Hrvatski Fokus
Hrvatska

Kako Faktograf fabricira jugo laži

Prešućen dio iz knjige Crna knjiga komunizma u kojem piše da je Tito odgovoran za milijun žrtava

 
 
Facebook je u Europskoj uniji proširio mrežu suradnje s nezavisnim fact-checkerima, pripadnicima novinarskih organizacija specijaliziranih za provjeru činjenica i borbu protiv dezinformacija. Među novim partnerima Facebooka je i Faktograf.hr. U suradnju između Facebooka i nezavisnih fact-checkera uključuje se pet novih medija u EU-u: Ellinika Hoaxes iz Grčke, FactCheckNI iz Sjeverne Irske, Observador iz Portugala, Patikrinta iz Litve te hrvatski Faktograf. Ove organizacije sudjelovat će u ocjenjivanju točnosti sadržaja koji se dijeli na facebooku. Svi navedeni članovi su IFCN-a, Međunarodne mreže za provjeru činjenica, čiji su se pripadnici u svom radu dužni pridržavati najviših profesionalnih standarda.
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2019/05/51AnNg6iveL.jpg
Uvjerila sam se kako se Faktograf pridržava najviših profesionalnih standarda, još im u zaglavlju piše "samo činjenice". U članku Neviđena cenzura na facebooku, pod plaštom borbe protiv dezinformacija, u kojem sam navela neprimjerene izraze koje koriste novinari Faktografa za pripadnike desnog političkog spektra, zaključila sam da novinari i osnivač portala GONG nisu objektivni, jer se vode svojim lijevo-liberalnim svjetonazorom, a samim time nemoguće je objektivno ocjenjivati (https://hrvatskepraviceblog.wordpress.com/2019/04/29/nevidena-cenzura-na-facebooku-pod-plastom-borbe-protiv-dezinformacija/).
Ponovno sam se uvjerila u netočnost njihove ocjene knjige CRNA KNJIGA KOMUNIZMA, kojoj su dali ocjenu da nije ni F od fakta.
://faktograf.hr/2019/05/02/provjera-tocnosti-je-li-u-jugoslaviji-ubijeno-vise-od-milijun-ljudi/
 
Kako sam ja upravo pročitala knjigu Crna knjiga komunizma, koju je  napisali grupa autora, odmah sam uočila netočnosti u tekstu Faktografa o navedenoj knjizi. Crna knjiga komunizma izdana je u Parizu 1997. godine, a u Hrvatskoj objavljena 1999. godine. Knjigu su napisali:
Prvi dio: Država protiv svojeg naroda – nasilje, represija i teror u SSSR-uNicolas Werth
Drugi dio: Svjetska revolucija, građanski rat i teror, Stephane Courtois i Jean-Louis Panne
Treći dio: Druga Europa – žrtva komunizma; Andrzej Paczkowski i Kareč Bartošek
Četvrti dio: Komunizmi u Aziji: između "preodgajanja" i masakra; za Kinu, Vijetnam, Laos i Kambodžu: Jean-Louis Margolin a za Sjevernu Koreju.
Peti dio: Latinska Amerika na iskušenju komunizma; Pascal Fontaine
Predgovor i Zašto; Stephane Courtois
Jugoslavija je obuhvaćena u trećem djelu pod poglavljem Srednja i jugoistočna Europa, gdje je na stranici 365. jasno navedena Jugoslavija i oko milijun žrtava.
 
Novinar Faktografa P.V., napisao je: "Tekst Crne knjige komunizma na engleskom jeziku u cijelosti je dostupan na stranicama internetskog arhiva Archive.org. Uvidom u tekst ustanovili smo da se u knjizi nigdje ne navodi broj komunističkih žrtava u Jugoslaviji, odnosno da se radi o fabriciranoj brojci."
 
Da ponovim "Uvidom u tekst ustanovili smo da se u knjizi nigdje ne navodi broj komunističkih žrtava u Jugoslaviji", što naravno nije točno, jer ja imam pred sobom knjigu gdje sasvim jasno na stranici 365. piše: "Rijetko se u povijesti događalo da uspostavi nove vlasti prethodi takvo krvoproliće kao u Jugoslaviji (oko milijun žrtava u zemlji s petnaesti pol milijuna stanovnika) gdje je za žrtve direktno optužen Tito", njihov vođe Tito, koji se uostalom angažirao na njihovu što bržem eliminiranju…" Što svaki čitatelj može potvrditi!
 
