IDS je talijanizirao hrvatsku Istru

Većinu ulica rashrvatili i nazvali ih po Talijanima i fašistima

 

 

IDS je talijansku nacionalnu manjinu iskoristio kao alat u rashrvaćivanju svega što predstavlja identitet hrvatskog naroda u Istri. Iskoristio je 6,03 % pripadnika talijanske nacionalne manjine i nametnuo dvojezičnost nad 67 % stanovnika Istre! A to im je i bio cilj kada su "autohtoni Istrijani" preoteli stranku autohtonim Hrvatima. Pored nas samostalnih nestranačkih boraca za istinu i očuvanje identiteta hrvatskog naroda u Istri,  na svoj način bori se i general HV-a Sergio Rabar.

Jedini general HV-a iz Istre Sergio Rabar, vijećnik HDZ-a u Gradskom vijeću Rovinja, žestoko se bori protiv  samovolje  IDS- ovih vjećnika, predsjednika Gradskog vijeća i gradonačelnika Rovinja, protiv njihove sustavne talijanizacije u gradu Rovinju i cijeloj Istri. General ima svoj specifični nastup i stil, provokativan i otvoren u nastupima, često izazove rasprave na granici incidenta, što posebni iritira gradonačelnika Rovinja dr. Marka Paliagu i predsjednika Gradskog vijeća Valeria Drandića. Zanimljivo je da predsjednik Gradskog vijeća Rovinja Valerio Drandić nije želio da se dodijele nagrade stanovnicima Rovinja koji su dali poseban doprinos u Domovinskom ratu. Poznato je da IDS-ovcima Domovinski rat, nije bio od početka njihov rat, pa me ni ne čudi reakcija Valeria Drandića!

A gradonačelnik dr. Marko Paliaga obrušio se na referendumsku inicijativu za ukidanje prava manjina da odlučuju o nekim pitanjima u Saboru RH, sa obrazloženjem" Promjene izbornog sustava su nužne, ali one sigurno ne smiju biti na štetu nacionalnih manjina. Zato ne dopustimo da se trguje, kalkulira i manipulira postojećim pravima nacionalnih manjina." A nigdje ne kaže kako se upravo u Rovinju ta prava nacionalnih manjina zlorabe! I kada o tim zloupotrebama nacionalnih manjina Sergio Rabar progovara onda vijećnici IDS-a napuste Gradsku vijećnicu, a gradonačelnik Paliaga mu kaže  da je on dokaz šovinizma i ludila, da mu se više do konca mandata neće obraćati te da mu gradske službe neće davati odgovore na upite. Rabar mu  na to odgovara da mu se mora obraćati,  jer mu je to obveza. Svjestan je itekako dr. Marko Paliaga da talijanska nacionalna manjina nije ničim ugrožena, već da on i njegova stranka IDS,  svojom politikom ugrožavaju prava većinskog hrvatskog naroda i upravo zato ga Sergio Rabar iritira!

 

No činjenica je, da upravo sadašnji izborni sustav, kakav postoji samo u Hrvatskoj i u manjoj mjeri Sloveniji, dovodi do neravnopravnosti,  jer je za izbor čak osam predstavnika manjina dovoljno samo  25.000 glasova, što je za neke manje stranke broj glasova koji je potreban za jedno mjesto u Saboru. Istovremeno, blizu pola milijuna građana RH koji žive u inozemstvu,  koji su po Ustavu ravnopravni građani Republike Hrvatske, imaju  pravo birati samo tri predstavnika.

Kad je Rabar počeo polemizirati o Hrvatima i Talijanima u Rovinju, svi IDS-ovci izašli su iz vijećnice. Rabaru je uspjelo otjerati ih već prvom rečenicom, u kojoj je konstatirao da je 80 posto naziva u Rovinju napisano isključivo na talijanskom jeziku. Odlazak IDS-ovaca Rabar je komentirao riječima: "Tako su i četnici bježali ispred mene". https://www.glasistre.hr/istra/ids-ovci-napustili-vijecnicu-za-vrijeme-rabarovog-izlaganja-a-on-im-porucio-tako-su-i-cetnici-bjezali-od-mene-593665

 

