Hrvatski Fokus
Kultura

Bućanove slike pokreću nove transformacije

Izložba "Dionizijski ples – jedan slikar, jedan kipar" Borisa Bućana i Petra Dolića

 
 
U prostorijama Muzeja grada Kaštela u dvorcu Vitturi, u četvrtak  11. srpnja 2019. godine, otvorena je izložba radova Borisa Bućana i Petra Dolića iz Zbirke Dagmar Meneghello „Dionizijski ples – jedan slikar, jedan kipar“. Na svečanom otvorenju o umjetnicima su govorili povjesničar umjetnosti Joško Belamarić i povjesničarka umjetnosti i muzejska savjetnica Margarita Sveštarov Šimat. Svakome umjetniku tiskan je opsežan katalog u zajedničkoj nakladi – Muzeja grada Kaštela i Dagmar Meneghello. Kustosica izložbe je muzejska savjetnica Mirela Vujević Duvnjak.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2019/07/muzej.jpg
Zbirka Dagmar Meneghello koja broji oko pet tisuća djela, a koju je Dagmar Meneghello počela stvarati  od 1967. godine u projektu ART Palmižana Meneghello, dragocjen je doprinos ukupnom hrvatskom nacionalnom umjetničkom i baštinskom korpusu. Naime, brojna su i tematski raznolika djela Borisa Bućana i Petra Dolića  u njenoj palmižanskoj Zbirci. Izložbom je priređen zajednički nastup ovih dvaju umjetnika, Mediteranaca po vokaciji, u nesvakidašnjem ambijentu kaštela Vitturi. Naziv izložbe „Dionizijski ples: jedan slikar – jedan kipar“ sintagma je koju je osmislila Dagmar  Meneghello a koja sažima prirodu djela obaju umjetnika, i to u onom najjednostavnijem poimanju božanstva Dioniza, u smislu zanosa i nesputanosti. Toj atmosferi neposrednosti, ujedno i izvoru umjetničke inspiracije, osim prirodnih zatečenosti otoka, pridonosi raskošna flora na otočkoj ostavštini obitelji Meneghello. Naime, veliki broj radova na izložbi inspiriran je otočkim motivima, a mnoga su nastala upravo na Palmižani. Životni prizori transformirani umjetničkim imaginacijama, slični su kod obojice umjetnika po minimalizmu i lapidarnom, iskonskom izričaju.
 
Izuzetno naglašene individualnosti i kritičkog promišljanja umjetničkog i umjetnosti Boris Bućan određenim konceptom kao temom i postupcima dovodi u pitanje kriterije i postulate umjetničke discipline i metijera. Za razliku od postmodernističkih praksi u kojima je bitno da su aspekti umjetničkog djela podređeni zakonima transformiranja i povezivanja značenja, Bućanove recentne slike ne artikuliraju nove forme i nova značenja, već pokreću nove transformacije, kombinacije i varijacije značenja, svojom višeznačajnošću replicirajući uspostavljenim paradigmama značenja unutar povijesti, umjetnosti i kulture. Bućanovi radovi transformiraju stvarnost (obične slike realiteta) u vizualnu semiotiku apostrofirajući plošnost kao normu svog slikarskog jezika. Osim semiotičkih značenja, oni istodobno nude ludičku zaigranost i humor propitujući 'perspektivu smisla'. Veliki formati, čiste boje, jednostavni oblici karakteristični za dječji vizualni izraz, zavodljivost i neposrednost linije koja se ne dodvorava, nego se suvereno otkriva i otvara gledatelju, očarava ga.
 
O Bućanovu slikarstvu prezentiranom na ovoj izložbi, preuzela je leksičku i esejističku odgovornost Margarita Sveštarov Šimat nizom nadahnutih tekstova koji se naslanjaju na Bućanove slikarske koncepte. Respektabilan je broj djela jednog od najznačajnijih kipara srednje generacije Petra Dolića u Zbirci Dagmar Meneghello. Skulpture su raznolikih tema, u nizu ciklusa, izvedene u raznovrsnim materijalima. Osim skulptura u Zbirci je i značajan broj njegovih slika iz ciklusa „Autoportreti“, „Bestijarij“, „Aktovi“ i „Mostovi“. Dolić je autor koji svoje nadahnuće crpi iz odnosa i okoline, iz prirodnih ambijenata, posebice mora. Pri tome on nije ni izvan tradicije niti izvan suvremenosti jer je među onima koji zna da nema zastarjelih nego samo nemoćnih formi. Svojom stvaralačkom imaginacijom, vještinom i znanjem Petar Dolić stvara oblike koji pulsiraju životom iz same jezgre kiparskog materijala. Po svojoj kiparskoj prirodi Dolić je usidren u volumenu; sabitosti forme, jednostavnosti, a grubost obrade postupno biva zamijenjena misaonim tragovima alata koji odaju 'ugođenost' majstora i materijala, pa sve do oblih, transparentnih volumena i nježnih vizualno zavodljivih formi koje se mogu beskonačno granati.
 
Skulpture Petra Dolića krase Palmižanu već dva desetljeća a tu je imao i svoje prve izložbe. Plovili su brodovi, plivale ribe od drva i aluminija, cvjetali apstraktni cvjetovi, čuvali je svjetioničari, a njegovo razigrano jato skulptura ptica još leti pod terasom krova.
Izložba je kulturni sadržaj dostojan i većih urbanih sredina. Raskošno vizualno iskustvo u spomeniku kulture, Kaštelu Vitturi izgrađenom u moru prije više od 500 godina biti će zasigurno kulturni doživljaj za pamćenje.
Izložba se može razgledati do 2. kolovoza 2019.
 

Nives Matijević

Povezani članci

Armenci u nazivoslovnom vrtlogu

HF

Smrt golubice

HF

Babilon

HF

Snaga Dalmacije

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...