demokracije Vlade Zorana Milanovića?

 

HDZ je nastavio grubo manipulirati registrom birača. Ministar Lovro Kuščević je kontaminirao proces provjere valjanosti potpisa potpore birača referendumskim inicijativama i uvrijedio nas potpisnike bivše glasače HDZ-a. Zbog takvog ponašanja svojim glasovanjem potrudit ćemo se da HDZ  izgubi izbore, a mogao je prihvaćanjem zahtjeva GI " Glasujmo imenom i prezimenom" dobiti samostalnim nastupom stranaka na izborima za Hrvatski sabor 2015. godine apsolutnu većinu! Dosadašnji izbori su pokazali da samostalni nastup stranaka na izborima odgovara HDZ-u i SDP-u. Hitno treba promijeniti Zakon za izbor zastupnika u Hrvatski sabor uvažavanjem bitnih zahtjeva građanskih inicijativa! Unutarstranački izbori s preferencijskim glasovanjem su demokratski iskorak prema ostvarenju " Nove hrvatske paradigme" prema knjizi Davora Ive Stiera  uključivanjem što više državljana i članova stranaka u odlučivanje, a ne preferencijsko glasovanje svih birača koje nam nameću Podolnjak i Željka Markić. Sastav kandidata na Vašoj listi gospodine Ressler potvrđuje gornje izrečeni sud o razmjernom izbornom sustavu i preferencijskom glasovanju, a novi Statut HDZ-a potvrđuje da ta stranka ne želi unutarstranačku demokraciju.

 

I. KRONOLOŠKI  PREGLED IZBORA I REFERENDUMA OD 2012. DO 2017. GODINE

 

Datum	B	ΔB	Δt	ΔB/ Δt
22.01. 2012.       RP	4.092.137	–	–	–
14.04. 2013.         E	3.742.383	-349.754	448	-284.955
19.05. 2013.         L	3.767.170	24.787	35	258.493
01.12. 2013.      RB	3.777.518	10.348	196	19.270
25.05. 2014.        E	3.760.783	-16.735	175	-34.904
28.12. 2014.        P	3.773.687	12.904	217	21.704
11.01. 2015.        P	3.788.039	14.352	14	374.177
08.11. 2015.        S	3.759.844	-28.195	301	-34.189
11.09. 2016.        S	3.742.546	-17.298	308	-20.409
21.05. 2017.        L	3.719.556	-22.990	252	-33.299
20.11. 2013.     RB	4.080.386	–	–	–
21. 09. 2014.    RB	4.042.522	37.864	305	45.312
30. 05. 2015.    RB	3.817.092	-225.430	251	327.816
13. 05. 2018.    RB	3.747.409	-69.683	1.079	23.572

 

Oznake u tablici:

B = broj registriranih birača na biračkim mjestima s prebivalištem u Hrvatskoj,

ΔB  = B_i+1 – B_i  = promjena broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj između dvaju uzastopno održanih izbora,

Δt = vremenski razmak izražen u danima između dvaju uzastopno održanih izbora i

ΔB  / Δt = prosječna godišnja promjena broja birača. Predznak + odgovara prirastu, a – padu broja birača na godinu dana. Prirast i pad birača ne može biti veći od prirasta ili pada broja stanovnika uzimajući u obzir prirodno i migracijsko kretanja stanovništva! Kretanje broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj grubo odstupa od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva Hrvatske.

E = izbori za Europski parlament, L = lokalni izbori, P = predsjednički izbori,

RB = Referendum o definiciji braka, RP = Pristupni referendum RS = Referendum o statusu RH, S = izbori za Hrvatski sabor i

RB = broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj prema rješenjima Ministarstva uprave za potreban broj potpisa referendumskim inicijativama za održavanje referenduma na dan početka skupljanja potpisa u 00 sati.    

Od 21. rujna 2014. do 30. svibnja 2015. godine broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj iz RB-a prema Rješenju koje je potpisao matematičar Arsen Bauk se smanjio za 225 430 za samo 251 dan. To je gospodine Ressler dokaz grube manipulacije Registrom birača!

