Agrokultura – rezultat djelovanja čovjeka

Ono što je uzgojeno nije prirodno, ono je dio materijalne kulture

 

 

Zabranimo manipuliranje pojmom prirodno,

za ono što u prirodi ne postoji

i rezultat je ljudske volje i znanja.

 

Uvod

 

Iskustvo uči. Čitatelja u medijima zanimaju više činjenice koje su rezultat djelovanja, a ne način na koji su one dobivene. Autor je proizvodni inženjer i u dodiru je sa stručnjacima brojnih drugih struka. Među ostalim i filozofima te bioetičarima. Tako je 20. listopada 2012. prisustvovao međunarodnoj konferenciji Bioetički pogled na budućnost poljoprivrede u Europi. Skup je organiziralo Udruženje bioetičara u Srednjoj Europi – BCE, u suorganizaciji Centra za bioetiku FTI DI i Hrvatskoga bioetičkog društva.

 

BIOETIČKI POGLED NA BUDUĆNOST POLJOPRIVREDE U EUROPI

 

Konferencija je trajala samo pola dana, a okupila je sudionike iz 12 zemalja. Iz vrlo poticajnih izlaganja treba istaknuti ono profesora G. Virta o preporukama Europske etičke savjetodavne skupine za nove tehnologije u poljoprivredi i tadašnje dekanice Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof. Tajane Krička, pod nazivom „Poljoprivreda u RH nekada i danas i njezin utjecaj na proizvodnju biomase i biogoriva“. Po svom sastavu skup je bio vrlo reprezentativan. Naime članove Europske grupe za etiku (EGE) u znanosti i novim tehnologijama sa sjedištem u Bruxellesu izravno imenuje EU. Skup je izvrsno organizirala i vodila prof. dr. sc. Katica Knezović, koja je ujedno i član Predsjedništva BCE-a.

 

Zašto je proizvodni inženjer koji se bavi s proizvodnjom neživoga nazočio skupu? U razdoblju od 2007. do 2014. vodio je projekt „Primjena sustavnosne teorije u analizi opće tehnike“. Iz tog projekta treba izdvojiti dvije bitne činjenice. Prva, autor je osvijestio da se više od četiri desetljeća bavi sintezologijom. »Sintezologija je znanost koja integrira znanja materijalne i duhovne kulture te stvaranje novog znanja i spoznaja kada je to potrebno, kao i pretvaranje tih znanja i spoznaja u umjetnine (artefakte), proizvode, usluge i druga znanja i spoznaje materijalne i duhovne kulture, a koje može prepoznati i priznati društvo.« (http://sintezologija.com.hr/hr). Drugo, u projektu je obrađena tema „Proizvodni postupci u agrarnoj proizvodnji“. Zašto? Autor je osamdesetih godina počeo koristiti zamisli iz knjige G. Ropohla „Eine Systemtheorie der Technik, zur Grundlegung der Allgemeinen Technologie“ (Sustavnosna teorija tehnike, temelj opće tehnologije, 1979.). Koja mu je omogućila da bez većih teškoća opiše proizvodne postupke pri pretvaranju tvari i materijala u tvorevine, neovisno o njihovoj vrsti. Da tu metodologiju koristi pri opisi postupaka u ranoj tehnici koju nam otkrivaju znanstvenici s području arheologije, pri stvaranju umjetničkih djela vizualne umjetnosti. Ali i u medicini. Stoga, kada je otkrio u trodijelnoj knjizi H. Wolffgramma „Allgemeine Technologie“ (1995.) poglavlja o uzgoju biljaka i životinja, odlučio je to uključiti u projekt. To je temeljni poticaj za ovaj tekst koji će biti objavljen u više nastavaka.

 

UVODNIK U AGRONOMSKOM ČASOPISU

 

Uz navedeno obrazloženje, razumljiva na autorova nazočnost na navedenom skupu. O tome je napisao tekst na ovom portalu pod naslovom: „Zeleno ispiranje mozga“ (5. listopada 2012.). Vrlo se pohvalno izrazio o skupu. Međutim ostao je utisak, stručnjaci iz EU-a, sve istaknuti znanstvenici slijede politiku. Koja prosječnom poznavatelju izaziva osjećaj da mu netko »ispire mozak raznim „zelenim“ idejama«. To se mišljenje tijekom proteklih 7 godina samo učvrstilo, posebno u napadima na jednokratnu plastiku. Koja ne postoji. Postoje samo jednokratni plastični proizvodi.

 

U novije vrijeme sve učestalije znanstvenici zabilježeni u podatkartama (bazama podataka) dobivaju poziv da dostave rad na objavu. Među ostalim primio je iz, po broju stanovnika sedme zemlje na svijetu. Poslao je na uvid navedeni tekst iz HF-a, uz prijedlog da se tekst proširi nekim zamislima iz projekta koji se odnosi na uzgoj biljaka i životinja. Prijedlog je prihvaćen i na autorovo veliko iznenađenje postao je uvodnikom u prvom broju nigerijskoga agronomskog časopisa Academia Journal of Agricultural Research pod naslovom „Stop greenwashing with agricultural products“ Zaustaviti zeleno ispiranje mozga proizvodima agrokulture, 2013., http://www.academiapublishing.org/ajar).

 

Pokušalo se bezuspješno u domaćim agronomskim časopisima objaviti tekst iz projekta. U doba kada svi govore i pišu o prirodnoj hrani, organskoj hrani itd. nikome ne odgovara tekst u kojem se razotkriva da ono što je uzgojeno nije prirodno, već da je dio materijalne kulture, umjetno. Stvorene znanjem i voljom ljudskog bića. Zato je dogovoreno s urednikom ovog portala, gospodinom M. Majstorovićem da se tekst objavi u više nastavaka. Da ne propadne tekst financiran sredstvima poreznih obveznika.

 

PRIRODNINE I UMJETNINE (ARTEFAKTI)

 

Potrebno je uvodno je razjasniti dva pojma, prirodnina i umjetnina ili artefakt. Prirodnina je u Hrvatskoj ozakonjeni naziv barem od 2003. Radi se o sirovini, prirodnoj neprerađenoj tvari koja se pridobiva iz prirode poput nafte, prirodnog plina, ugljena. Iz prirode se dobivaju npr. samonikle gljive ili jagode te lovom prirodnih životinja koje se neopravdano zove divljim, poput zečeva ili nekih drugih životinja. I to bez djelovanja ljudskog bića. Prirodnine u bilo kojem obliku uvijek su ulaz u proizvodni proces. Npr. brnistra (prirodnina) je ubrana i služila je kao ulaz u proizvodnju platna. Ali to platno je umjetnina ili artefakt.

 

(Nastavak slijedi)

 

Profesor emeritus Igor Čatić