A istina je da po statutuTalijanska nacionalna manjina ima pravo na 4 vijećnika u gradskom vijeću grada Rovinja a pripada ih 2. Dakle  oduzeta su 2 vijećnika većinskom narodu. Pripadnika talijanske nacionalne manjine po popisu od 2011. godine ima 1485. od kojih 125 ne govori talijanskim jezikom. Od 14.294 žitelja grada Rovinja 5.200 nisu pripadnici većinskog naroda, dakle 3755 pripadnika nacionalnih manjina koji žive u Rovinju a nisu Talijani nemaju niti jednog predstavnika u gradskom vijeću. Od 17 vijećnika opozicija ima 6, IDS bez manjinaca 7, dakle 50 % a sa 4 glasa talijanske manjine ima apsolutnu većinu i vlada gradom kako želi,  u načelu na štetu većinskog naroda. "Statut grada Rovinja u trećini članaka tretira prava talijanske nacionalne manjine.Radno tijelo gradskog vijeća, Komisiju za pitanja i zaštitu prava autohtone talijanske nacionalne zajednice biraju sami Talijani,  gdje većina moraju biti Talijani, a  ima takva prava da može suspendirati i skinuti sa dnevnog reda sve točke koje ne odgovaraju toj manjini. Na moj prijedlog da u sastav te komisije uđu i pripadnici i drugih manjina odbijen je.

Odlukom gradskog vijeća mora se učiti talijanski jezik od vrtića pa do srednje škole, dok u statutima drugih gradova Istre talijanski jezik se uči na osnovi želja učenika i njihovih roditelja. Odlična profesorica iz Zagreba koja se javi na natječaj za direktoricu gimnazije, ako ne zna talijanski jezik neće biti primljena vjerojatno zato jer za obavljanje njenog posla ključno je poznavanje talijanskog jezika", piše Sergio Rabar.

 

Osnovna škola u Rovinju u kojoj se nastava izvodi na talijanskom jeziku dobila je ime po Bernardu Benussiju,  iridentističkom povjesničaru i piscu. Bernardo Benussi uz De Franceskija i Carla Combi koji su smatrali da su  Slaveni –slavi, schiavi,  odnosno da su Hrvati, narod bez povijesti , bez pamćenja, bez pismenosti i kulture, bez institucija i da su divljaci te  da se slavenski puk može civilizirati jedino ako prihvati talijansku kulturu i talijanski jezik, dakle ako postanu Talijani. (Bernardo Benussi,Istria nei suoi due millenni di storia, Trieste, 1924., str. 346.); (Combi, Appello degli Istriani all Italia. U: Istria, n. dj., str. 223., „Essi vissero e vivono senza storia, senza memorie, senza istituzioni“). Stvarno bolju ideološku i obrazovnu osnovu u talijanskoj školi nije se mogla naći barem po nazivu škole?

 

General Hrvatske vojske odgovorio Radinu: Mandat niste dobili glasovima već krvnim zrncima

 

Zbog protivljenja generala Rabara zlouporabi prava nacionalnih manjina odmah se javio dežurni Talijan Furio Radin i opleo po generalu Rabaru, pa čak i za saborskom govornicom, na što mu je ovaj naravno odgovorio! Citiram dijelove  govora Furija Radina u Saboru RH, bezobraznog, arogantnog  i nedostojnog jednog saborskog zastupnika prema generalu Hrvatske vojske: "Ostavljam da sami zaključujete o kakvoj se vrsti bambinizma radi, kada govorimo o izjavama Sergija Rabara. Sto kaže taj na žalost rovinjski vijećnik?

Kao i svaki pošteni šovinist, general počinje izjavom da on nema ništa protiv Talijana. Ali odmah nakon toga tvrdi da su oni iredentisti, da provode talijanizacija Istre u tandemu s IDS-om i da njima, odnosno nama, Hrvatska, zemlja u kojoj živimo, ništa ne znači. ( što je sasvim točno op.)

 

Onda se, zločesti enfant zalaufa, i kaže da po cestama u Istri sve piše samo na talijanskom, da talijaniziramo djecu i da namećemo talijanski jezik Hrvaticama i Hrvatima."( što je opet sasvim točno op.)

Zamislite Furio Radin kaže "nažalost rovinjski vijećnik" A Sergio Rabar postao je  rovinjski vijećnik glasovima birača  na izborima  i po Radinu glasači mu nisu smjeli dati svoj glas? Kako  se Radin nađe pozvan govoriti kome će glasači dati svoj glas? Tko i što je on  da sebi uzima to pravo suditi kome će glasači dati svoj glas? Talijanizacija se uspješno provodi. Imena ulica, trgova, gradova, toponima itd. su potalijančena, talijanske zastave se svakodnevno vijore na mjestima na kojima im uopće nije mjesto.