S poštovanjem!

 

U Zagrebu 15. travnja 2019. godine.

 

II. KRETANJE BROJA STANOVNIKA, MALOLJETNIKA I PUNOLJETNIKA OD 2001. DO 2017. GODINE

 

Godina	S	M	P	ΔS	ΔP	p
2001.	4 437 460	931 927	3 505 533	0	0	79,00
2011.	4 284 889	797 855	3 487 034	152 571	18 499	81,38
2012.	4 267 558	789 387	3 478 171	169 902	27 363	81,50
2013.	4 255 689	781 236	3 474 453	181 771	31 080	81,64
2014.	4 238 389	769 942	3 468 447	199 071	37 086	81,83
2015.	4 203 604	754 450	3 449 154	233 856	56 379	82,05
2016.	4 174 349	738 924	3 435 425	263 111	70 108	82,30
2017.	4 124 531	728 552	3 395 979	312 929	109 554	82,34
2018.	4 089 400	721 598	3 367 802	348 060	137 731	82,35

 

Oznake:

S = broj stanovnika;

M = broj maloljetnih stanovnika;

P = broj punoljetnih stanovnika;

p = P / S x 100% = udio punoljetnih stanovnika u stanovništvu izražen u postocima,

ΔS = S₁ – S_i = smanjenje broja stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom godine i popisu 2001. godine;

ΔP = P₁ -P_i = smanjenje broja punoljetnih stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom godine i popisu 2001. godine;

p₁ = ΔS₁₇ / S₁ x 100 % = 312 929 / 4 437 460 x 100 = 7,05% = smanjenje broja stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom 2017. godine izraženo u postotcima od broja stanovnika prema popisu 2001. godine;

p₂ = ΔM₁₇ / M₁ x 100 % = 203 375 / 931 927 x 100 = 21,82% = smanjenje broja maloljetnih stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom 2017. godine izraženo u postocima od broja maloljetnih stanovnika popisanih 2001. godine i

p₃ = ΔP₁₇ / P₁ x 100 % = 109 554 / 3 505 533 x 100 = 3,13% = smanjenje broja punoljetnih osoba prema procjeni DZS-u sredinom 2017. godine izraženo u postotcima od broja punoljetnih stanovnika popisanih 2001. godine.

Procjena za 2018. godinu izračunata je na temelju privremenih podataka DZS-u za sredinu 2018. godinu i procjene kretanja za sredinu 2017. godine.

 

III. REZULTATI POPISA STANOVNIKA 2011. I PROCJENA BROJA STANOVNIKA DRŽAVNOG ZAVODA ZA STATISTIKU SREDINOM 2017. GODINE

 

Županija	S11	S17	ΔS	p
Zagrebačka	317 606	311 416	6 190	1,95
Krapinsko-zagorska	132 892	126 334	6 558	4,93
Sisačko-moslavačka	172 439	152 546	19 893	11,54
Karlovačka	128 899	118 263	10 636	8,25
Varaždinska	175 951	168 560	7 405	4,21
Koprivničko-križevačka	115 584	109 137	6 447	5,58
Bjelovarsko-bilogorska	119 764	109 822	9 942	8,30
Primorsko-goranska	296 195	286 677	9 518	3,21
Ličko-senjska	50 927	45 943	4 984	9,79
Virovitičko-podravska	84 836	77 086	7 750	9,14
Požeško-slavonska	78 034	69 583	8 451	10,83
Brodsko-posavska	158 575	143 827	14 748	9,30
Zadarska	170 017	168 672	1 345	0,79
Osječko-baranjska	305 032	283 035	21 997	7,21
Šibensko-kninska	109 375	101 436	7 939	7,26
Vukovarsko-srijemska	179 521	159 213	20 308	11,31
Splitsko-dalmatinska	454 798	449 610	5 188	1,14
Istarska	208 055	208 229	-174	-0,08
Dubrovačko-neretvanska	122 568	121 381	1 187	0,97
Međimurska	113 804	110 999	2 805	1,83
Grad Zagreb	790 017	802 762	-12 745	-1,61
Republika Hrvatska	4 284 889	4 124 531	160 358	3,74
M	797 855	728 552	69 303	8,69
P	3 487 034	3 395 979	91 055	2,61

