Hrvatski Fokus
Kultura

Na baštinskim zasadama

Deset godina Festivala dječjih klapa

 
 
Zadar – Grad bogati glazba, kulturni mu puls. Grad poviješću pritrujen. Grad među petnaest najstarijih gradova na svijetu. Grad Morskih orgulja, Orguljaškog festivala, Grad klapa, grupa, izuzetnih pjevača. Grad festivala, skladatelja, glazbenih virtuoza… GRAD. Grad kog prati reputacija jednoga od najglazbenijih gradova… promotor hrvatske glazbene kulture i umjetnosti. Grad, slavi 10 godina Festivala dječjih klapa, za dar – Zadar.
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2019/10/IMG_4965_0.jpg
Dječje klape mlade Grad, u prostoru i vremenu, mediteranskome podneblju bogatom tradicijom i poviješću, deceniju već dovode do savršenstva klapsko pjevanje, nadarenošću i mladošću, radošću nastupa, moćnim glasovnim mogućnostima, nebrušeni klapski dijamanti. Čuvari glazbene baštine Grada. Baštinici tradicije. Kreativna kemija Grada, dica zadarska, povezana na više razina sa Gradom, ukorijenjeni u njemu, glasnici nade, podižu se i rastu na radost sebi i Gradu, Gradu simbolu otpora i vjere.
 
Dječje klape čuvari su duše Grada. Za očuvati čuvare klapske pjesme i duše Grada ukoričilo se koricama izuzetne ponos knjige u izdanju Gradske knjižnice Zadar, Zadar 2019. – 10 godina Festivala dječjih klapa u Zadru. Autor knjige Milko Belevski, suosnivač i organizator Festivala dječjih klapa. Uredništvo za poželjeti i nakloniti mu se: Milko Belevski, Doroteja Kamber Kontić, Mladen Masar. Dodamo li recenzente: Dinu Bušić, Ivu Nižića. Lektoricu Veru Vitori, Luciju Juravić (odabir fotografija), dobijemo osobnu iskaznicu knjige koju bi s ponosom nosio sve i jedan europski grad kulture. Zadar je dostojan ove i ovakve knjige, ova i ovakva knjiga dostojna je Zadra. Ovaj grad ne podnosi prosječnost. Ovdje ostaje i opstaje samo vrh-vrhunsko.
 
Mnogi će posegnuti za ovom knjigom koja je u mnogim razinama knjige, autorskog biljega, neupitnoga glazbenoga znalca, stručnjaka priznatoga od struke, izvora podataka, lica knjige, grafičke obrade i pripreme za tisak do najsitnijih detalja ogledni primjerak za ugledati se, knjiška mustra, koja je podignula vrijednosnu ljestvicu da se više jednostavno ne može. Spomenik knjiga Gradskoj knjižnici i Gradu. Knjiga u čast barba Ljubi: „Bez tog velikog čovjeka ne bi bilo našeg malog Festivala“.
 
Zašto ne reći, Zlatan Stipišić Gibonni, počasni je kum Festivala dječjih klapa Zadar, Prijatelj knjižnice. Mislim kako je bilo što reći na ovo suvišno.
Nije ova knjižnica tek tako proglašena najboljom knjižnicom u RH. Kad bolje razmislim i ne čudi me razina knjige. Od djelatnika Gradske knjižnice Zadar ne očekuje se ništa manje. Knjižnice – Institucije. Gdje je stao ravnatelj Pehar nastavila je ravnateljica Kamber Kontić.
10 godina Festivala dječjih klapa u Zadru  – naslovnica čista 10. Na zanaslovnici, 10 godina Festivala dječjih klapa u Zadru:
Gradska knjižnica Zadar u suradnji sa svojim počasnim kumom, maestrom Ljubom Stipišićem Delmatom (1938. – 2011.), bila je organizator i domaćin triju dosad održanih Smotri dječjih klapa od Istre do Korčule, iskristalizirala se potreba za osnivanjem 1. festivala dječjih klapa u Hrvatskoj, koji se održao 2009. godine u Gradskoj knjižnici Zadar. Cilj festivala, kao nove folklorne pojave u Hrvatskoj, nije profesionalizacija i natjecanje, već druženje mladih klapskih pjevača na baštinskim zasadama, priprema mladih pivaocaza buduće pjevače u odraslim klapama, kao i njihovo ohrabrivanje u istraživanju dalmatinske tradicijske glazbe. Prvi je razlog ove glazbene manifestacije očuvanje i prenošenje tradicije iskonskoga klapskog pjevanja. Drugi je razlog veliki interes klapa, čija je posljedica i stanovito vrednovanje između dobroga, boljega i najboljega. Više o Festivalu: www.gkzd.hr/dalmata.
 
Uvriježilo se mišljenje u narodu i postalo skoro poslovicom: „Kaži mi koju glazbu slušaš i reći ću ti kakav si“. Koristio sam ovu uzrečicu u svom osvrtu – kolumni o glazbi. Sredina u kojoj živimo bitna je za stvaranje estetskog odnosa prema umjetnosti. „Glazbena djelatnost kod djece dobrim dijelom rezultat je poticaja kojem ih izlažemo“. – Motte-Haber, H. Psihologija glazbe.Jastrebarsko. Naklada Slap, 1999., str. 117.
Na kraju knjige umjesto zaključka autor Milko Belevski:
Na glazbeni ukus kod djece i mladih treba utjecati primjereno njihovom uzrastu, interesu i potrebi, bez nametanja, razgovorom, sugeriranjem, edukacijom, pružanjem relevantnih informacija o glazbi. Iskustva pokazuju da je njihov interes prema glazbi širok. Od slušanja više vrsta glazbe i to vrlo ozbiljnog, želje za sviranjem nekog instrumenta, do pjevanja u nekom od kulturno – umjetničkih društava npr. zborovima ili klapama. Zabava je ipak najraširenija. Dječje muziciranje je spontano i iskreno. Cilj je ne prepustiti ih samima sebi, a razdoblje osnovne i srednje škole najpogodnije je za usmjeravanje estetskog ukusa i razvoj pravilnog stava prema vrijednoj glazbi.
 

Nikola Šimić Tonin

Povezane objave

Moj anđele, moj anđele!

HF

Žute boje

HF

Revija suvremenog filma iz Austrije, Njemačke i Švicarske

hrvatski-fokus

Tražit ću sreću

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više