Što mogu zaključiti iz ovog teksta Faktografa? Logički mogu zaključiti, s obzirom da vidim sa koje političke pozicije piše i ocjenjuje Faktograf, da je novinar P.V. negirao da u knjizi uopće piše broj žrtava u Jugoslaviji, a time i Titovu ulogu i odgovornost za broj žrtava koje su pobijene, jer bez ikakvog argumenta ili dokaza zaključuje da "se radi o fabriciranoj brojci". E sada se pitam hoću li i ja doći na udar Faktografa da "fabriciram" njihove pogrješke? Napominjem da je Crna knjiga komunizma bila temelj za donošenje Rezolucije Vijeća EU-a 1481/2006. o potrebi međunarodne osude zločina totalitarnih komunističkih režima. Rezoluciju je prihvatio i Sabor RH što je objavljeno i u NN 76/2006. Evo cijelog teksta Rezolucije 1481/2006.:
 
Parlamentarna skupština Vijeća Europe
 
Potreba za međunarodnom osudom zločina totalitarističkih komunističkih režima Rezolucija 1481 (2006.)
1. Skupština Europskog parlamenta poziva se na svoju Rezoluciju 1096 (1996.) o mjerama za razbijanje ostavštine bivših komunističkih totalitarnih sustava.
2. Totalitarni komunistički režimi koji su vladali u Srednjoj i Istočnoj Europi u prošlom stoljeću, a koji su još na vlasti u nekoliko zemalja svijeta, bili su, bez iznimke, označeni masivnim povredama ljudskih prava. Povrede su se razlikovale ovisno o kulturi, zemlji i povijesnom periodu i uključivale su pojedinačna i kolektivna ubojstva i smaknuća, smrti u koncentracijskim logorima, izgladnjivanja, deportacije, mučenja, prisilni rad i druge oblike masovnog fizičkog terora; progone na etničkoj i vjerskoj bazi, povredu slobode savjesti, misli i izražavanja, slobode tiska i također nedostatak političkog pluralizma.
3. Zločini su opravdavani u ime teorije klasne borbe i principa diktature proletarijata. Interpretacija oba principa ozakonila je eliminaciju ljudi koji su smatrani opasnima za izgradnju novog društva i, kao takvih, neprijateljima totalitarnog komunističkog režima. Velik broj žrtava u svakoj zemlji su bili državljani te zemlje. To je posebno bio slučaj sa ljudima iz bivšeg SSSR-a koji su u smislu broja žrtava daleko nadmašili ljude ostalih zemalja.
4. Skupština priznaje da su, unatoč zločinima totalitarnih komunističkih režima, neke Europske komunističke partije pridonijele postignuću demokracije.
5. Pad totalitarnih  komunističkih režima u Srednjoj i Istočnoj Europi nije bio u svim slučajevima popraćen međunarodnom istragom zločina koje su ti režimi počinili. Dapače,počinitelji tih zločina nisu izvedeni pred sud međunarodne zajednice, kao što je bio slučaj sa stravičnim zločinima koje je počinio Nacionalsocijalizam (nacizam).
6. Kao posljedica toga vrlo je niska svjesnost javnosti o zločinima počinjenima od strane totalitarnih komunističkih režima. Komunističke partije su legalne i aktivne u nekim zemljama, iako se u nekim slučajevima nisu distancirale od zločina koje su počinili totalitarni komunistički režimi u prošlosti.
7. Skupština je uvjerena da je svjesnost o povijesnim zbivanjima jedan od preduvjeta da se izbjegnu slični zločini u budućnosti. Dapače, moralna procjena i osuda počinjenih zločina igraju važnu ulogu u edukaciji mladih naraštaja. Jasan stav međunarodne zajednice prema prošlosti može biti smjernica za njihove buduće akcije.
8. Također, Skupština vjeruje da žrtve zločina totalitarnih komunističkih režima koje su još žive ili njihove obitelji, zaslužuju sućut, razumijevanje i priznanje za svoje patnje.
9. Totalitarni komunistički režimi su još uvijek aktivni u nekim zemljama svijeta i zločini se i dalje događaju. Percepcija nacionalnih interesa ne bi smjela spriječiti zemlje u adekvatnom kritiziranju postojećih totalitarnih komunističkih režima. Skupština snažno osuđuje sve te povrede ljudskih prava.
10. Rasprave i osude koje su se dosad izvršile na nacionalnom nivou nekih država članica Vijeća Europe ne mogu osloboditi međunarodnu zajednicu od zauzimanja jasne pozicije prema zločinima počinjenima od strane totalitarnih komunističkih režima. Ona ima moralnu obavezu da to učini bez daljnjeg odgađanja.
11. Vijeće Europe je dobro pozicionirano za takvu raspravu na međunarodnom nivou. Sve bivše Europske komunističke zemlje, sa iznimkom Bjelorusije, su sada njene članice i zaštita ljudskih prava i vladavina prava su osnovne vrijednosti za koje se zauzimaju.
12. Zbog toga, Parlamentarna Skupština snažno osuđuje masovno kršenje ljudskih prava od strane totalitarnih komunističkih režima i izražava sućut, razumijevanje i priznanje žrtvama tih zločina.
13. Također, poziva sve komunističke ili post-komunističke partije da u svojim zemljama, ako to dosad nisu učinile, ponovo procijene povijest komunizma i svoju vlastitu prošlost,jasno se distanciraju od zločina počinjenih od strane totalitarnih komunističkih režima i da ih osude bez ikakvih nejasnoća.
14. Skupština vjeruje da će ova jasna pozicija međunarodne zajednice omogućiti daljnje pomirenje. Dapače, da će moguće ohrabriti povjesničare širom svijeta da nastave svoja istraživanja usmjerena prema određivanju i objektivnoj provjeri toga što se dogodilo.
Eto još da ponovim zadnju rečenicu svima koji istraživanja nazivaju povijesnim revizionizmom; "ohrabriti povjesničare širom svijeta da nastave svoja istraživanja usmjerena prema određivanju i objektivnoj provjeri toga što se dogodilo."
 
