Izložba Novi i poboljšani svijet

Zbirka pomorskih karata i peljara HPMS-a

Ove se godine obilježava 450. obljetnica Mercatorove projekcije, ideje koja je flamanskom kartografu Gerardusu Mercatoru poslužila da napravi revolucionarnu kartu svijeta (lat. 'Nova et Aucta Orbis Terrae Descriptio ad Usum Navigantium Emendate Accommodata').Tim povodom Hrvatski pomorski muzej Split organizira izložbu vrijednih karata, atlasa i peljara iz svog fundusa pod nazivom „Novi i poboljšani svijet“ koja je otvorena u utorak, 22. listopada 2019. u Hrvatskom pomorskom muzeju Splitu. Autorice izložbe su Petra Blažević, Renata Busatto i dr. sc. Danka Radić. Osim eksponata u vlasništvu muzeja, posjetitelji imaju priliku vidjeti pet novih djela inspiriranih muzejskim kartama umjetnika Artema Mirolevicha.

Kada je Gerardus Mercator prije točno 450 godina, davne 1569. godine, tiskao jednu u nizu svojih karata, zemljopisne su karte postojale već stoljećima. No, među tim tada već uobičajenim predmetima u rukama trgovaca, moreplovaca i hodočasnika nova je karta ovog Nizozemca bila posebna. Projekcija koju je počeo koristiti promijenila je dotadašnju kartografiju duboko utječući na način izrade karata. Ta je projekcija nazvana njegovim imenom, Mercatorova, i do danas je, unatoč osmišljavanju brojnih drugih, ostala projekcija u kojoj se većinom izrađuju pomorske karte. U međuvremenu je kartografija doživjela veliki napredak usporedan s razvojem tehnologije. Danas, kada na karti možemo, putem manjih i većih ekrana, vidjeti gotovo pa bilo koje mjesto na planeti u samo nekoliko klikova, predmete iz povijesti kartografije smatra se repozitorijima ljudskog znanja, razumijevanja svijeta, domovine i sebe samih, ali i drugih odnosno drugačijih zemalja.

Karte su daleko više od komada papira na kojima se predočava gdje nešto jest. One su svjedoci vremena u kojemu su nastale odnosno izrađene; spojevi su geografskog i povijesnog znanja, te poznavanja fizike, matematike, politike, gospodarstva i umjetnosti. Pojedine su umjetnička djela, koja odražavaju likovne stilove vremena u kojem su nastale, odnosno odraz umjetnikove percepcije geografske i prostorne stvarnosti određene epohe. Neke uopće nisu namijenjene za pomoć u snalaženju na kopnu ili moru, već su obavijesna pomagala ili, pak, čista reklama. Ponekad informiraju o smjerovima, rutama i statističkim podatcima.

Zbirka pomorskih karata i peljara Hrvatskog pomorskog muzeja Split broji više od 800 predmeta i ima svojstvo kulturnog dobra Republike Hrvatske. Sastoji se od građe iz fundusa bivšeg Pomorskog muzeja Jadranske straže, nekadašnjeg Pomorskog muzeja JAZU, odnosno HAZU i Vojno-pomorskog muzeja, kao i predmeta pristiglih iz donacija, od kojih je najnovija ona Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Zbirka se odlikuje raznolikošću i sadrži vrijedne i raritetne primjerke karata, atlasa i portulana (peljara) od 16. stoljeća naovamo. Valja istaknuti povijesne geografske karte koje prikazuju polazna kraljevstva i carstva. U zbirci se ističe grupa rukopisno slikanih karata (fragmentarni prikazi pojedinih mora, otoka, dijelova obala, luka i sidrišta na Sredozemlju) – crteži i opisi mjesta i naselja gledanih s broda ili obale, s jarbola ili obližnjeg brda, odozgo iz ptičje perspektive. Tzv. „tajne karte“: rukopisno slikane karte uvala i zaljeva s označenim sidrištima i zakloništima u koje su se brodovi mogli skriti pred nepovoljnim vremenskim uvjetima, gusarima, piratima i ostalim neprijateljima, kapetani brodova su posebno čuvali kako ne bi dospjele u ruke neprijatelju.

U Zbirci prevladava kartografija Mediterana i Jadrana, sjevernog rukavca najdublje uvučenog u europski kontinent. Jadran je nezamjenjiva spona Azije i Afrike prema Europi i jedno je od najčešće kartografiranih svjetskih mora, u svjetskim relacijama s najrazvedenijom, plovidbeno najpogodnijom i turistički najatraktivnijom obalom. Takvo bogatstvo kao i našu kartografsku građu, iznimno važno kulturno dobro Republike Hrvatske, trebamo sačuvati za buduća pokoljenja. Pojedini atlasi, portulani i karte nagriženi su zubom vremena. Stoga je ova izložba i vapaj za zasluženom restauracijom predmeta bez kojih naša saznanja o razvoju hrvatskog pomorstva ne bi bila na razini današnjih – piše u katalogu izložbe.

Nives Matijević