 

Kino Zagreb u Puli se danas zove kino Valli po talijanskoj glumici Alidi Valli, koja je glumila i u promidžbenim fašističkim filmovima i koja je navodno bila priležnica njihovog Ducea!? Zbog čega? Zar zbog manjinskih ‘prava’? Gospodin Radin bi, ako ima imalo samo poštovanja, ljudske i nacionalne tolerantnosti, morao znati gdje je granica kada se treba stati sa traženjima takvih ‘prava’ za Talijane u Istri, koja istovremeno znače oduzimanje i/ili ukidanje temeljnih nacionalnih i ljudskih prava drugima, u ovom konkretnom slučaju prije svega nas Hrvata!

 

Uvedena je zabrana zapošljavanja ako se ne zna strani (talijanski) jezik, političke funkcije se dodjeljuju po nacionalnoj osnovi (talijanski dogradonačelnici, vijećnici…), fašisti otvoreno šeću istarskim gradovima zajedno sa predstavnicima talijanske zajednice i gradskih vlasti ( dolazak Ginafranca Finija u Pulu na poziv Furija Radina 2010. godine), zabrana govorenja materinjim hrvatskim jezikom u talijanskim školama (npr. u osnovnoj talijanskoj školi u Puli gdje nastavnici galame na djecu „Non parlate Croato“!!!), – primjera je bezbroj, samo nema nasilja i sve je po zakonu. Talijanizacija  koju provodi IDS, ravna je prisilnoj talijanizaciji između dva svjetska rata, samo bez nasilnih metoda,  vrlo lukavo, a istovremeno se u svakoj prigodi favorizira talijanski jezik.

 

Dalje posprdno nastavlja govor Furio Radin: "Molim vas, kolege zastupnici, da ove moje riječi shvatite ozbiljno, i unatoč nužno karikaturalnom tonu ove moje riječi, da ih stavljate u kontekstu milijun etničkih ne-Hrvata koji su nestali iz popisa stanovništva Hrvatske od kraja Drugog svjetskog rata do danas. Dio njih su bili Talijani. O njima, u danas gotovo samo etnički konzistentnu zemlju, nitko ne govori kao o demografskom gubitku". http://istrain.hr/index.php/politika-arhiva/3940-radin-u-saboru-porucio-hdz-ovom-rovinjskom-vijecniku-sergiu-rabaru-smirite-se-slusajte-zenu-i-mislite-na-zdravljeA tko ih je otjerao, tih veoma upitnih milijun etničkih nehrvata  Furio Radin? Vaši komunisti, kvazi antifašisti Titove Jugoslavije, kojega vi i IDS još uvijek ne date maknuti iz naziva ulica i trgova po Istri!

 

Piše pukovnik HV-a Branko Kakarić na portalu Dnevno hr http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/pukovnik-kakaric-ostro-sljedece-stvari-o-furiu-radinu-morate-znati-934896/“Postavlja se pitanje što Furio Radin (i anacionalni IDS) želi postići s talijanskom državnom zastavom koja 365 dana u godini visi na zgradama općina i gradova zapadne obale Istre te onim Županije istarske, a na državne blagdane načičkane i na mnogim drugim mjestima uz onu hrvatsku? Što to Talijani u Istri time ‘dobivaju’ kao manjina? Istovremeno bi se trebalo pitati što tim činom u Istri dvotrećinski hrvatski narod gubi na dijelu svojeg suverenog državnog teritorija! Zar ne? Furio Radin bi se trebao upitati, kao savjesni građanin RH, i kao potpredsjednik Sabora, zbog čega se na mnogim mjestima u kojima je uvedena dvojezičnost ona ne poštuje i to na štetu većinskog hrvatskog naroda? Zbog čega se dvojezičnost kod imena ulica, trgova i naselja u mnogim gradovima i općinama Istre pretvorila u jednojezičnost – onu talijansku?