 

Oznake:

S₁₁ = broj stanovnika popisanih 2011. godine;

S₁₇ = broj stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku (DZS) za sredinu 2017. godine;

ΔS = S₁₁ – S₁₇ = pad broja stanovnika od popisa 2011. do sredine 2017. godine;

M = broj maloljetnih stanovnika;

P = broj punoljetnih stanovnika i

p = ΔS / S₁₁ x 100 % = pad broja stanovnika izražen u postotcima od broja stanovnika popisanih 2011. godine. Negativni predznak odgovara rastu broja stanovnika!

 

Samo je Gradu Zagrebu i Istarskoj županiji porastao broj stanovnika zbog unutarnjih migracija, a ostalim županijama je pao prema procjeni DZS-u sredinom 2017. godine u odnosu na popis stanovnika 2011. godine. Najveći pad izražen u postotcima od broja stanovnika popisanih 2011. godine imaju Sisačko-moslavačka i Vukovarsko-srijemska županija. Broj maloljetnika je smanjen za 74 273 ili 9,31 posto, a punoljetnika za 86 085 odnosno 2,47 posto. Broj birača se morao smanjivati od 2007. godine, a prema podatcima Ministarstva uprave grubo odstupa od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva. Prema podatcima DIP-a na lokalnim izborima 21. svibnja prošle godine bilo je registrirano 3 719 556 birača s prebivalištem u Hrvatskoj odnosno 323 577 više od broja punoljetnika. Prema dobivenim podacima od Ministarstva uprave 13. svibnja 2018. godine u 00 sati bilo je prema Registru birača 3 747 409 odnosno 351 430 više od punoljetnika prema procjeni DZS-u sredinom 2017. godine. Skoro svi u tablici navedeni gradovi i općine s više birača od stanovnika na prošlogodišnjim lokalnim izborima imaju prema tabličnom prikazu  birača po gradovima, općinama i županijama više birača na dan 13. svibnja 2018. godine nego na prošlogodišnjim lokalnim izborima.

 

IV. BROJ BIRAČA NA LOKALNIM IZBORIMA 21. SVIBNJA 2017. GODINE I BROJ  BIRAČA KOJI SU TREBALI BITI IZBRISANI IZ REGISTRA ZA VRIJEME MINISTRA UNUTRAŠNJIH POSLOVA VLAHE OREPIĆA

 

Županija	P17	B1	B1 – P17	Bi
Zagrebačka	256 408	272 155	15 747	12 277
Krapinsko-zagorska	104 018	109 713	5 695	3 004
Sisačko-moslavačka	125 600	146 400	20 800	15 087
Karlovačka	97 373	111 073	13 700	11 217
Varaždinska	138 786	146 766	7 980	4 905
Koprivničko-križevačka	89 859	94 444	4 585	3 477
Bjelovarsko-bilogorska	90 423	98 895	8 472	6 876
Primorsko-goranska	236 038	265 631	29 593	15 337
Ličko-senjska	37 828	44 695	6 867	6 985
Virovitičko-podravska	63 470	71 520	8 050	7 255
Požeško-slavonska	57 470	65 886	8 416	8 100
Brodsko-posavska	118 421	136 481	18 060	12 534
Zadarska	138 878	162 028	23 150	17 066
Osječko-baranjska	233 040	253 813	20 773	23 946
Šibensko-kninska	83 518	99 493	15 975	15 355
Vukovarsko-srijemska	131 090	152 334	21 244	16 318
Splitsko-dalmatinska	370 191	404 843	34 652	26 710
Istarska	171 447	187 471	16 024	9 662
Dubrovačko-neretvanska	99 940	107 733	7 793	6 657
Međimurska	91 392	96 041	4 649	3 795
Grad Zagreb	660 789	692 141	31 352	42 953
Republika Hrvatska	3 395 979	3 719 556	323 577	269 516

