Hrvatski Fokus
Hrvatska

Zazvonilo crkveno zvono u Zrinu

Već punih 76 godina, preživjeli Zrinjani i njihovi potomci sjećaju se strašnih i tragičnih događaja

 
 
U subotu 14. rujna 2019. na blagdan Uzvišenja Svetog Križa obilježena je 76. obljetnica stradanja Zrina i Zrinjana. Tek kada su 1995. godine hrvatski branitelji u velikoj i veličanstvenoj oslobodilačkoj vojnoj operaciji oslobodili hrvatska područja okupirana u velikosrpskoj agresiji na našu Domovinu, preživjeli Zrinjani i njihovi potomci mogli su posjetiti svoj rodni kraj – ZRIN. Prije Drugog svjetskog rata Zrin je imao oko 900 stanovnika i bio je u okruženju srpskih sela. Blagoslov novosagrađene spomen-crkve Našašća svetog Križa u Zrinu na blagdan Uzvišenja svetog Križa je pobjeda života nad smrću, pobjeda istine nad laži i obmanama. „Križ je simbol spasenja i kršćanstva uopće, kroz stoljeća Hrvati su se borili za „krst časni“ i mnogi su umirali stišćući u ruci časni znak svetog križa.“ Stoga je kardinal Bozanić u svojoj homiliji poručio okupljenima kako smo danas došli u Zrin pronaći Isusov križ, susresti se s njime i uzdignuti ga.
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2019/09/MG_6239.jpg
U utorak 10. rujna 2019. u kriptu crkve Našašća svetog Križa u Zrinu položeni su zemni ostaci pobijenih Zrinjana pronađeni na crkvištu srušene župne crkve u rujnu 1943. Sprovodne obrede predvodio je sisački biskup Vlado Košić, a nazočili su generalni vikar i ravnatelj Zaklade za gradnju crkve u Zrinu mons. Marko Cvitkušić i domaći župnik Stjepan Filipec.
 
Svake godine, već punih 76 godina, preživjeli Zrinjani i njihovi potomci sjećaju se strašnih događaja i tragičnih, krvavih dana nakon blagdana Male Gospe, Rođenja Blažene Djevice Marije. Naime, 9. i 10. rujna 1943. godine kada su partizani i četnici u zajedničkom genocidnom pohodu pobili gotovo trećinu Zrinjana, uključujući žene, djecu i starce, samo iz jednog razloga – bili su Hrvati, katolici, odani svojoj Domovini i samo Bogu vjerni. U strašnom ubilačko-pljačkaškom pohodu partizani i četnici spalili su i župnu crkvu Našašća Svetog Križa kao i cijelo selo. Sve preživjele Zrinjane komunističke vlasti su raselile, oduzeli im svu imovinu i zabranili povratak u Zrin. Imovina tj. hrvatska zemlja još uvijek nije vraćena Zrinjanima! Zašto?
 
Ovogodišnje obilježavanje stradanja i žrtve Zrina i Zrinjana biti će zapisano u povijesti ovog povijesnog hrvatskog grada slavne plemićke obitelji Šubić-Zrinski. Dana 14. rujna 2019., nakon punih 76 godina prvi puta zazvonilo je crkveno zvono novosagrađene spomen-crkve Našašća Svetog Križa u Zrinu. Dostojanstveno misno slavlje predvodio je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić u zajedništvu s domaćim biskupom Vladom Košićem, krčkim biskupom Ivicom Petanjkom koji je ujedno i potomak Zrinjana, bjelovarsko-križevačkim biskupom Vjekoslavom Huzjakom, pomoćnim zagrebačkim biskupima Ivanom Šaškom i Mijom Gorskim, ravnateljem Zaklade za gradnju crkve u Zrinu mons. Markom Cvitkušićem te 30 svećenika.
 
Nikada u povijesti Zrina Svetu Misu nije predvodio kardinal u suslavlju s pet biskupa. No, herojski Zrin i mučenička smrt nevinih Zrinjana to svakako zaslužuju. Sve okupljene na početku ovog misnog slavlja pozdravio je domaćin – sisački biskup Vlado Košić koji je zahvalio svima koji su na bilo koji način pomogli u izgradnji spomen-crkve u Zrinu.Ovom prigodom pročitana su imena svih mučenički ubijenih Zrinjana, njih 291, te su na pročelju novosagrađene Crkve otkrivene ploče s 291 imenom žrtava Zrina iz tragičnih dana 9. i 10. rujna 1943. Ploče su otkrili svjedoci i ujedno najstariji živući Zrinjani – Stjepan Petanjak i Andrija Feketić. „Ne ćemo se uspjeti suočiti s prošlošću, sve dok se ne rasvijetli istina o žrtvama totalitarističkih režima“, rekao je između ostalog kardinal Bozanić u svojoj homiliji.
 
Hrvatski branitelji i brojni hodočasnici iz cijele Hrvatske, uključujući i iz Dubrovnika, dostojanstveno su se poklonili nevinim žrtvama Zrina pobijenih 9. i 10. rujna 1943. godine. Program obilježavanja 76. obljetnice stradanja Zrina i Zrinjana započeo je u 10 sati komemoracijom ispred Križa na crkvištu, a misno slavlje i blagoslov novosagrađene spomen-crkve Našašća Svetog Križa predvodio je kardinal Josip Bozanić. Hrvatska vojska pobrinula se da nitko od hodočasnika, koji su pristigli iz svih krajeva Hrvatske, ne ostane gladan – pripremili su dovoljno porcija vojničkog graha.
 