Mjesto Bale su u tom pogledu najiritantniji primjer, ali i svugdje drugdje ima na stotine takvih i sličnih primjera! Tako npr. u Balama postoji osam ulica koje su nazvane po svecima koji nemaju hrvatsku inačicu. Sve da smo mi Hrvati pogan narod, što naravno nismo, takvo što je nedopustivo. No, državne institucije RH baš kao i Ustavni sud o tome ‘mudro’ šute već desetak godina. U tom mjestu je ostala jedna jedina ulica koja se zove po nekom ne Talijanu, po Mati Baloti (naravno ne po Miji Mirkoviću – Mati Baloti), ali i ona je samo ‘talijanska’ jer se zove Ulica/Via Mate Balota, a ne Mate Balote ili Balotina ulica! Vladimir Nazor i Veli Jože su nestali iz većine istarskih gradića! U Puli su promijenjena imena ulica u središtu grada prema stradariju iz 1923. godine (!?) dakle iz vremena talijanske okupacije! Tko u tome gradu traži Zlatna vrata neće ih naći. U Rovinju nema više ulice 9. rujna!? Zašto? Ali zato ima ulica koje su nazvane po velikotalijanskim iredentistima pa čak i fašistima i to svugdje, pa čak i u Pazinu!? I usred Pule je, međutim, ploča s imenom trga Giardini, ulica u Labinu nosi ime San Marco, a jedna od ulica staroga Rovinja je Carera, druga Conceta itd., ali nema Đardina, Svetoga Marka, Karere, Končete. Tako sročenim imenima sugerira se da su ona zajednička obama narodima, ali se jednom od tih naroda (zna se kojemu!) odriče pravo čak i na vlastitu grafiju ili slovopis.

 

Kada je, međutim, riječ o hrvatskim toponimima, talijanska se grafija poštuje. Divjaki na dvojezičnim pločama postaju Diviacchi, Čepići – Cepici, Meteži – Metezi, Štrcaj – Sterzai, Šterna – Sterna… O novim nazivima ulica, trgova i dijelova naselja postavljenim u Istri posljednjih godina malo se u javnosti zna. Tim su nazivljem oživljena vremena vladavine rimskih, mletačkih, francuskih, austrijskih i talijanskih gospodara Istre; vraćena imena zaslužnika i silnika, veterana rimskih legija, mletačkih providura i duždeva, francuskih generala i namjesnika, austrijskih careva i admirala i, jasno, hrvatskih renegata i talijanskih građanskih intelektualaca, među kojima i onih koji su razarali suživot istarskih prostora, bili iredentisti, tvorci i promicatelji talijanske imperijalne politike, koji su istarske Hrvate proglašavali »uljezima u tuđu zemlju, narodom bez povijesti i kulture, slavenskom gomilom koju treba talijanizirati kako bi se civilizirala«. Svoje ulice i trgove u Istri tako imaju B. Benussi, A. Amareso, M. Campitelli, G. R. Carli, C. Combi, Costantini, Camillo de Franceschi, Carlo de Franceschi, P. Kandler, L. Rizzi, P. Stancovich

 

U Motovunu je Prilaz Velog Jože bila jedna od najvažnijih ulica, a sada je mitsko ime istarskoga gorostasa premješteno i reducirano na uličicu od dvadesetak metara unutrašnjosti gradića, dok je ime književnika Vladimira Nazora, kao i u Balama, izbačeno, pa je nekadašnje Šetalište Vladimira Nazora preimenovano u Muri, naravno, bez hrvatske istoznačnice Zidine. Tzv. protivnici prevođenja toponima na najljepšem su puljskom trgu postavili ovakve dvojezične ploče: hrvatsku s talijanskim istroromanskim imenom Portarata i talijansku s imenom Port’Aurea, što je zapravo goli prijevod tog dijalektalnog talijanskog toponima na standardni talijanski jezik!

 

Što smije manjina, to nije dopušteno većinskome narodu!

 

Tobožnji zagovornici dvojezičnosti prigradsko su rovinjsko naselje Kukuletovicu preimenovali u jednojezičnu Cocalettu, uklonili hrvatski dio dvojezične natpisne ploče puljske ulice Duga uvala / Vallelunga, koja je na prostoru ispod Velog vrha bila gotovo pola stoljeća, i istaknuli jednojezičnu Vallelunga, a na Bujštini je naselje Kmeti (ekonim nastao prema antroponimu Kmet) prevedeno na talijanski u Metti! itd. Osim istjerivanja ili prevođenja hrvatskih imena, premještanja takvih imena iz središta na rubne prostore istarskih naselja i imenovanja manje važnih ulica imenima hrvatskih predznaka, osobit oblik zaobilaženja hrvatske sastavnice novog nazivlja jest raspolovljavanje ulica i njihovih imena na način da se jednoj polovine ulice nadjene ime neke istaknute talijanske ličnosti, a drugoj ime bez ikakva značenja u kulturi većinskoga naroda. U Umagu, primjerice, imamo ulicu koja u prvom dijelu nosi ime Garibaldijeva, a u drugom Trgovačka, jedna je ulica do polovice Mazzinijeva, a od polovice Limarska…

