Hrvatski Fokus
Vanjska politika

Niger ima urana, ali ne i koristi od njega

Kada blagoslov postane prokletstvo

 
 
Niger, sub-saharska nacija bez kopna, ima četiri najveće svjetske rezerve urana – oko 7 posto ukupne svjetske količine. Dok Nigerov uran osvjetljava Eiffelov toranj, a jedna trećina kućanstava u Francuskoj, ljudi u Nigeru – vlasnici tog bogatstva – već godinama žive u mraku, boreći se s kroničnom gladi i pothranjenošću. Prema Svjetskoj banci, oko 60 posto Nigera živi ispod nacionalne granice siromaštva. Uz dohodak po glavi stanovnika od 420 dolara, Niger je jedna od najsiromašnijih zemalja svijeta. U 2016. je rangirao 187 od 188 zemalja po Indeksu ljudskog razvoja Ujedinjenih naroda.
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2019/06/Yellowcake.jpg
Dakle, koji su mogući čimbenici iza nerazvijenosti Nigera? Nekoliko međunarodnih organizacija ukazuje na visoku stopu nataliteta, stalne suše, sve lošije klimatske promjene i prisutnost radikalnih skupina poput Boko Harama kao glavnih uzroka siromaštva u Nigeru. No svi ti faktori predstavljaju samo jednu stranu novčića. “Naša djeca su već u kontaktu s uranom. Imaju ga u svojim kostima, u svojoj krvi i njihova djeca će je također imati”, rekao je Kalla Abdou, bivši vozač za COMINAK, za Greenpeace. – Radili smo golim rukama. Rudarska tvrtka nas nikada nije obavijestila o rizicima. Oslanjali smo se na ono što je Bog odlučio“, žali se Salifou Adinfo, bivši driller za Arevu. Slučajevi Kalla i Salifou očito odražavaju stotine tisuća siromašnih Nigera, čiji su životi u pitanju zbog velikih rudarskih urana, osobito u sjevernom dijelu zemlje. Godine 1960., kada je Francuska otkrila uran u svojoj bivšoj koloniji Nigera, mnogi su smatrali da će otkriće značajno doprinijeti gospodarskom i društvenom razvoju zemlje. Nažalost, ispostavilo se da je to prokletstvo – otrovni dar.
 
Uzgoj urana u Nigeru
 
Ukupna globalna potražnja za energijom povećat će se za najmanje 50 posto u sljedećih 25 godina, a morat će se zadovoljiti uglavnom nefosilnim gorivima, posebno nuklearnom energijom, prema Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju. Za svjetske supersile, afrički kontinent izgleda kao potencijalni izvor urana. Niger je dom najvećih afričkih rezervi urana, koje već godinama dominira Francuska.
 
Međunarodni aktivisti za zaštitu okoliša izvijestili su da je neobuzdano rudarstvo urana u Nigeru preko 40 godina slučaj eksploatacije u njegovoj najrazornijoj manifestaciji. Praksa rudarstva urana ugrozila je zdravlje i život ljudi koji žive u Arlitu i Akokanu – popularno poznatom kao dva rudarska grada u Nigeru. Uzmimo primjerice SOMAIRi COMINAK, dvije podružnice Areve, francuske državne tvrtke za rudarstvo urana. SOMAIR, osnovan 1968., izvlači uran iz otvorenih jama u Nigeru; djeluje uranov mlin s godišnjim kapacitetom od 2.300 tona. Slično tome, COMINAK je osnovan 1974. godine; to je jedan od najvećih podzemnih rudnika na svijetu, s godišnjim kapacitetom od 2.500 tona.
 
Iako Areva zarađuje milijarde od svojih podružnica, Niger je zabilježio malu dobit, a to dolazi i po cijenu sve većeg zagađenja i zdravstvenih problema među lokalnim zajednicama. “Dar Areve je gorko slatko za ljude u Nigeru”, kaže lokalni aktivist sa sjedištem u Akokanu. “Ono što vidimo su ekološke katastrofe i zdravstveni rizici za lokalno stanovništvo. Autohtoni narod sjevernog Nigera nalazi se na prvoj crti klimatskih promjena. A rudarstvo urana čini njihov život lošijim iz dana u dan”.
 
Nejednako partnerstvo s vladom
 
Nesumnjivo, partnerstvo između vlade Nigera i Francuske je nejednako. Iako je Niger dobio neovisnost od Francuske 1960. godine, bivša kolonijalna sila još uvijek vlada bogatim prirodnim resursima zemlje. Aktivisti tvrde da već desetljećima Areva djeluje u Nigeru bez plaćanja poštenog udjela u dobiti. Partnerstvo u rudarstvu urana je neuravnoteženo u našoj zemlji. Za nas je to doista nesretno”, gunđa Mahamadou Djibo Samaila, bivši glavni tajnik Sveučilišta Niamey. Uran je velika industrija u Nigeru", kaže Ibrahima Aidara, voditeljica programa za ekonomsko upravljanje u Inicijativi za otvoreno društvo, Zapadna Afrika. "Ali, nažalost, Niger nema mnogo koristi jer ne dobiva dobre prihode, a šteta za društvo i okoliš također je vrlo velika."

