Istraživanja dokazuju da medicinska praksa uz preporuke uzimanja dnevnih niskih doza 'aspirina' uzrokuje više štete nego koristi
Tamna strana 'aspirina' više se ne može skrivati od javnosti nakon objave novih smjernica i preporuka za sprječavanje kardiovaskularnih bolesti (tj. bolesti srca i krvožilnog sustava) koje su u ožujku 2019. zajedno objavili „American College of Cardiology“ i „American Heart Association.“ Nove preporuke objavljene su u znanstveno-recenziranom medicinskom časopisu „Journal of the American College of Cardiology.“ Naime, provedeno istraživanje američkih medicinskih stručnjaka, uključujući prvenstveno stručnjake za bolesti srca i krvožilnog sustava, „ruši“ odnosno negira sve dosadašnje medicinske savjete i preporuke unatrag nekoliko desetljeća a koje se odnose na korisnost uzimanja dnevnih niskih doza 'aspirina.' O tome je odmah izvijestio „New York Times“ 18. ožujka 2019. („Daily Low-Dose Aspirin No Longer Recommended by Doctors, if You are Healthy“ / „Ako ste zdravi, liječnici više ne preporučuju dnevne niske doze aspirina“).
Desetljećima se tvrdi da je korisno svakodnevno uzimanje niskih doza (75-100 miligrama) aspirina u svrhu sprječavanja srčanog infarkta ili moždanog udara ali i nekih drugih bolesti. Istraživanja su također provedena i u Australiji a rezultate je 18. listopada 2018. objavio ugledni časopis „New England Journal of Medicine.“ Združeno istraživanje provedeno je u Australiji i SAD-u u razdoblju od 2010. do 2014. godine kod osoba u dobi od 70 godina i starijih u čijoj medicinskoj povijesti bolesti nije zabilježeno kardiovaskularno oboljenje, demencija ili invalidnost. Rezultati ovog istraživanja dokazuju da medicinska praksa uz preporuke uzimanja dnevnih niskih doza 'aspirina' uzrokuje više štete nego koristi što se osobito odnosi na osobe starije životne dobi. Istraživanja su proveli znanstvenici australskog Sveučilišta Monash /Monash University („Effects of Aspirin on Cardiovascular Events and Bleeding in the Healthy Elderly“).
'Aspirin' je zaštitni znak, zaštitno ime njemačkog farmaceutskog diva „BAYER.“ To je kemijski proizvod nastao/proizveden čistom kemijskom sintezom, nije prirodnog podrijetla i ne smije se zamijeniti sa salicilnom kiselinom koja je prirodnog podrijetla. Glavna aktivna tvar bayerovog brenda „aspirina“ je acetil-salicilna kiselina koje nema u prirodi. Salicin sadrži neke vrste bilja, prvenstveno vrbe, točnije kora bijele vrbe (lat. Salix alba). Bijela vrba je vrsta bjelogoričnog drveća iz porodice vrba (lat. Salicaceae). Stari Grci također su znali za pozitivan učinak kore bijele vrbe: Hipokrat je u 5. stoljeću prije Krista pisao o gorkom prahu iz bijele vrbe koji ublažava bolove i vrućicu. Prirodni biljni ekstrakt kore bijele vrbe, salicin, korišten je stoljećima u narodnoj medicini protiv boli, upala i vrućice.
Medicinski stručnjaci do sada su 'aspirin' povezali s pojavom gotovo 50 različitih nuspojava i štetnih učinaka na zdravlje čovjeka: 'aspirin' između ostalog, može uzrokovati i čir na želucu, tinicius/šum u uhu i gubitak sluha, krvarenje u mozgu, povećava smrtnost kod influence tj. gripe, uzrokuje Reyeov sindrom (teško oštećenje jetre i mozga s visokom smrtnošću kod mladih osoba), Chronovu bolest, infekciju s bakterijom Helicobacter pylori itd.
Od početka ove 2019. godine medicinski stručnjaci, osobito oni iz područja za bolesti srca i krvožilnog sustava počinju sve više, sve češće i glasnije upozoravati javnost o štetnosti svakodnevnog uzimanja niskih doza 'aspirina' koje se preporučuju u svrhu prevencije/sprječavanja srčanog infarkta i moždanog udara. Usprkos tome, „Bayer“ na svojoj mrežnoj stranici snažno promovira 'aspirin' kao svoj najbolji brend: „čudesan lijek,“ „za zdravlje srca,“ „protiv moždanog udara,“ „lijek koji spašava život,“ „lijek protiv boli,“ „lijek protiv karcinoma debelog crijeva“ itd. I dok „Bayer“ tako snažno promovira 'aspirin,' svoj najpoznatiji proizvod, znanstvena zajednica bilježi sve više dokaza o štetnosti 'aspirina.' Stoga i stručnjaci ugledne američke klinike „Mayo“ također upozoravaju da dnevno uzimanje niskih doza 'aspirina' može uzrokovati unutarnja krvarenja i druga ozbiljna oštećenja i nuspojave.
Američki znanstveni časopis JAMA Neurology kojeg izdaje Američko medicinsko udruženje (Journal of the American Medical Association, JAMA) objavio je u svibnju 2019. rezultate provedenog sustavnog pregleda i meta-analize objavljenih znanstvenih radova o štetnosti i negativnim posljedicama svakodnevnog uzimanja niskih doza (oko 81 mg) 'aspirina' u svrhu sprječavanja kardiovaskularnih bolesti i moždanog udara. Znanstvenici su tako otkrili da niske doze 'aspirina' uzrokuju intrakranijalno krvarenje (krvarenje unutar lubanje) i to kod osoba bez ikakvih simptoma kardiovaskularnog oboljenja. Štoviše, kod osoba bez simptomatske kardiovaskularne bolesti primjena odn. uzimanje niskih doza 'aspirina' na dnevnoj osnovi povezano je s općim porastom rizika za intrakranijalno krvarenje te povećanjem rizika za intracerebralno krvarenje (krvarenje u moždanom tkivu) i to osobito kod Azijaca i osoba s niskim indeksom tjelesne mase (indeksom tjelesne mase procjenjuje se uhranjenost).
(JAMA Neurol.: „Frequency of Intracranial Hemorrhage With Low-Dose Aspirin in Individuals Without Symptomatic Cardiovascular Disease;“ May 13, 2019). Stoga stručnjaci savjetuju: nemojte samoinicijativno u preventivne svrhe uzimati 'aspirin' – posavjetujte se sa svojim liječnikom i svakako skrenite pozornost na najnovija medicinska saznanja o navedenim štetnim nuspojavama niskih doza 'aspirina.'
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. PrihvatiPročitaj više