 

Zanimljivo je da je i u Puli Balotina ulica, u kojoj je bio hrvatski Narodni dom što su ga 1920. zapalili talijanski fašisti, sada preimenovana u Carrarinu, a ime književnika Mate Balote iz središta premješteno prema rubnom dijelu grada. U Umagu je, nakon višegodišnjeg otpora Školskog odbora i Nastavničkog vijeća tamošnje Osnovne škole, administrativno, dekretom lokalnih vlasti, iz naziva škole uklonjeno ime istaknuta antifašista, publicista i književnika Viktora Cara Emina. U Rovinju je talijanska Osnovna škola heroja antifašističke borbe Matea Benussija Cija preimenovana i nazvana imenom osvjedočena talijanskog iredentističkog povjesničara Bernarda Benussija, koji je bio protivnik suživota na istarskim prostorima, koji je slavnog hrvatskoga kneza Domagoja u svojim povijesnim radovima nazivao vođom gusara (duce dei corssari).

Nisu samo ulice Bala i Motovuna sada bez imena Vladimira Nazora, Vladimira Gortana i drugih zaslužnih ličnosti i važnih zbivanja. U brojnim imenima ulica diljem Istre Gortana, Nazora, Viktora Cara Emina i ostalih važnih imena, djela i događaja iz povijesti većinskoga naroda, kao što su istarski glagoljaši, Istarski razvod, Herman Dalmatin, Matija Vlačić, Vincent iz Kastva, Juraj Dobrila, Ivan Matetić Ronjgov, Naša sloga, Eugen Kumičić, Spinčić, Mandić, Laginja, Milanović, rujanske odluke, Zvane Črnja… nije ni prije bilo, pa ih novi krstitelji nisu bili u prilici ni istjerivati.

 

Trebaju li bolji primjeri nedosljednosti, nesnošljivosti i licemjerja?! Izbacuje li to jedna nacionalna manjina jezik i kulturno nasljeđe matičnoga naroda zemlje u kojoj sama ostvaruje punu kulturnu autonomiju i sva svoja ljudska i manjinska prava prema najvišim danas u svijetu poznatim standardima zaštite? Zar se nijekanjem prava većini na jezik, na sve ono što etničke zajednice RH traže i ostvaruju za sebe, takvi oblici zaštite manjina ne pretvaraju u svoju suprotnost? Ne upućuju li današnje istarske prilike na potrebu zaštite svih, na jednaka prava za sve i reafirmaciju istine da je ugrožen samo onaj tko je stvarno ugrožen, a ne onaj tko je manjina? IDS kao  arhitekta  novog istrijanskog identiteta, djeluje  sa svrhom daljega rastakanja svijesti o pripadnosti većinskoga naroda, stvaranja privida o etničkom prostoru Istre drukčijem od onoga u zbilji. Pokazuje se  visoki stupanj nesnošljivosti dijela lokalnih moćnika prema onima koji su drugi i drugačiji. Zato se postavlja pitanje: zar je još moguće birokratsko nasilje nad bilo kojim fenomenom bića i kulture nekog naroda, djelovanje suprotno načelima jednakosti svih ljudi i ravnopravnosti njihovih jezika…, zar još djeluju mehanizmi koji imaju za svrhu poricati da je Istra zavičaj svih koji u njoj žive, ali i dio hrvatskoga etnolingvističkoga i civilizacijskoga prostora. http://www.matica.hr/vijenac/329/jednojezicna-dvojezicnost-u-istri-6960/

 

IDS je talijanizirao Istru

 

Istarsku županiju čine jedinice lokalne samouprave: 10 gradovai 31 općina. Gradovi: Buje-Buie, Buzet, Labin, Novigrad-Cittanova, Pazin, Poreč-Parenzo, Pula-Pola, Rovinj-Rovigno, Umag-Umago i Vodnjan-Dignano. Od 10 gradova 7 gradova je dvojezično hrvatskog i talijanskog jezika, a 3 su jednojezična – hrvatskog jezika.