 

U Nigeru, uran predstavlja oko 70 posto izvoza zemlje, ali doprinosi samo 5 posto nacionalnom BDP-u. Vlada Nigerinog udjela u prihodima od urana je oskudna. "Nerazumljivo je da Niger, četvrti najveći proizvođač urana na svijetu i strateški dobavljač za Francusku, ne iskorištava prihode od ove ekstrakcije", kaže Anne Sophie Simpere, službenica za zastupanje u Oxfam France. Mi smo izračunali PDV koji bi Areva trebala platiti. Areva bi mogla pokriti troškove besplatnog zdravstvenog sustava za ugrožene osobe i njihov financijski sustav u Nigeru. Dakle, s jedne strane, imate najsiromašniju zemlju na svijetu kojoj je potreban novac za njegov razvoj, as druge strane, imate veliku korporaciju kojoj je potreban uran jer je to temelj njihovog poslovanja."
 
Kampanja protiv rudarstva urana
 
Zanimljivo je da u Francuskoj jedan od svaka tri žarulje svijetli zahvaljujući nigerijskom rudarstvu urana. Međutim, u Nigeru gotovo 90 posto stanovništva nema pristup električnoj energiji. Afričke zemlje trebale bi moći računati na pravedne prihode od francuskih tvrtki koje izvlače svoje resurse“, izjavljuje Ali Idrissa, nacionalni koordinator ROTAB-a, organizacije posvećene transparentnosti i proračunskoj analizi. Većina Nigera čak i ne zna da Niger ima uran, a 99 posto nikada ne dobiva nikakve koristi od njega. ”Ne možemo nastaviti tako neravnopravno partnerstvo".
 
Ali Idrissa je branitelj ljudskih prava iz Nigerije i aktivist za borbu protiv korupcije koja je svoj život posvetila osiguravanju upravljanja prirodnim resursima u interesu i za dobrobit naroda Nigera. Njegova kampanja "Ne diraj moj uran" ohrabrila je zajednice, umjetnike, političare i međunarodna civilna društva na kampanju za dobro upravljanje u sektoru plina, nafte i rudarstva. Ali Aliju nikad nije bilo lako.“ „U našoj bogatoj zemlji s uranom potrebna nam je pravedna raspodjela resursa. Ali naša kampanja za demokraciju i slobodu dovela je do zastrašivanja, prijetnji i zatvaranja''.
 
Briga za okoliš
 
"U Africi sve je veći broj uzročnika uslijed rudarstva urana", kaže dr. Alex Rosen, potpredsjednik njemačke podružnice Međunarodnog liječnika za prevenciju nuklearnog rata. Civilna društva u Nigeru vrlo su zabrinuta i već duže vrijeme postavljaju pitanja zračenja. Ekstrakcija urana značajno je oštetila okoliš, šume i pašnjake", kaže Mamane Sani Adamou, koja je povezana s alternativnim espaces cityonesima, građanskim društvom u Nigeriji. Greenpeace je provodio ispitivanja tla, vode i zraka u Airlitu i Akokanu, koji su se nalazili samo nekoliko kilometara od rudnika. Uzorci su proučavani u suradnji s Francuskom komisijom za istraživanje i neovisnu informaciju o radioaktivnosti (CRIRAD). Nalazi su bili zabrinjavajući: "Analiza koju smo proveli pokazuje da kontaminacija urana u četiri od pet uzoraka vode premašuje sigurnosna ograničenja Svjetske zdravstvene organizacije", izjavio je Bruno Chareyron, inženjer iz nuklearne fizike iz CRIRAD-a. “Pronašli smo dokaze o radonu, radioaktivnom plinu otopljenom u vodi i kemijskim elementima. ”Nažalost, ova otrovana voda se i dalje distribuira stanovništvu i radnicima za potrošnju."
 