 

Oznake:

P₁₇ = broj punoljetnih stanovnika po županijama izračunat s odstupanjem od ± 3 % prema procjeni DZS-u od

P = 3 395 979 punoljetnih  stanovnika sredinom 2017. godine,

B_i = broj birača koje je prema izjavi bivšeg ministra unutarnjih poslova Vlahe Orepića trebalo izbrisati iz evidencije birača s prebivalištem u Hrvatskoj,

B₁ = broj birača na lokalnim izborima 21. svibnja 2017. godine i

B₁ – P₁₇ = razlika između broja birača i broja procijenjenih punoljetnih stanovnika sredinom 2017. godine.

 

Broj stanovnika Hrvatske na kraju 2017. godine je iznosio 4 105 493 stanovnika pa na 100 procijenjenih stanovnika dolazi 13. svibnja 2018. godine preko 91 birač. Slijedeći gradovi i općine s više od tri tisuće stanovnika imaju više birača od stanovnika: Novalja iz Ličko senjske; Crikvenica, Malinska Dubašnica i Novi Vinodolski iz Primorsko goranske; Makarska, Okrug, Supetar i Vodice iz Splitsko dalmatinske; Benkovac, Obrovac, Preko i Vir iz Zadarske te Medulin iz Istarske županije.

 

S više od 95, a manje od 100  birača na 100  popisanih stanovnika 2011. godine imaju: Dugo Selo iz Zagrebačke; Mali Lošinj i Viškovo iz Primorsko goranske; Hvar, Trogir, Gradac, Jelsa, Marina i Podstrana iz Splitsko dalmatinske; Biograd na Moru, Pakoštane i Poličnik iz Zadarske te Poreč, Rovinj, Umag i Fažana iz Istarske županije. S više od 90, a manje od 95 birača na 100 popisanih stanovnika 2011. godine imaju: Brdovec i Rugvica iz Zagrebačke; Ludbreg iz Varaždinske; Čabar, Opatija, Rab i Kostrena iz Primorsko goranske; Senj iz Ličko senjske; Bukovlje iz Brodsko posavske; Gračac, Sukošan i Sveti Filip i Jakov iz Zadarske; Županja iz Vukovarsko srijemske; Kaštela, Omiš, Dugi Rat, Dugopolje, Hrvace i Seget iz Splitsko dalmatinske; Buje, Novigrad, Ližnjan i Marčana iz Istarske; Dubrovnik, Korčula, Blato, Orebić i Župa Dubrovačka iz Dubrovačko neretvanske te Podturen iz Međimurske županije.

 

V. PROMJENA BROJA BIRAČA PO ŽUPANIJAMA OD 12. SVIBNJA 2017. DO 13. SVIBNJA 2018. GODINE PREMA RJEŠENJU MINISTARSTVA UPRAVE

 

Županija	S	B2	ΔB	p2
Zagrebačka	311 416	276 532	4 004	88,80
Krapinsko-zagorska	126 334	109 940	261	87,02
Sisačko-moslavačka	152 546	145 001	-1 355	95,05
Karlovačka	118 263	110 723	-321	93,62
Varaždinska	168 560	147 353	621	87,42
Koprivničko-križevačka	109 137	95 023	619	87,07
Bjelovarsko-bilogorska	109 822	98 885	27	90,04
Primorsko-goranska	286 677	267 040	1 502	93,15
Ličko-senjska	45 943	44 280	-362	96,38
Virovitičko-podravska	77 086	71 361	-134	92,57
Požeško-slavonska	69 583	65 412	-444	94,01
Brodsko-posavska	143 827	137 007	569	95,26
Zadarska	168 672	165 207	2 872	97,95
Osječko-baranjska	283 035	254 541	830	89,93
Šibensko-kninska	101 436	99 787	381	98,37
Vukovarsko-srijemska	159 213	151 286	-964	95,02
Splitsko-dalmatinska	449 610	410 316	5 313	91,26
Istarska	208 229	187 877	442	90,23
Dubrovačko-neretvanska	121 381	109 081	1 450	89,87
Međimurska	110 999	97 046	1 015	87,43
Grad Zagreb	802 762	703 711	11 926	87,66
Republika Hrvatska	4 124 531	3 747 409	28 252	90,86
P	3 395 979	=	–
B – P	–	351 430	–	–