Općine: Bale-Valle, Barban, Brtonigla-Verteneglio, Cerovlje, Fažana-Fasana, Funtana, Gračišće, Grožnjan-Grisignana, Kanfanar, Karojba, Kaštelir-Labinci – Castellier-Santa Domenica, Kršan, Lanišće, Ližnjan-Lisignano, Lupoglav, Marčana, Medulin, Motovun-Montona, Oprtalj-Portole, Pićan, Raša, Sveti Lovreč, Sveta Nedelja, Sveti Petar u Šumi, Svetvinčenat, Tar-Vabriga, Tinjan, Višnjan-Visignano, Vižinada-Visinada, Vrsar-Orsera i Žminj.

Od 31 općine 12 je dvojezično hrvatskog i talijanskog jezika, a 19 jednojezično, hrvatskog jezika.

Ukupan broj stanovnika IŽ-a;  208.055 što čini 4,85 % stanovništva Republike Hrvatske

·                     Hrvati 142.173 (68,33 %)

·                     Talijani 12.543 (6,03 %)

 

Ukupan broj stanovnika dvojezičnih gradova hrvatskog i talijanskog jezika;

1.           Buje 5182,

2.           Novigrad-Citanova 4 345,

3.           Poreč-Parenzo 16 696

4.           Pula-Pola 57.460

5.           Rovinj-Rovigno  14.294

6.           Umag-Umago 13.467

7.           Vodnjan-Dignano  6119 , što je ukupno 117.563 stanovnika

 

Ukupan broj stanovnika gradova jednojezičnog, hrvatskog jezika

1.           Buzet 6 133

2.           Labin 11 642

3.           Pazin  8 638, što je ukupno 26 413 stanovnika

 

Ukupan broj stanovnika općina dvojezičnih hrvatskog i talijanskog jezika

1.           Bala-Valle  1127

2.           Brtonigla-Verteneglio  1626

3.           Fažana-Fasana  3635

4.           Grožnjan- Grisignana 736

5.           Kaštelir-Labinci- Castellier-Santa Domenica 1 463

6.           Ližnjan-Lisignano 3 965

7.           Motovun-Montona  1 004

8.           Oprtalj-Portole 850

9.           Tar-Vabriga  1 990

10.        Višnjan-Visignano 2 274

11.        Vižinada-Visinada  1 158

12.        Vrsar- Orsera  2 162, što je ukupno stanovnika 21 990

 

Ukupan broj stanovnika općina samo s  hrvatskim jezikom

1.           Barban 2 721

2.           Cerovlje 1 677

3.           Funtana  907

4.           Gračišće  1 419

5.           Kanfanar  1 543

6.           Karojba  1 438

7.           Kršan  2 951

8.           Lanišće  329

9.           Lupoglav  924

10.        Marčana  4 253

11.        Medulin  6 481

12.        Pićan  1 360

13.        Raša  3 183

14.        Sveti Lovreč  1 015

15.        Sveta Nedelja 1 685

16.        Sveti Petar u Šumi 1 065

17.        Svetvinčenat  2 202

18.        Tinjan  1 684

19.        Žminj  3 483, što je ukupno stanovnika 40 320 samo sa hrvatskim jezikom.

 

Od ukupnog stanovnišva Istre 208.055, dvojezičnošću je obuhvaćeno 139.553, a hrvatskim jezikom 66.733 stanovnika. Iz navedenih podataka prema popisu stanovništva 2011. godine IDS je svojom politikom talijanizirao Istarsku Županiju, jer je 67 %  stanovnika obuhvaćeno dvojezičnošću. Hrvatskim jezikom ostalo je obuhvaćeno samo 33 % stanovnika Istre. Zbog 12.543 pripadnika talijanske manjine  ili samo 6,03 %, dvojezičnošću je obuhvaćeno 67 % stanovništva Istre! Ako je ukupno hrvatsko stanovništvo Istre 142.173 ili 68,44%, to je talijanizacija hrvatskog stanovništva u Istri! Mislim da to nije bio cilj Ustavnog Zakona o pravima nacionalnih manjina, jer ovaj primjer je čista manipulacija, izigravanje i zloupotreba tog zakona!  Manjine ne samo, da su zaštićene, nego su ugrozile nacionalni identitet većinskog hrvatskog naroda!

 

Lili Benčik