Hrvatski Fokus
Aktualno

Europski dan svjesnosti o antibioticima

Sve rašireniji problem pojave i širenja bakterija otpornih na antibiotike

 
 
Povodom Europskog dana svjesnosti o antibioticima koji se obilježava u partnerstvu sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (WHO) i Svjetskim tjednom svjesnosti o antibioticima (18.-24. 11. 2019.) u javnosti se želi skrenuti pozornost ne samo na važnost antibiotika u medicini nego na sve rašireniji problem pojave i širenja bakterija otpornih na antibiotike.
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2019/11/Klebsiella-pneumoniae-850x333.jpg
Krajem srpnja 2019. „BBC News“ izvjestio je o zabrinjavajućem širenju jedne super-bakterije u europskim bolnicama. Širenje 'super-bakterije' Klebsiella pneumoniae otporne na većinu antibiotika visoko je zabrinjavajuće – upozoravaju znanstvenici britanskog Instituta Sanger (Wellcome Sanger Institute). Naime, zbog jedinstvenog načina razmnožavanja bakterija i drugi mikrobi (tj. bakterije) mogu postati otporni na antibiotike.
 
Bakterija Klebsiella pneumoniae živi prirodno u crijevima ne uzrokujući nikakve zdravstvene probleme kod zdravih ljudi. Međutim, kod pojave nekog zdravstvenog poremećaja ili bolesti, bakterija Klebsiella pneumoniae može uzrokovati UPALU PLUĆA, infekciju krvi, kože pa i moždanih ovojnica s posljedicom meningitisa. No, ono što posebno zabrinjava znanstvenike jest širenje bakterije Klebsiella pneumoniae koja je postala rezistentna / otporna na ključne antibiotike iz tzv. grupe „posljednje crte obrane“ – karbapeneme. „Iz tog razloga infekcije uzrokovane Klebsiellom pneumoniae otpornom na karbapeneme povezane su s visokom stopom mortaliteta odn. smrtnosti,“ upozorava dr. Sophia Davis, Sanger Institute, te dodaje: „Broj smrtnih slučajeva zbog infekcije uzrokovane bakterijom Klebsiella pneumoniae koja je otporna na antibiotike grupe karbapenema u Europi je 2007. bio 341 a do 2015. od posljedica takve infekcije umrlo je 2.094 osoba.“  To je šesterostruko povećanje smrtnih slučajeva zbog infekcije uzrokovane ovom bakterijom otpornom na antibiotike. „Ukoliko ništa ne poduzmemo, ovaj broj će se i dalje povećavati“ – izjavila je dr. David. Stoga je provedena velika studija o bakteriji otpornoj na karbapenem(e), Klebsiella pneumoniae, u kojoj su sudjelovale 244 bolnice – od Irske do Izraela. 
 
Znanstvenici (britanskog Centre for Genomic Pathogen Surveillance/Wellcome Sanger Institute, njemačkog University of Freiburg i ostali partneri) su analizirali gotovo dvije tisuće uzoraka genoma bakterije Klebsiella pneumoniae od inficiranih pacijenata u 244 bolnice iz 32 države, a rezultati ove studije objavljeni su 29. srpnja 2019. u časopisu „Nature Microbiology“ (o tome je izvjestio i ScienceDaily).
Znanstvenici su otkrili da bakterija Klebsiella pneumoniae otporna na antibiotike karbapeneme ima mali broj gena odgovornih za otpornost jer proizvode enzime koji se zovu karbapenemaze i koji „probave“ antibiotik zbog čega izostane njegova učinkovitost.
 
Znanstveni istraživači analizirali su bakterijsku DNK odnosno njezin genetski kod te otkrili značajnu ulogu bolnica u širenju Klebsielle pneumoniae: „Rezultati našeg istraživanja ukazuju da su bolnice ključni faktor u prijenosu infekcije te upućuju da se bakterija širi s osobe na osobu primarno u bolnicama,“ izjavila je dr. Sophia David za 'BBC News' te dodala: „Činjenica da smo vidjeli iste visoko rizične klonove u brojnim različitim bolnicama diljem Europe, upućuje da postoji nešto specijalno u vezi ovih sojeva.“
Bakterija Klebsiella pneumoniae otporna na antibiotike iz grupe karbapenema može se nastaviti dalje širiti ili može ovu otpornost prenijeti i na druge vrste bakterija.    
Otpornost ove bakterije ili bilo kojeg drugog mikroba na antibiotike iz grupe karbapenema koja se smatra „zadnjim izborom i posljednjom crtom obrane od infekcije“ je visoko zabrinjavajuće i takva se bakterija smatra ekstremno otpornom na antibiotike. 
 
