Hrvatski Fokus
Znanost

Umjetna inteligencija

Usklađivanje uporabe umjetne inteligencije treba biti sinergijsko

 
 
U organizaciji Znanstvenog vijeća za tehnološki razvoj i Znanstvenog vijeća za istraživačku infrastrukturu Hrvatske u suradnji sa Znanstvenim centrom izvrsnosti za znanost o podatcima i kooperativne sustave, u utorak 9. travnja u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti održan je okrugli stol Europska Izjava o suradnji u području umjetne inteligencije – kako usklađeno djelovati u Hrvatskoj? Kako je istaknuo predsjednik Znanstvenog vijeća za istraživačku infrastrukturu Hrvatske akademik Leo Budin, Hrvatska je lani potpisala strateški dokument o suradnji u području umjetne inteligencije nazvan Umjetna inteligencija za Europu čime se pridružila Koordiniranom planu o umjetnoj inteligenciji te preuzela obavezu u prvoj polovici 2019. donijeti Strategiju razvoja umjetne inteligencije. Akademik Budin je pojasnio da taj pojam obuhvaća sustave s inteligentnim ponašanjem koji izvode radnje s određenim stupnjem autonomije, a ne stvaranje umjetnog čovjeka. Po njegovom mišljenju, Strategija bi trebala obuhvatiti sva područja vezana uz digitalizaciju, poput računarstva u oblaku, digitalnih platformi, robotike i internet stvari. Spomenuo je primjer Njemačke gdje je osnovano na desetke centara kvalitete koji podupiru digitalizaciju malih i srednjih poduzeća uz primjenu umjetne inteligencije.
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2019/04/944a9da14e9a9f2a81eea1cf99c08b766023_icon.png
Leo Budin
 
Na skupu je istaknuto da se usklađivanje upotrebe umjetne inteligencije treba biti sinergijsko i odnositi se na znanstvena istraživanja i visoko obrazovanje, kao i na industrijski razvoj i poduzetništvo uz raznovrsne primjene s gospodarskim i društvenim utjecajem.
 
Okrugli stol otvorio je predsjednik HAZU-a akademik Velimir Neidhardt koji je podsjetio na početke primjene umjetne inteligencije u području planiranja urbanističkog razvoja Zagreba. Prof. dr. sc. Sven Lončarić s Fakulteta elektrotehnike i računarstva predstavio je aktivnosti Istraživačke jedinice za znanost o podacima Znanstvenog centra izvrsnosti u području umjetne inteligencije, a prof. dr. sc. Ivan Petrović s istog Fakulteta aktivnosti Istraživačke jedinice za kooperativne sustave, dok je dr. sc. Tomislav Šmuc s Instituta Ruđer Bošković govorio o aktivnostima Instituta u području umjetne inteligencije. Primjer poduzeća s proizvodima temeljenima na umjetnoj inteligenciji iznio je Damir Sabol iz tvrtke Microblink, a primjer poduzeća u robotskoj industriji koje ima potrebu za umjetnom inteligencijom dr. sc. Josip Ćesić iz Gideon Brothersa.
 

Marijan Lipovac

Povezane objave

Jedno zdravlje (One Health) (3)

hrvatski-fokus

Fibonaccijev brojevni sustav

HF

Jokićev tim bio ilegalan i ilegitiman

HF

Domoljubi spašavaju Imunološki zavod od ne domoljuba

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više