 

Oznake:

S = procjena broja stanovnika Državnog zavoda za statistiku (DZS) sredinom 2017. godine (https://www.dzs.hr),

B₁ = broj birača za lokalne izbore 21. svibnja 2017. godine prema Rješenju Ministarstva uprave od 12. svibnja 2017.,

B = broj birača 13. svibnja 2018. godine prema odgovoru Ministarstva uprave,

ΔB = B₂ – B₁ = promjena broja birača na dan 13. svibnja 2018. prema 21. svibnja 2017. godine,

p₂ = B₂ / Sx100 % = broj birača 13. svibnja 2018. godine na sto stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom 2017. godine zaokružen na cijeli broj,

P = broj punoljetnih stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom 2017. godine i  B – P = razlika broja birača i punoljetnih stanovnika.

 

Slijedeći gradovi i općine s više od tri tisuće stanovnika imaju više birača od stanovnika: Novalja iz Ličko senjske; Crikvenica, Malinska Dubašnica i Novi Vinodolski iz Primorsko goranske; Makarska, Okrug, Supetar i Vodice iz Splitsko dalmatinske; Benkovac, Obrovac, Preko i Vir iz Zadarske te Medulin iz Istarske županije. S više od 95, a manje od 100  birača na 100  popisanih stanovnika 2011. godine imaju: Dugo Selo iz Zagrebačke; Mali Lošinj i Viškovo iz Primorsko goranske; Hvar, Trogir, Gradac, Jelsa, Marina i Podstrana iz Splitsko dalmatinske; Biograd na Moru, Pakoštane i Poličnik iz Zadarske te Poreč, Rovinj, Umag i Fažana iz Istarske županije. S više od 90, a manje od 95 birača na 100 popisanih stanovnika 2011. godine imaju: Brdovec i Rugvica iz Zagrebačke; Ludbreg iz Varaždinske; Čabar, Opatija, Rab i Kostrena iz Primorsko goranske; Senj iz Ličko senjske; Bukovlje iz Brodsko posavske; Gračac, Sukošan i Sveti Filip i Jakov iz Zadarske; Županja iz Vukovarsko srijemske; Kaštela, Omiš, Dugi Rat, Dugopolje, Hrvace i Seget iz Splitsko dalmatinske; Buje, Novigrad, Ližnjan i Marčana iz Istarske; Dubrovnik, Korčula, Blato, Orebić i Župa Dubrovačka iz Dubrovačko neretvanske te Podturen iz Međimurske županije.

 

Prema izjavi zastupnika Vlahe Orepića u emisiji "Dogmatica" na Z1 televiziji 4. prosinca 2018. godine da vlasti Republike Hrvatske sprječavaju sređivanje Registra birača provjeravanjem prebivališta i izjavi za Slobodnu Dalmaciju svibnja 2017. godine prema kojoj je iz Registra birača s prebivalištem u Hrvatskoj trebalo izbrisati 269 516 birača te tvrdnjama demografa prof. dr. sc. Stjepana Šterca i prof. dr. sc. Anđelka Akrapa da u Hrvatskoj ima između 3,3 i 3,4 milijuna birača s prebivalištem u njoj Građanska inicijativa "Narod odlučuje" je skupila više od 10% potpisa birača s prebivalištem u Hrvatskoj za oba referendumska pitanja i bez potpisa birača koje je Kuščevićevo Povjerenstvo " festivalom demokracije " po proizvoljnim kriterijima proglasilo nevažećim.

 

Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva