CTT treba raditi istu stvar kao FSB

Što se više znanja ugradi u proizvode, to su oni inovativniji

 

 

Da bi hrvatski proizvodi na međunarodnom tržištu bili konkurentni, moraju biti inovativni, naglašava mr. sc. Nina Antičić, dipl. ing., direktorica Centra za transfer tehnologija pri Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu. Isto tako, ona pojašnjava i čemu služe takvi centri – inkubatori pri visokim učilištima i gdje su tu prednosti i prilike za hrvatsku znanost i gospodarstvo, ali i napominje da se fakulteti ne bi trebali baviti poslovima na tržištu kao što je projektiranje, mjerenje, nadzori i sl. jer se time devalvira rad znanstvenika i profesora.

• Fakultet strojarstva i brodogradnje, kao i svi drugi tehnički fakulteti Sveučilišta u Zagrebu, ove godine obilježava 100. obljetnicu. U tih 100 godina suradnja s gospodarstvom uvijek je bila ključna sastavnica visokoškolske djelatnosti. Koja je u svemu tome uloga Centra za transfer tehnologije u protekle 23 godine otkako postoji?

– Centar za transfer tehnologije d.o.o. je poduzeće osnovano 1996. godine od strane Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu. Osnovan je kao prvi transfer tehnologije u Hrvatskoj. Konzultant Ministarstvu znanosti za osnivanje CTT-a je bio njemački Institut Fraunhofer. Ministarstvo znanosti je bilo snažno uključeno u osnivanje CTT-a jer je u to vrijeme država imala izraženu potrebu za ovakvom institucijom. Kratko nakon završetka Domovinskog rata revitalizacija industrije najbolje se mogla provesti u sinergiji znanja iz akademske zajednice i razvoja privatnog sektora. Stoga je prvenstvena zadaća CTT-a bila povezivanje znanstveno-istraživačkih kapaciteta FSB-a i ostalih sastavnica Sveučilišta u Zagrebu s industrijom te pomoć u transferu tehnologija u gospodarstvo. 

Realizirani su mnogi značajni nacionalni projekti kao, npr. projekti 'Korištenje biomase u kogeneracijskim procesima – Preporuke za najbolju praksu u drvnoj industriji i šumarstvu' za naručitelja Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva i 'Analiza tehnologija za energetsku oporabu komunalnog otpada' za naručitelja Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog planiranja i graditeljstva. Za INA-u su izrađene cjelokupne tehničke i tehnološke analize, s prijedlozima za optimalno reprojektiranje glavnih i pomoćnih pogona Rafinerije nafte Sisak, a za Končar Elektroindustriju je razvijena strategija za unaprjeđenje kvalitete i proizvodnje. Također su napravljeni mnogi projekti suradnje s brodogradilištima, poput strukturnih analiza, proračuna i analiza metodom konačnih elemenata (FEM) čvrstoće, vibracija i buke, a ugovoreni su i višegodišnji projekti sa stranim naručiteljima kao što je Bureau Veritas iz Francuske. 

Neka čitatelji ne steknu dojam da prije osnutka CTT-a FSB nije surađivao s gospodarstvom. Naravno da je surađivao. No, promjena društvenih i gospodarskih okolnosti kao što su zamah poduzetništva, razvoj privatnog sektora i tranzicija u tržišno gospodarstvo stvorile su FSB-u nove i izazovnije prilike za suradnju s industrijom. Fakultet ne može i ne treba na sve takve izazove odgovarati jer je on prevalentno nastavna i istraživačka ustanova. A osim toga, fakulteti imaju i brojne administrativne zapreke. Osnutkom CTT-a FSB je ponudio novi pravni i financijski okvir suradnje FSB-a i industrije. CTT je fleksibilniji u poslovnim procesima – od zapošljavanja do javne nabave. Troškovi poslovanja su bitno manji jer nije opterećen infrastrukturom i neizravnim troškovima kao javna visoka učilišta. Može ugovarati stručne poslove, uključujući i projekte visoke vrijednosti koji nisu primjereni znanstvenoj organizaciji gdje postoji visoka averzija prema riziku itd.

U proteklih desetak godina društvo i gospodarstvo su se jako mijenjali. Hrvatska je ušla u Europsku uniju, a svijet je zakoračio u četvrtu industrijsku revoluciju. Zahvaljujući ovim pokretačima, CTT se snažno usmjerio prema europskim projektima. Navest ću nekoliko primjera. Unutar programa CARDS proveden je projekt 'Intellectual Property Rights Infrastructure for the Research and Development Sector in Croatia'. Program TEMPUS financirao je projekt 'Advanced Ship Design for Pollution Prevention'. U suradnji sa Zagrebačkom županijom CTT je, uz financiranje Strategije Europske unije za Dunavsku regiju, proveo projekt 'Sava Region Initiative for Innovative Development'. LIFE projekt 'New Pet Collecting and Recycling Scheme in Croatia' rezultirao je osnivanjem 'spin off' poduzeća za zbrinjavanje PET ambalaže.  Uz mnoge druge kolaborativne istraživačko-razvojne projekate s malim i srednjim poduzećima (fondovi IRCRO i TEHCRO), CTT je razvio je i vlastitu punionica za električna vozila, uz financiranje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

 

Blisku suradnju s lokalnom zajednicom CTT očituje kroz sudjelovanje u različitim projektima od javnog interesa. Primjer takvog projekta je uspostava inkubacijsko-poduzetničkog centra u Samoboru 'Mali Tehnopolis Samobor' koji se financira iz Europskog fonda za regionalni razvoj. 

U današnje vrijeme strateški smisao CTT-a više nije samo povezivanje znanosti i gospodarstva na lokalnoj razini. To nije dovoljno. Potrebno je podizati međunarodnu konkurentnost gospodarstva. Naime, nakon ulaska u Europsku uniju tržišta su se otvorila i poslujemo u uvjetima zajedničkog tržišta. Dakle, naša poduzeća imaju priliku izvoziti, ali da bi njihov proizvod na međunarodnom tržištu bio konkurentan, on mora biti inovativan. Što je više znanja u njega ugrađeno, to je inovativniji. Inovativnost je često korelirana s izvoznom orijentacijom malih i srednjih poduzeća i takva poduzeća su najmotiviranija da uđu s Fakultetom i CTT-om u suradnju. CTT im pruža različite savjetodavne usluge o mogućnostima i tehničkom i tržišnom potencijalu zaštite rezultata istraživanja, upravljanju intelektualnim vlasništvom, pomažemo u pisanju projektnih prijedloga i ugovaranju istraživačko-razvojnih projekata te u pronalasku potencijalnih izvora financiranja. Nadalje, pružamo usluge administrativnog upravljanja europskim projektima, bavimo se cjeloživotnim obrazovanjem i organiziramo brojne seminare i stručne skupove te vodimo mali poduzetnički inkubator te studentski inkubator.

CTT se u projektima suradnje s gospodarstvom i seminarima naslanja na kadrovski kapital FSB-a, a vizija koju smo postavili za CTT je zajednička vizija prethodne i sadašnje Uprave FSB-a i CTT-a te naša suradnja teče kontinuirano i izvrsno u svim elementima.

 

• Koje su snage, a koje slabosti i gdje vidite prilike, a gdje prijetnje za djelatnost i poslovanje CTT-a?

– U protekle dvije godine smo proveli dubinsko snimanje poslovanja i temeljem nalaza uredili svoj ustroj i poslovne procese. Prijavili smo petnaestak projektnih prijedloga na različite izvore financiranja (IRI, EEN & Norway, Interreg) i tu već imamo pozitivne ocjene i očekujemo ugovaranje. Uveli smo pružanje nove usluge – administrativno upravljanje europskim projektima i sklopili ugovore za sljedeće četiri godine, a dva nova ugovora za administriranje su nam trenutačno u fazi sklapanja. Kadrovski smo se pojačali, unaprijedili nadzor nad izvršavanjem posla i financijama, a povezana poduzeća koja nisu donosila dobit smo diskontinuirali ili pripojili CTT-u. 

Početkom srpnja 2018. godine organizirali smo JRC-ovu konferenciju o inovacijama i transferu tehnologije pod naslovom 'Investment Readiness of Innovation Projects' i doveli na FSB 170 istraživača i inovativnih poduzetnika iz cijele Europe te sam vrh JRC-a (Zajednički istraživački centar Europske komisije). Postali smo i službeno 'potporna poduzetnička organizacija' i upisali se u Upisnik koji vodi Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta. U tijeku je HAMAG-BICRO-ov projekt izobrazbe za pružanje stručne, tehničke i edukativne pomoći za pokretanje poduzetničkih projekata i poduzeća te njihov brz i održiv razvoj u kojem sudjelujemo temeljem registracije u Upisniku. Ove godine smo osnovali podružnicu CTT-a u Slavonskom Brodu i ona je već počela poslovati. Osnutkom podružnice smo zadovoljili geografske zahtjeve programskog područja tako da sad možemo sudjelovati na predpristupnim projektima koje Europska unija financira u zemljama Istočne Europe.

Poslovno gledano, CTT je u odličnoj situaciji. Da radimo dobro, potvrđuje nam i nekoliko posjeta dekana i voditelja službi čak tri fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Kada su razmišljali o osnutku vlastitog ureda ili poduzeća za transfer tehnologije, došli su nas pitati za mišljenja i savjete. Prenijeli svoje im organizacijsko znanje i iznijeli moguće varijante. Veseli nas da je CTT prepoznat i odabran kao 'benchmark'. Dakle, CTT je odlično pozicioniran u znanstvenoj zajednici. Kad je u pitanju konkretna suradnja na projektima s drugim znanstvenim organizacijama, ona je već dobro razvijena. CTT ima konkretne zajedničke projekte s, npr. Agronomskim, Građevinskim, Rudarsko-geološko-naftnim i Šumarskim fakultetom. 

Imamo i slobodnih kapaciteta, a po mom mišljenju, trebamo ih usmjeriti prema FSB-u. Tu su prilike brojne, počevši od zaposlenja na projektima za mlade istraživače FSB-a koji nakon doktorata ne ostaju u sustavu znanosti, do administrativne podrške upravljanju europskim projektima. U unaprjeđenju rada stručnih službi, organizacijske učinkovitosti te u jačanju zajedništva na FSB-u nalaze se najveće prilike za rast CTT-a. 
Imamo odličnu situaciju i trebamo iskoristiti postignutu stabilnost za novi rast i razvoj.

 

• Koliko je trenutačno tvrtki koje djeluju u sklopu CTT-a? Čime se sve one bave? Koje su od takvog načina rada koristi za njih, a koje za FSB?

– CTT vodi mali poduzetnički inkubator, trenutačno je u njemu 15 poduzeća. Usluga inkubiranja pruža se novoosnovanim poduzećima nastalima u suradnji FSB-a s gospodarstvom. 'Start-up' i 'spin-off' kompanije dobivaju pomoć u prostoru i infrastrukturi te u stručnoj i organizacijskoj potporu u umrežavanju, identificiranju izvora financiranja razvojno-inovacijskih projekata, savjetodavnim i administrativnim uslugama, a posebno u edukaciji i razvoju poduzetničkih kompetencija. Smještaj inkubatora unutar fakultetskog prostora nužan je za održavanje istraživačke atmosfere poduzećima u fazi nastajanja inovacije jer su njihove prve tri godine postojanja kritične za postizanje samoodrživosti. Kao odličan primjer želim istaknuti poduzeće Bonum, čiji su osnivači bivši istraživači FSB-a, koji su, nakon izlaska iz znanstvene zajednice i ulaskom u poduzetništvo zajedno s FSB-om dobili europski projekt 'Razvoj efikasne metodologije za analizu konstrukcije plovnih objekata metodom konačnih elemenata'. Projekt je u provedbi, a uredi Bonuma se nalaze u našem inkubatoru. Naravno da nisu sva inkubirana poduzeća na ovako visokoj istraživačkoj razini, no nastojimo postići da sva inkubirana poduzeća surađuju s FSB-om. 

Ako pogledate svjetske prakse, uočit ćete da sva uspješna sveučilišta (Harvard, MIT, Stanford i dr.), imaju vlastite poslovne inkubatore i/ili akceleratore. University of Adelaide iz Australije je čak licencirao vlastiti program uspostave i upravljanja sveučilišnog inkubatora i prodao model na više desetina sveučilišta po cijelome svijetu. S njima smo u intenzivnom kontaktu.
Sve veći broj velikih korporacija također ima vlastite inkubatore i akceleratore. Na primjer, švedski Saab je poznat po velikom broju 'spin-in' i 'spin-off' poduzeća. Uloga inkubatora i akceleratora u korporacijama je dvojaka. S jedne strane poduzetnici i inovatori koji dolaze s tržišta unose nove ideje i inovacije. 'Crowdsourcingom' korporacije unaprjeđuju generiranje ideja bez opterećenosti mogućim organizacijskim zaprekama za njihovu realizaciju i postižu sukreiranje. S druge strane, ideje i inovacije, a posebno disruptivne inovacije koje nastanu unutar organizacije, potrebno je zaštititi od ograničenja sustava i omogućiti im nesmetan razvoj dok ne dostignu zrelost. Zato ih se izmješta u inkubator. Naime, korporacije su često jednako trome i glomazne kao javni sektor pa je propusnost dobrih ideja loša, ili dobre ideje nisu uopće dočekane prijateljski.

U 'co-working' prostoru CTT-a namijenjenom studentima FSB-a djeluje Studentski inkubator. Osigurana je sva fizička infrastruktura, računala, brzi internet, stručno i poslovno mentorstvo te druga pomoć u resursima. Studentski inkubator je otvoren svim studentima koji su zainteresirani za pokretanje vlastite poduzetničke inicijative. Cilj nam je ohrabriti studente za ulazak u poduzetništvo i pružiti im pomoć u savladavanju prvih poslovnih koraka. Trenutačno, iz sredstava vlastite dobiti CTT-a dajemo financijsku potporu trima studentskim projektima iz područja robotike i automatizacije.

 

• Iako je zamišljeno je da CTT bude mjesto za transfer znanja i tehnologija s FSB-a na gospodarstvo i obratno, ponekad se čini da se njegova djelatnost ponajviše svodi na organizaciju seminara, radionica, stručnih usavršavanja i sl., a manje na suradnju s gospodarstvom i zajedničko istraživanje i razvoj. Koliko je to točno i, ako jest, kako poboljšati stanje? 

– Niti ne želimo da CTT počne raditi znanost. On ne treba raditi istu stvar kao FSB i konkurirati mu, već biti komplementaran FSB-u. Zato se bavimo 'soft' projektima, savjetodavnim uslugama u transferu znanja i tehnologija te podrškom razvoju konkurentske sposobnosti za poduzetništvo. To sam već pobliže objasnila u prethodnim odgovorima.

Prema tome, seminari, radionice i izobrazbe nisu svrha sami sebi. Ciljevi seminara su mnogostruki. Prvo, na seminarima se diseminiraju najnovija znanstvena postignuća gospodarstvenicima. Time se podupire njihova konkurentnost u rješavanju najsloženijih inženjerskih problema i oni se osposobljavaju za snažnu globalnu konkurenciju u inženjerstvu. Drugo, stjecanjem novih uvida i znanja podiže se apsorpcijski kapacitet gospodarstvenika i otvara put za sukreiranje zajedničkih ideja za razvojno inovacijske projekte. Time su seminari, stručna okupljanja, konferencije i tečajevi jedan od glavnih kanala za identificiranje potencijalnih projekata suradnje Fakulteta s gospodarstvom. Treće, zavaljujući kontaktu s gospodarstvenicima, nastavnici FSB-a koji drže seminare, dobivaju informacije koje koriste za osvježavanje sadržaja postojećih kolegija i uvođenje novih izbornih kolegija na preddiplomskoj i diplomskoj, a osobito na poslijediplomskoj razini.

 

• Što bi konkretno trebali poduzeti, i sam CTT i FSB kao njegov osnivač i vlasnik, da CTT doista postane središnje mjesto u Hrvatskoj za transfer strojarskih i srodnih tehnologija? 

– Pogrješno je težiti centralizaciji transfera strojarskih i srodnih tehnologija. Mislim da se transfer treba provoditi iz mjesta na kojemu je i nastao, a da je tako, potvrđuje i sustav financiranja IRI projekata koji u svakom projektu predviđa i alokaciju sredstava za transfer po završetku istraživačko razvojnih aktivnosti. Ne vidim da bi 'biti market leader' trebao biti CTT-ov cilj u užem smislu riječi. Dapače, odlično surađujemo s drugim tehničkim fakultetima i njihovim uredima ili poduzećima za transfer tehnologije. 
Naši ciljevi i planovi za budućnost su više kvalitativni, a manje kvantitativni. No, nećemo ih moći ostvariti bez promjena na FSB-u.

Prvo, potrebno je jasnije diversificirati suradnju s gospodarstvom FSB-a i CTT-a. Sada imamo mješovitu situaciju gdje se ponekad dogodi da CTT odradi projekt koji na kraju završi objavom članka, a imamo i situaciju da Fakultet pruža inženjerske usluge. To bi trebalo urediti. CTT bi se trebao baviti stručnim poslovima, a FSB bi trebao zadržati suradnju s gospodarstvom razvojno-istraživačkog karaktera koja daje neki doprinos znanosti. Moje viđenje je da Fakulteti ne trebaju raditi poslove na tržištu kao što je projektiranje, mjerenje, nadzori i sl. U takvim poslovima je opća razina cijena niska pa se devalvira rad znanstvenika i profesora, a na tržištu se stvara užasna distorzija jer privatni sektor aktivnosti Fakulteta na tržištu naziva 'nelojalnom konkurencijom'. Nadalje, u tržišnim uvjetima se znanstvena izvrsnost Fakulteta ne razvija jer su radni sati alocirani na jednostavnije poslove. Posljedično, znanstvena komponenta erodira. 

Mislim da se Fakultet u suradnji s gospodarstvom treba usmjeriti prema ugovornim istraživanjima. To su poslovi koji imaju daleko višu profitnu stopu od pružanja usluga. Da se razumijemo, nije vulgarno govoriti o novcu. Želja istraživača za dodatnom zaradom je sasvim legitiman cilj. Čak i istraživanje odrednica suradnje znanosti i gospodarstva koje je prije desetak godina provela dr. Sonja Radas s Ekonomskog instituta pokazuje da su znanstvenicima glavni poticaji za suradnju s gospodarstvom mogućnosti dodatne zarade i intelektualni izazovi. Dakle, odlično je da Fakultet ima puno suradnje s gospodarstvom i da je motivacija neupitna. Potičimo da se ona i još bolje razvije. Ali, Fakultetu priliči da ta suradnja bude i intelektualno izazovna, a ne samo financijski unosna.

Drugo, treba poboljšati nadzor nad financijskom učinkovitošću suradnje s gospodarstvom i to primjenom 'activity-based-costing' metode jer nemaju svi projekti jednako visoke neizravne troškove. 

Treće, Fakultet u odnosu na svoj kadrovski kapital i broj projekata puno više treba stvarati intelektualno vlasništvo i prijavljivati patente. Oni su važni jer tehničkom fakultetu pomažu u pozicioniranju na nacionalnoj i internacionalnoj razini. Uostalom, sukladno svim metodologijama rangiranja uspješnosti znanstvenih organizacija u svijetu, patenti su jedan od pokazatelja intenziteta istraživačke aktivnosti. Na FSB-u imamo neobičnu situaciju da se odvija odlična istraživačka aktivnost, ali u bilanci nemamo dugotrajne nematerijalne imovine. Već sam spomenula potrebu podizanja organizacijske djelotvornosti Fakulteta kako bi suradnja između FSB-a i CTT-a bila izdašnija i tečnija.

U budućnosti, CTT-ovi glavni izazovi su interdisciplinarnost i specijalizacija. Interdisciplinarnost je prioritet svih istraživačko-razvojnih politika Europske komisije koje nastoje umanjiti zaostajanje EU-a za inovacijskom činidbom glavnih konkurenata. Već sad radimo vrlo intenzivno na uspostavi suradnje s drugim sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu i s drugim sveučilištima i znanstvenim institutima. I već imamo konkretne rezultate u obliku projekata kojima je dodijeljeno financiranje. Već sam nabrojala naše glavne partnere i u tom smjeru ćemo nastaviti. 

Specijalizacija podrazumijeva pročišćavanje portfelja usluga u suradnji s FSB-om, kao što sam već objasnila, i visoku razinu kvalitete pružanja usluga. 

 

• Hoće li možda u tome pomoći i nedavno osnovano Gospodarsko vijeće FSB-a? Koja će biti njegova uloga i kakav će biti njegov odnos s CTT-om?

– Osnutak Gospodarskog vijeća FSB-a je još jedan pokazatelj predanosti suradnji s industrijom. FSB i CTT sebe ne vide izvan industrije, već kao njezine čimbenike. To je odlično. 

Naravno da FSB nije moguće promatrati izdvojeno od Sveučilišta. Ono vapi za modernizacijom u svim segmentima. S obzirom na to da je Hrvatska u 2019. pala na globalnoj ljestvici inovativnosti (Global Innovation Index) za 11 mjesta u odnosu na 2018. godinu i sad se nalazi na 52. mjestu, očigledno nešto ne radimo dobro. 

No, kao što sam već rekla, pokretači promjena trebaju doći iznutra. Nemojmo zavaravati ni sebe niti vanjske članove vijeća i povjerenstava da imaju upravljačke poluge ili da sami već ne znamo u kojem pravcu se trebamo reformirati. To već znamo jako dobro, ali promjene u koje se upuštamo su male i spore u usporedbi s drugim sveučilištima iz EU-a, a posebno iz svijeta. Sretna sam da su u Gospodarsko vijeće izabrani ljudi od najvećeg ugleda, profesionalnosti i poslovne sposobnosti. Nadam se da će nam oni dati odvažnosti, profesionalne odgovornosti i dragocjenih savjeta koji će nas potaknuti da osuvremenimo FSB. Po broju i kvaliteti međunarodnih projekata, FSB je u mnogim segmentima vrhunska istraživačka organizacija, a upravljačko, organizacijsko i administrativno unaprjeđenje samo može pojačati znanstvenu izvrsnost FSB-a. 

 

B.L., http://www.energetika-net