Otporna na sve spoznate i dostupne antibiotike
 
Stručnjaci često podsjećaju na ne tako davni slučaj 70-godišnje žene koja je dugo vrijeme boravila u Indiji gdje je slomila desnu nogu, točnije natkoljeničnu kost ili femur. Nažalost, došlo je do infekcije koja je zahvatila kost i proširila se na desni kuk. Terapija je bila bezuspješna te se žena vratila kući u Nevadu, SAD. Međutim, infekcija je bila neizlječiva i ona je umrla u bolnici u Renu od posljedica sepse tj. septičkog šoka. Naime, ni jedna terapija, niti jedan antibiotik nije se pokazao učinkovitim u borbi protiv nastale infekcije. Uzorci tkiva iz rane poslani su nakon njezine smrti na analizu u Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) gdje je otkriveno da je uzročnik infekcije bakterija Klebsiella pneumoniae koja je bila otporna na sve spoznate i dostupne antibiotike – tj. na svih 26 dostupnih antibiotika u SAD-u, uključujući i kolistin, lijek „posljednjeg izbora.“
 
Stručnjaci CDC-a bili su vrlo neugodno iznenađeni ovim otkrićem koje je ujedno i veliko upozorenje kako takva bakterija može lako i brzo postati „velika noćna mora“ medicinskih stručnjaka. Svjetska zdravstvena organizacija stoga upozorava kako najobičnije posjekotine ili površinske ozljede mogu postati ozbiljan problem i pretvoriti se u borbu za život; kirurške operacije zbog bakterija otpornih na antibiotike mogu biti dovedene u pitanje jednako kao i transplantacije organa ili liječenje bolesnika od karcinoma. U porodništvu može također predstavljati ozbiljan problem i za majku i za novorođenče… Suočit ćemo se sa svime navedenim ukoliko se vratimo u razdoblje bez antibiotika. A svijet bez antibiotika može biti mnogo opasniji nego što je danas.
 
Prijeti li nam antibiotska apokalipsa?
 
Stoga Svjetska zdravstvena organizacija povodom obilježavanja Svjetskog tjedna svjesnosti o antibioticima želi na globalnoj razini podići svijest ljudi o važnosti antibiotika jednako kao i o opasnostima zbog mikrobne rezistencije na antibiotike. Od samog otkrića antibiotici predstavljaju 'kamen temeljac' suvremene medicine. Međutim, kontinuirano, dugotrajno i prekomjerno korištenje antibiotika kao i zlouporaba antibiotika u humanoj i veterinarskoj medicini prouzročili su pojavu i širenje bakterija otporih na antibiotike, a sada se već suočavamo sa širenjem opasnih „super gljivica“ otpornih na antimikotike. „Budućnost antibiotika ovisi o svima nama“, upozorava Svjetska zdravstvena organizacija. A povodom obilježavanja Europskog dana svjesnosti o antibioticima Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) najavio je da će 18. studenoga 2019. objaviti nove godišnje podatke o rezistenciji na antibiotike kao i o korištenju / potrošnji antibiotika u državama Europske unije i Europskog gospodarskog pojasa (EU i EEA).
 
Izvor:
 
1. World Health Organization, WHO: World Antibiotic Awareness Week, 18.-24. November 2019.;
2. European Antiobiotic Awareness Day, ECDC, 18. Nov. 2019.;
3. Science Daily: „Hospitals key in the spread of extremely drug-resistant bacteria in Europe,“ 29. 7. 2019.; autor: Wellcome Sanger Institute;  
4. James Gallagher: „Drug-resistant superbug spreading in Europe's hospitals,“ BBC News, 29. 7. 2019.;
5. „A Nevada woman dies of a superbug resistant to every available antibiotic in the US,“ 12. 1. 2017.; www.statenews.com
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.  

Povezane objave

Arbitražna odluka je nevažeća

HF

Medijski linč protiv vjernika

HF

Neutemeljeni pokušaj ‘fašizacije’ hrvatskog jezika

HF

Thompson u crvenoj Galižani

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više