Prvi koncert čeških skladbi

U Zagrebu održan koncert čeških skladbi Vatroslava Lisinskog

Hrvatsko-češko društvo i Češka beseda Zagreb obilježili su u srijedu 22. svibnja u Češkom narodnom domu u Zagrebu 200. godišnjicu rođenja hrvatskog skladatelja Vatroslava Lisinskog koncertom njegovih čeških skladbi koje je skladao tijekom svog školovanja u Pragu od 1847. do 1850. Solistice Dagmar Drechslerová i Tihana Havelka Tudaković, uz  glasovirsku pratnju pijanista Krešimira Popovića, izvele su pet solo pjesama koje je Lisinski skladao na tekstove čeških pjesnima. To su pjesme Má vlast (Moja domovina), Vltava, Zavist, Maj i Vystĕhovanec (Iseljenik), kao i njegove hrvatske skladbe Ribice i Zora. Također su izvele i pet solo pjesama češkog skladatelja Antonína Dvořáka, kao i dvoglasnu kompoziciju Dyby byla kosa nabrošená (Kad bi kosa bila nabrušena) koju je Dvořák 1876. posvetio Josipu Jurju Strossmayeru.

Ovo je prvi koncert čeških skladbi Vatroslava Lisinskog ikad održan u Zagrebu, a organiziran je u sklopu tradicionalnih Dana češke i hrvatske kulture u Zagrebu koji su ove godine posvećeni 20. godišnjici Folklorne skupine Jetelíček koja djeluje u sastavu Češke besede Zagreb. Tom je prigodom predstavljena i knjiga U znaku djeteline te postavljena prigodna izložba koju je otvorio saborski zastupnik za češku i slovačku nacionalnu manjinu Vladimir Bilek. Vatroslav Lisinski privatno je, od 1847. do 1850., u Pragu učio skladanje i instrumentaciju, budući da mu zbog dobi nije bio omogućen studij na konzervatoriju. U Pragu je počeo pisati i svoju drugu operu Porin, a ondje je skladao i poznatu idilu Večer koja je 1850. praizvedena u praškom Staleškom kazalištu, uz zapažen uspjeh. Od ukupno 66 solo popijevki, Lisinski ih 19 je 19 skladao na češke tekstove, kao i tri zborska djela. Šest čeških pjesama tiskao je 1850. u knjižici Šestero českých písni. Lisinski je bio i član hrvatskog izaslanstva na Slavenskom kongresu u Pragu 1848.

Povodom 200. godišnjice rođenja Vatroslava Lisinskog, Hrvatsko-češko društvo pokrenulo je inicijativu da mu se u Pragu postavi spomen-ploča. Nju su, na inicijativu ili uz angažman ove udruge, u Pragu od hrvatskih velikana već dobili Nikola Tesla, Vladimir Prelog, Stjepan Radić, Andrija Mohorovičić, Josip Juraj Strossmayer i August Šenoa.

Marijan Lipovac