Zdravstveni problemi
 
Godine 2005. Shepra, međunarodna mreža odvjetnika koja radi na promicanju društveno odgovornog poslovanja, provela je temeljitu istragu u Nigeru. Utvrđeno je da radnici u rudnicima uranovog urana nisu osjetljivi na zdravstvene rizike; nisu im bile dane osnovne zaštitne mjere, a gotovo nijedna medicinska pomoć nije pružena ako su razvili rak pluća zbog dugotrajne izloženosti radonu. Zračenje je ubilo mnoge seljane iz Garte, Futudoua, Himikea, Sina-Kwande Nkale i Ghumthija, sve u području Michika", kaže Dama Zira, direktorica geologije pri Ministarstvu čvrstih minerala, vlada Nigera. Lokalne zajednice jedva da su svjesne utjecaja radioaktivnosti, dok starije generacije podsjećaju da nikada prije nisu vidjele tako čudnu bolest: “Ljudi iz pogođenih zajednica žrtvovali su stotine koza i janjaca kako bi umirili božanstva, tražeći zaštitu od zlih duhova koje su oni pokušali zaštititi od zlih duhova. vjeruju da uzrokuju čudne bolesti i iznenadnu smrt u zajednicama”, dijeli Dama. “Seljaci su tražili duhovne intervencije protiv visoke stope smrti, pobačaja i deformiranih beba. Postoje slučajevi u kojima su djeca rođena s četiri noge, četiri oči, bez očiju ili s povećanom glavom. Životinje su rođene sa šest nogu”, kaže Emmanuel Y. Kwace, viši novinar lokaliteta.

 

Otvorena tajna

 
U rudarskim gradovima Arlit i Akokan prijavljeno je nekoliko slučajeva gdje su bivši radnici umrli zbog nepoznatih bolesti. Ali Areva i vlada Nigerije šute o tome, kao da ih se to ne tiče. Prije gotovo 12 godina, Gigo Zaki se srušio na poslu u rudniku SOMAIR. Od tada je bio prisiljen otići u mirovinu i nikada nije bio obaviješten o uzroku svog stanja. Nismo dobili ništa što bi zaštitilo naš nos ili usta. Bili smo tretirani kao životinje", kaže Gigo Zaki, bivši radnik SOMAIR-a. "Nadamo se da radnici danas imaju bolji život. Više nismo korisni. ”Možemo samo gledati. No, liječnici govore posve drugu priču. Glavne bolesti koje ovdje nalazimo su kašalj, proljev i kožne bolesti. Ove bolesti se obično nalaze iu drugim dijelovima zemlje. Oni uopće nisu povezani s zračenjem – kaže dr. Ayouba Dogon-Yaro iz bolnice SOMAIR, koju financira Areva.
 
Prema Arevi, u 40 godina poslovanja nije dijagnosticiran niti jedan slučaj koji uključuje bolest vezanu uz posao. Areva tvrdi da bolesti koje se pojavljuju u lokalnoj populaciji nisu rezultat rudarskih aktivnosti, već su tipične za pustinjsku klimu. Objašnjenje Areve nije zadovoljavajuće i neodređeno", kaže jedan novinar iz Niameya, koji je zatražio da ne otkrije svoj identitet iz sigurnosnih razloga. "Areva nikada nije priznala da bolnicama nedostaje oprema i stručnost za pravilno dijagnosticiranje bolesti povezanih s radioaktivnošću." "Vidite da su stope smrtnosti povezane s respiratornim problemima dvostruko veće od ostatka zemlje, zajedno s velikim brojem urođenih mana, leukemije i
 
Tamna budućnost
 
Daleko od Nigerskih sumnji, udaljenih više od 3000 km, ljudi žive raskošnim životom u gradovima Francuske. Zahvaljujući svojem statusu nuklearne energije, Francuska uživa status supersile diljem svijeta. Nasuprot tome, ignorirani od strane njihove vlastite vlade, napuštene prirodom, Nigerieni se suočavaju s teškim vremenom u pronalaženju svoga kruha. Čak i pristup pitkoj vodi je odbijen zbog neobuzdanog rudarstva uranija u regiji. Situacija je pulsirajuća u Nigeru, a ako se dopusti ići dalje, domorodačke zajednice bi mogle pokrenuti masovnu pobunu, što bi dovelo do velikih građanskih nemira. Nadalje, prisutnost nekoliko radikalnih skupina s konkurentnim agendama može poslužiti kao potencijalni recept za katastrofu u regiji. A efekti valova mogli bi izazvati val nemira širom Sahela. Prijetnja ratom kleca na unutrašnjost Sahare, ogorčeni rat s Francuskom koja se bori za svoju nezasitnu pohlepu za uranom na jednoj strani, a Nigeri za obranu svojih oskudnih resursa zemlje i vode s druge strane. Tiho se pita našu prirodu oduzete majke…
 

Abhijit Mohanty, https://www.geopoliticalmonitor.com/join-mailing-list/

Povezane objave

Genocid nad Armencima

HF

Preko banaka EU ruši države

HF

Nikada nisam čula ništa negativno o Donaldu Trumpu dok se nije kandidirao za predsjednika

hrvatski-fokus

Kineska vojska stigla u Afriku

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više