Sisačka biskupija izdala je u rujnu 2016. knjigu Damira Borovčaka: „Zrin 1943. – Svjedoci komunističkog zločina“. Autor knjige Damir Borovčak već godinama istražuje i rasvjetljava partizansko-komunističke zločine počinjene u tijeku Drugog svjetskog rata kao i u poraću na tlu Lijepe Naše. Mons. Marko Cvitkušić, ravnatelj biskupijske Zaklade za gradnju crkve Našašća Svetog Križa u Zrinu u predgovoru knjige „Zrin 1943.“ između ostalog napisao je slijedeće: „Zrin je uništen 1943. godine, a Zrinjani pobijeni i protjerani jer su bili drugi i drugačiji. Glavni Štab Hrvatske odobrio je da se Zrinj spali što je i učinjeno, pošto unatoč svih napora dve i pol godine rata nije se moglo naći ni jednog čovjeka ni žene koji bi držali vezu s partizanima (OZNA za Baniju, 20. 12. 1944.). O napadu i uništenju Zrina svjedoče dokumenti iz vremena zločina, progona i otimačina „partizanskih oslobodilaca“, kao i pisana svjedočenja preživjelih Zrinjana i njihovih potomaka, koja su donesena na stranicama ovog djela.
 
Drugog tjedna mjeseca rujna 1943. godine obilježen je kraj opstojnosti jednog od najslavnijih srednjovjekovnih gradova središnje Hrvatske. Partizanska vojska s brojnim snagama napala je 9. rujna mirno pučanstvo Zrina, grada u kojem uopće nije bilo vojnih snaga regularne vojske.“
 
Desetljećima se šutjelo o stradanju Zrina i njegovim nevinim žrtvama. Preživjeli Zrinjani i njihovi potomci od 1996. dolaze u Zrin s molbom Dragome Bogu da se sazna istina o Zrinu i da se nikada ne zaboravi istina o zločinu. „Gospodin je čuo njihove vapaje i jednog od njihovih potomaka, fra Ivicu Petanjka, Sveti je Otac (papa Franjo) imenovao krčkim biskupom. Ovo je „imenovanje dar s Neba dušama svih Zrinjana ubijenih u obrani doma i obitelji“, napisali su Snježana i Damir Borovčak (str. 189.).
 
Moram spomenuti da je Savez antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske (SABA) uputio 'otvoreno pismo' kardinalu Bozaniću zbog njegove homilije povodom blagoslova novosagrađene spomen-crkve u Zrinu. Hrvatski antifašisti optužuju kardinala Bozanića da širi neistine i brani ustaše falsificiranjem povijesnih činjenica i naručući nad ubijenim ustašama iz tog mjesta koje je proglasio nevinim žrtvama.
 
Kao hodočasnik idem u Zrin pokloniti se nevinim žrtvama Zrina jer to je moja obveza, to je najmanje što mogu učiniti kao osoba koja voli svoju Domovinu i koja tek nakon Domovinskog oslobodilačkog rata saznaje istinu o stradanju hrvatskog naroda u vrijeme Drugog svjetskog rata i osobito poraća. A za kraj moram otkriti još i ovo: nakon „Oluje“ kao djelatnica („field officer“) Službe traženja Međunarodnog odbora Crveng križa bila sam poslana u – ZRIN na temelju jednog dopisa… Nažalost, tada nisam znala istinu o Zrinu, a od stanovnika okolnih srpskih sela nisam mogla saznati ništa o Zrinu, osobito ne o njegovoj tragičnoj sudbini ali ne 1990-ih nego – 1943. Stoga se moramo boriti za istraživanja i promicati istinu o tragičnim događajima i zločinima počinjenih ne samo u Zrinu nego i u brojnim drugim hrvatskim mjestima i njihovim stanovnicima koji su tijekom cijele hrvatske povijesti svoje živote polagali u obranu Domovine i katoličke vjere te sveto hrvatsko tlo natopili svojom krvlju.
 
U ono će vrijeme ustati Mihael, knez veliki, koji štiti sinove tvog naroda. Bit će to vrijeme tjeskobe kakve ne bijaše otkako je ljudi pa do toga vremena.
U ono vrijeme tvoj će se narod spasiti – svi koji se nađu zapisani u Knjizi. Tada će se probuditi mnogi koji snivaju u prahu zemljinu: jedni za vječni život, drugi za sramotu, za vječnu gadost. Umnici će blistati kao sjajni nebeski svod, i koji su mnoge učili pravednosti, kao zvijezde navijeke, u svu vječnost.
(Dn 12, 1-3)
 

Rodjena Marija Kuhar

Povezane objave

Stradanja Hrvata na području duvanjske krajine, Hercegovine, Bosne i Dalmacije

HF

Opasan serijal Miljenka Manjkasa

HF

Prisilna talijanizacija kroz tzv. Istrijane

HF

Sljedeći Balkanski ratovi

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više