Hrvatski Fokus
Znanost

Postojanje industrije je povezano s politikom

Svaka ljudska djelatnost u funkciji je društveno-humanističkih ciljeva koje beziznimno određuje politika

 
 
Prpošiteljev dnevnik zamišljen je kao kombinacija sličnih događaja u promatranom razdoblju. Ponekad se radi o prikazu dnevnih događaja ili samo o poticajima za povezivanje nekih dnevnih događaja s onima iz različitih razdoblja. Započet će se s tri industrije. Postojanje industrije je povezano s politikom.
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2019/09/logging-in-bolivia.jpeg
Konačno je postalo svima jasno da se napredak može postići samo stvaranjem nove vrijednosti. To omogućuje proizvodnja, industrijska ili obrtnička, svejedno je. Iznajmljivanje starih, makar i renoviranih kuća, nije stvaranje nove vrijednosti. Kada bih mogao financirati neko istraživanje, prvo bi bilo. Što su govorili o proizvodnji u proteklih tri ili četiri desetljeća oni koji odlučuju, odnosno oni koji pripremaju podloge za donošenje odluka. Pritom je ključna misao. Svaka ljudska djelatnost (medicina, moda, gospodarenje otpadom) u funkciji je društveno-humanističkih ciljeva koje beziznimno određuje politika.
Započnimo s industrijom. Koje su tri industrije u ovom trenutku u središtu zanimanja? Ona za potrebe medicine, modna industrija i industrija gospodarenja otpadom.
 
U emisiji urednika Ante Bekića „Znanja i spoznaje“ 1. programa Hrvatskog radija koja se emitirala četvrtkom od 5:05 do 6:40 sati, 24. svibnja 2001. razgovaralo se o temi „Medicina i tehnika“. Ukazano je na sve veći utjecaj razvoja tehnike na suvremenu medicinu. Poslije jednog neformalnog druženja medicinara i strojara pokrenuta je tribina „Medicina i strojarstvo“ u ožujku 2014. Na ugodnog iznenađenje sviju, predstavljeni su samo s Fakulteta strojarstva i brodogradnje rezultati istraživanja 14 skupina. Rezultat, sastavljen je sporazum  o suradnji između Rektorskog zbora Hrvatske i Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), pod naslovom „Tehnomedicina“. Bilo je to u veljači 2016. Do pisanja teksta, ništa se nije zbilo. Premda o tome znaju Predsjednik Sabora i Predsjednik Vlade. A radi se o najvažnijoj industriji 21. stoljeća koja traži malo prostora, energije i materijala, ali je visoke dodane vrijednosti.
 
Ovih dana privukao je pozornost stav britanske modne dizajnerice, ali i mnogo više, Stelle McCartney. Povod, uvela je biodegradabilne dresove za tenisačice. Pritom je rekla da je s motrišta zaštite okoliša modna industrija jedna od najopasnijih. Naveden je podatak da se godišnje stvara 92 milijuna tona tekstilnog otpada. Već je navedeno da su među mikroplastikom u morima najzastupljenije čestice od pranja odjeće. A o dizajnerskim, vrlo „žednim“ pamučnim trapericama da se i ne govori.
 
O krizi gospodarenja otpadom u Hrvatskoj nema smisla ponovno govoriti. Povremeni požari na odlagalištima nisu slučajni. Samo me zanima što ćemo načiniti s milijunima plastičnih kanti poslije nekoliko godina. Koga zanima više o temi, ne samo otpada u obliku proizvoda, već i nepodnošljivom smradu, itd. neka pročita napise dr. sc. Viktora Simončiča na portalu Zg-magazin. Koji trenutno okuplja vrsne znanstvenike koji nastoje pisati i za hrvatsko pučanstvo. O hrvatskom patentiranom rješenju s jednom kantom i industrijskom obradom otpada se ne govori. A izvedena rješenja su već u uporabi u Iranu, Gani i našem susjedstvu. Valja pridodati. Kuće i stanovi nam se pretvaraju u smetlišta. A kućno kompostiranje je znatno kompleksnije nego se to smatra. Bez politike nema rješenja otpada. To je svedruštveni problem. O plastičnim slamkama TRUMP bilo je već dosta riječi. Pridružili su se u međuvremenu još dva poznata političara. Francuski predsjednik Emmanuel Macron snažno se zalaže za bioplastiku. Koja je sada  s fosilnom plastikom, samo plastika. Pritom bioplastika čini oko 2 posto svjetske proizvodnje plastike. O toj plastici, jer prema EU Direktivi iz svibnja pod plastikom se razumiju fosilna i bioplastika, u posljednjih 36 sati pristiglo je novih 8 tekstova.
 
Posebnu pozornost privukao je brazilski predsjednik Jair Bolsonaro. Pred dva ili tri mjeseca predložio sam u SAD-u, ponukan akcijom „stop single use plastics“, sintagmu „stop single use of papers“. Zato sam bio „oduševljen“ njegovim prijedlogom. »Prestanite svakodnevno upotrebljavati toaletni papir, jer se troši drvo«. Rasteretit će se i kanalizacijske sustave. A nekada upotrebljavanog novinskog papira za tu svrhu sve je manje, jer je i tiskanih novina sve manje. Izjava je dana u trenutku kada gore amazonske prašume. Nova vijest od 31. kolovoza 2019. Početkom jeseni američki kongresnici pozabavit će se pitanjem plastičnog otpada. Prijedlozi su brojni iz kojih se izdvaja glavna misao. »Kada se zakonodavstvo bavi samo jednim materijalom, ono pruža poticaj tvrtkama za prelazak na neki drugi materijal. Mora se biti oprezan u stvaranju svih vrsta poticaja. jer bi se neki mogli prebaciti na materijale koji dramatično povećavaju emisiju stakleničkih plinova.« Komentar. U Hrvatskoj je jedan iznimno uspješni proizvođač plastičnih vrećica s ručkama počeo proizvoditi i papirnate vrećice. A osobno ću krajem rujna na „Danima Frane Petrića“ govoriti o potrebi „Deklaracije o ravnopravnosti materijala“.
 
U skupini u kojoj sam uključen u SAD-u, pokrenuto je pitanje koji je najvažniji plastični proizvod. Pokretač rasprave je naveo kontaktne leće. Pridodao sam na temelju ovogodišnjeg dvostrukog iskustva, postoje dvije vrsta leća za oči. Kontakte (od jednodnevnih do godišnjih) i one za čvrstu ugradnju u slučaju skidanja sive mrene. I prisjetio sam se da se npr. plastični okviri za naočale proizvode u Francuskoj od 1922. A u najnovije vrijem, ono što se zvalo stakla za naočale, postala je plastika za naočale. U ovom vrućem razdoblju šećem uvečer po nogostupima u istočnom dijelu Novog Zagreba. Moram biti jako oprezan. Uzvisine se smjenjuju s udubinama, asfaltirani dio sa šljunkom. Potrebno je temeljito asfaltiranje nogostupa. I podrezivanja brojnih grana koje su narasle tako da zakrčuju nogostupe.
 

Profesor emeritus Igor Čatić

Povezane objave

Cjepiva protiv COVID-19 dovode do novih infekcija i smrtnosti: Dokazi su golemi

hrvatski-fokus

Ne dopustite im da prekrajaju povijest: Respiratori su ubili ljude… i to nije bila nesreća

hrvatski-fokus

Paleogenomska rekonstrukcija hrvatske povijesti i zdravlja

hrvatski-fokus

Prilog HAZU-a kurikulnoj reformi (45)

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više