"Također poziva sve komunističke ili post-komunističke partije da u svojim zemljama, ako to dosad nisu učinile, ponovo procijene povijest komunizma i svoju vlastitu prošlost,jasno se distanciraju od zločina počinjenih od strane totalitarnih komunističkih režima i da ih osude bez ikakvih nejasnoća.
NAPOMENA za one koji osporavaju Rezoluciju 1481/2006. Na nju se nadovezuje Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima, koji se obilježava 23. kolovoza kao spomendan u Republici Hrvatskoj i europski  dan sjećanja na žrtve totalitarnih diktatura u Europi u XX. stoljeću.
Dana 23. kolovoza 1939. godine potpisan je njemačko-sovjetski pakt o nenapadanju, poznat kao Sporazum Molotov-Ribbentrop, kojim je postignut javni sporazum o nenapadanju i tajni sporazum o podjeli interesnih sfera u Istočnoj Europi.
Dana 23. rujna 2008. potpisana je izjava potpore od 409 članova Europskog parlamenta za uspostavu dana sjećanja. Potvrđen je točkom 15. Rezolucije Europskog parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu od 2. travnja 2008. odlukom o proglašenju dana sjećanja na žrtve staljinizma i nacionalsocijalizma sa 533 glasova (44 protiv i 33 suzdržanih). U završnom dijelu Rezolucije pozvani su parlamenti i vlade svih država članica EU, država kandidatkinja za EU kao i zemalja povezanih s Europskom unijom, na usvajanje i provedbu te Rezolucije.
 

Lili Benčik

Povezane objave

Obrana Jeruzalema – poema, središnja pjevanja

hrvatski-fokus

Uništeni naraštaji Josipa Grbelje

HF

Samo najgluplja telad slavi svoje mesare

HF

Politika (ni)je matematika

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više