Titin režim sustavno stvarao vlastite neprijatelje

Čovječanstvo glupa vrsta koja radi na vlastitoj propasti

Iz knjige Stevan Dedijer – špijun kojeg smo voljeli (autobiografija), objavljene u nakladi V.B.Z.-a, Zagreb, 2011., navodim određene dijelove teksta koji su mi na određeni način zanimljivi.

Str. 96. „Prije nekoliko dana sve su glavne novine ovdje (u Americi) objavile članke kako je profesor Einstenin, jedan od velikih fizičara našega doba, prosvjedovao zbog toga što je ubijen hrvatski profesor Šufflay.“

Str. 151. „U ratu se ponište sve vrijednosti i zapovijedi koje čovjek nauči u djetinjstvu, od onih koje je čuo od vlastitih roditelja, na vjeronauku, u školi i drugdje u mirnodopskim uvjetima. (…) U ratu ste razriješeni svih civilizacijskih normi i pravila ponašanja.“

Str. 156. „Beogradske ulice koje sam tako dobro poznavao bile su prepune ruševina od njemačkog 1941. i (manje poznatog – nap. D.R.) savezničkog bombardiranja 1944.„

Str. 162. „Savezna vlada odlučila je otkupiti žito i drugu hranu od seljaka po cijeni koju je sama odredila, a koja je bila daleko ispod svjetske cijene. To je urodilo pobunama i strijeljanjem seljaka. O tome nije bilo riječi u novinama u čijem sam uređivanju i ja sudjelovao.“

Str. 170. „Američki general Powers 60-ih godina izjavio (je): 'Čemu briga o broju mrtvih u nuklearnom ratu? Ako na kraju preživi dvoje Amerikanaca i jedan Rus, pobjeda je naša.“ (…) Osnažilo je to moj nekad zapanjujući no slabašan zaključak kako je čovječanstvo glupa vrsta koja radi na vlastitoj propasti.“

Str. 181. „Stevan Dedijer citira Whiteheada: „Početak mudrosti su glupa pitanja.“

Str. 193. „Pitanje se oblikuje kad se u našem mozgu pojavi informacijski signal, iznutra ili izvana, koji nije usklađen s postojećom informacijom pohranjenom u mozgu. Pitanje tako potiče naš mozak da najprije izazove sumnju te potom, eventualno, urodi novom idejom.“

Str. 203. „U to vrijeme sam se jako zainteresirao za stajalište društva prema ljudima koji su umirovljeni. To je urodilo serijom članaka pod naslovom: Društveni teror protiv starijih ljudi.“

Str. 204. „Moj životni stil u 82. godini, i u njemu (da) navedem svojih deset životnih pravila od kojih je prvo: 'Život je kretanje i stoga su mi stalno u pokretu tijelo, um i duša.“

Str. 210. „Vjerujem kako čovjek najprije počne stariti u glavi, kad sam sebi kaže: 'Star si!' Umirovljenjem isključujemo iz aktivnog života jedan još uvijek vitalni dio stanovništva. Mislim kako bi svakog već u pedesetoj trebalo početi poticati da svjesno i dalje nastavi aktivno živjeti – fizički, psihološki i društveno.“

Str. 213. „Kod rješavanja problema širih društvenih razmjera bilo koje vrste nije dovoljno samo poznavati problematiku, već i osobnosti osoba uključenih u tu problematiku.“

Str. 217. Naziv knjige S. Dedijera: 'Gospodarsko obavještavanje u korist razvoja (države).“

Str. 219. „Sve nevolje ovoga svijeta izazvala su tri genijalca Židova: Židov Marx izumio je komunizam; Židov Einstein izumio je nuklearno oružje koje može uništiti cijelo čovječanstvo; I napokon Židov Freud dokazao je kako smo svi mi ludi.“

Str. 226. „Koča Popović mi je jednom rekao: 'Nas stotinjak čitali smo Titove misli i bili smo u stanju izuzetno uspješno realizirati ratne planove. Kao što znaš, sam Himmler je rekao Hitleru kako bi Njemačka dobro postupila kad bi ponešto naučila iz Titove ratne filozofije: 'Pobijedimo ga u jednoj ratnoj operaciji, ali za nekoliko tjedana on se reorganizira i ponovno nam se uspješno suprotstavlja.“

Str. 227. „Titov režim u Jugoslaviji između 1945. i 1980. sustavno je stvarao vlastite neprijatelje. Moj brat Vlado, član CK KPJ, u svojoj posljednjoj knjizi objavljenoj poslije njegove smrti 1990. godine govori: „Na večeri s Titom i šefom tajne policije Aleksandrom Rankovićem raspravljali smo o tome koliko je ljudi ubio naš režim nakon pobjede u antifašističkom ratu. Kad smo došli do 195.000 stali smo!“ To znači da je taj režim stvorio barem milijun novih neprijatelja, članova obitelji 195.000 ubijenih. U to vrijeme u Jugoslaviji je usto bilo još barem milijun onih, simpatizera kvinsliških režima u Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji, koji su se u Drugom svjetskom ratu borili protiv Tita.“ (…) Titov režim sustavno se borio protiv svih liberalnih tendencija u Jugoslaviji. Kad je Milovan Đilas, jedan od Titovih najbližih suradnika, sredinom 1950-ih godina počeo zagovarati liberalizaciju režima, Tito ga je dao zatvoriti i držao ga je u zatvoru jedanaest godina.“

Str. 228. „Titov najbolji general u ratu protiv fašizma bio je moj prijatelj iz djetinjstva Koča Popović, koji je poslije rata bio glavni kadrovik, od 1953. do 1965. ministar vanjskih poslova, a od 1966. do 1972. potpredsjednik Jugoslavije. Jednom u Dubrovniku rekao mi je: 'Posjetio sam Tita 1972. i rekao mu da bih podnio ostavku na mjesto potpredsjednika Jugoslavije. Kad me upitao zašto, odgovorio sam da je Jugoslaviji došao kraj, da više nema prostora za manevriranje kako bi se spasila. Prihvatio je ostavku sliježući ramenima.“

Stefan Dedijer (1911.-2004.); Vladimir Dedijer (1914.-1990.); Aleksandar Ranković (1909.-1983.); Milovan Đilas (1911. – 1995.); Milan Šufflay (1879.-1931.); Koča Popović (1908.-1992.); Alfred North Whitehead (1861.-1947.). Aleksandar Ranković i Stevan Dedijer umrli su u Dubrovniku.

Damir Račić