Hrvatski Fokus
Kultura

Obljetnica smrti profesora Umberta Giromette

Izložba fotografija, predmeta i arhivske građe u GKMM-u

 
 
HPD Mosor i  Fotoklub Split u suradnji s Gradskom knjižnicom Marka Marulića povodom obilježavanja 80. godišnjice smrti prof. Umberta Giromette organiziraju izložbu fotografija, predmeta i arhivske građe koja je otvorena u ponedjeljak, 6. svibnja 2019. u GKMM.
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2019/05/0000016423.jpg
Umberto Girometta rođen je u Splitu 16. srpnja 1883. Nakon završene srednje škole u Splitu upisao je studij prirodopisa u Beču. Studijski boravak u Beču te brojni kontakti nesumnjivo su utjecali na razvoj njegove sklonosti prema prirodi, ali mu i pružili širinu sagledavanja prirode i njezine prezentacije. Girometta se nakon završenog studija 1908. zaposlio na Realnoj gimnaziji u Splitu, gdje je proveo cijeli svoj radni vijek. Predavao je fiziku, geografiju i prirodopis. Posebna njegova edukativna uloga među mladima bila je razvijanje interesa prema planinarstvu i speleologiji. Bio je suosnivač različitih društva (planinarsko društvo HPD-a Mosor i HPD-a Biokovo) te upravitelj i kustos Gradskog prirodoslovnog muzeja u Splitu, od 1924. do iznenadne smrti. Na njegov poticaj, u suradnji sa Ramirom Bujasom, u Splitu je 1927. osnovana Sekcija za istraživanje kraških pojava, danas Speleološki odsjek HPD-a Mosor.
 
Na prostoru Hrvatske planinarstvo se s turizmom intenzivnije počelo povezivati između dva svjetska rata, prema uzoru na Austriju, Njemačku i Švicarsku. Uviđalo se da je planinarstvo poseban oblik turizma, jer u sebi sadrži rekreativno-zdravstvene i turističke elemente. Umberto Girometta je godine 1927. izabran za dopredsjednika HPD-a Mosor(osnovano 1925.). Istodobno je obnašao dužnost pročelnika Izletne sekcije i Sekcije za istraživanje kraških pojava (poslije Speleološko društvo). Na trećoj glavnoj godišnjoj skupštini, 20. ožujka 1928. godine, profesor Umberto Girometta  izabran je za predsjednika HPD-a Mosori tu je dužnost s velikim uspjehom obnašao do svoje iznenadne smrti 1939. Kao predsjednik Mosora poticao je na osnivanje planinarskog društva Biokovou Makarskoj, koje je osnovano 1929. godine. Giromettinim zalaganjem pokrenuta je izgradnja planinarskih domova i skloništa. Tako su na prostoru Primorske banovine zahvaljujući njemu (izuzmu li se Vlašić, Prenj i Čvrsnica) do 1939. izgrađeni: Dom kraljice Marije na Mosoru, sklonište pod Kunjevodom sklonište na Vidovoj gori na otoku Braču, Aleksandrov dom na Vošcu, dom na Vagnju, sklonište na Kamešnici te sklonište na Cincar planini. Pritom se mora imati na umu da je za gradnju tih građevina trebalo odabrati lokaciju, osigurati transport građenog materijala (a nije bilo kvalitetnih putova), dovoljne količine vode za gradnju, a trebalo je dopremiti i hranu za izvođače, itd. Kao pročelnik Izletne sekcije organizirao je brojne planinarske izlete po Mosoru, Biokovu, Velebitu, Braču, Hvaru i zapadnohercegovačkim planinama. Osim što je organizirao izlete sudjelovao je u trasiranju planinarskih staza i njihovu obilježavanju. Kao gimnazijski profesor Girometta je kod mladih želio probuditi zanimanje za planinarenje i speleološke aktivnosti. Kao poligon za vježbalište đaci su čak koristili pročelje Realne gimnazije u Splitu. Budući da je u spilji Vranjači pod Mosorom pronašao dotad nepoznatu vrstu pauka, koja je po njemu i nazvana (Stalita Giromettai), svrstava se među pionire entomoloških istraživanja u Hrvatskoj.
 
Kao prirodoslovac imao je izniman osjećaj za prepoznavanje i opisivanje prirodnih atrakcija koje su mogle privući turiste, posebno spilja i planina. Značajan prinos propagandi planinarstva i planinarskog turizma postigao je izdavanjem brojnih članka i brošura. Tako se ističu: Planinarstvo u krasu, 1922., Za unapređenje turizma u Dalmaciji, 1927., Kako školska mladež da pridonosi unapređenju turizma u Dalmaciji, 1927., Vranjača nova turistička atrakcija splitske okolice, 1930., Turizam Biokovskog područja sa visina i dubina, 1934., Ljepote otoka Brača, 1936. i dr. Zanimljiv je članak naslovljen Turizam Biokovskog područja, u kojem Biokovo naziva specifičnom atrakcijom jer stvara silni kontrast između strogih visoko planinskih oblika i nježnih obalnih. Osim što je opisivao ljepote Biokova, u članku opisuje mogućnosti pristupa Biokovu s različitih strana (koje su staze obilježene, a koje nisu) te je taj tekst neka vrsta turističkog vodiča koji ukazuje na različite oblike korištenja Biokova (planinarenje, alpinističko penjanje, speleologija) i povezivanje s morskim turizmom u Makarskoj. Osim što je opisivao izlete, pisao je o meteorologiji, potresima, ribarstvu, a kao strastveni zaštitar okoliša upozoravao je na uništavanje dalmatinske prirode. Svoje impresije s putovanja želio je zabilježiti onovremenim fotoaparatom, koji je svagdje nosio sa sobom, a fotografije objavljivao u časopisima. Ipak, najveći broj njegovih članaka odnosi se na proučavanje geološke građe te flore i faune planina u Dalmaciji koje je objavljivao u različitim časopisima: Hrvatski planinar, Novo doba, Novi list, Ribar, Jadranska straža, Jugoslavija, Jadranski dnevnik, Jugoslavenski turizam, Novosti, Glasnik geografskog društva (Beograd) i drugima. Svoje spoznaje i doživljaje s brojnih planinarskih putovanja po Hrvatskoj želio je podijeliti sa širom javnosti pa je držao brojna predavanja.
 
S Jurjem Božićevićem suosnivač je i Fotokluba Split, osnovanog 26. travnja 1911. koji u kontinuitetu djeluje više od stoljeća. Prof. Girometta je pokretač brojnih kulturnih, sportskih i turističkih manifestacija i zasigurno jedna od najvažnijih figura Splita u prvoj polovici 20. stoljeća.
Umro je u Splitu 27. travnja 1939. šećući po Marjanu, koji je toliko volio.
 

Nives Matijević

Povezane objave

Jesen

HF

Za svu vječnost

hrvatski-fokus

Veljača u Klovićevim dvorima

hrvatski-fokus

SANU i domaći izdajnici zajedno

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više