Planine imaju ključnu ulogu u opskrbi obnovljivom energijom
Međunarodni dan planina proglasila je Opća skupština Ujedinjenih naroda 2003. godine nakon obilježavanja Međunarodne godine planina 2002. Ujedinjeni narodi proglasili su obilježavanje Međunarodnog dana planina zbog potrebe podizanja javne svijesti o golemom značaju planina i planinskih ekosustava, ruralnih planinskih područja i njihovog održivog razvoja za unapređenje i očuvanje kvalitete života stanovništva u planinskim ruralnim područjima. Stoga će se i ove godine 11. prosinca diljem svijeta obilježiti Međunarodni dan planina uz temu: „Planine su važne za mlade.“
Naime, upravo mladi ljudi moraju danas preuzeti odgovornost i brigu za planine i ljude koji žive u planinskim ruralnim područjima. Mladi ljudi moraju biti aktivni zastupnici promjena i budući vođe sutrašnjice. Oni su čuvari planina i njihovih prirodnih resursa koji su sada ugroženi i zbog klimatskih promjena. Ovogodišnja tema Međunarodnog dana planina ujedno je izvrsna prilika i veliki izazov za mlade generacije da sada preuzmu vodeću ulogu i zahtijevaju da planine i njihovi stanovnici postanu središte kako nacionalnih tako i međunarodnih planova i programa razvoja te da im se posveti mnogo više pažnje, ulaganja i odgovarajuće prilagođena istraživanja. Obilježavanje Međunarodnog dana planina također je prilika za poučavanje djece o značajnoj ulozi planina u životu milijardi ljudi čiji životi ovise upravo o opskrbi pitkom vodom, čistom energijom, hranom te rekreaciji.
Jednako tako obilježavanjem Međunarodnog dana planina mora se osobito istaknuti kako je život u planinama težak – osobito za mlade ljude koji nažalost, sve više napuštaju planinska područja u potrazi za boljim životom i zaposlenjem. Međutim, napuštanje ruralnih planinskih područja ima izrazito negativne učinke jer se tako napuštaju obradive površine i zapušta se poljoprivredna proizvodnja, a to dovodi do degradacije tla i gubitka važnih kulturnih vrijednosti i drevnih tradicija. Bolju i svijetliju budućnost ostanka u planinskim područjima mladim ljudima će osigurati samo odgovarajuće obrazovanje i osposobljavanje te pristup tržištu, različite mogućnosti zapošljavanja te dobre javne usluge.
Ključne poruke ovogodišnjeg obilježavanja Međunarodnog dana planina jesu: „Planine su važne za mlade“ kao glavnom temom želi se staviti u središte pozornosti zaštita planinskih ekosustava za buduće generacije. Mladi ljudi današnjice moraju preuzeti odgovornost i vodstvo za bolju budućnost života u planinama i opstanka ljudi u planinskim ruralnim zajednicama. Mladim ljudima mora se omogućiti obrazovanje i osposobljavanje, zapošljavanje te dostupnost današnjih suvremenih tehnologija i usluga što može pozitivno utjecati na život u ruralnim planinskim područjima te ga učiniti lakšim i boljim.
Planine zauzimaju oko 27 posto zemljine kopnene površine te imaju značajnu ulogu u održivom razvoju i održivom gospodarskom rastu. Planine nisu samo dom za oko 1,1 milijardu ljudi koji žive u planinskim područjima diljem svijeta – one također imaju neizravno značenje u životu milijardi ljudi koji žive u podnožju planina ali i dalje. Planine su važan izvor pitke vode, energije i hrane – a to su resursi koji bi u nadolazećim desetljećima mogli biti ozbiljno ugroženi i smanjeni. U planinama živi 15 posto od ukupnog svjetskog stanovništva, a čak 90 posto planinskog stanovništva živi u zemljama u razvoju gdje velika većina ovih ljudi živi ispod granice siromaštva, dok je svaka druga osoba suočena s prehrambenom nesigurnošću. No, planine su područje važno za turizam i kulturu – između 15 i 20 posto od ukupne globalne turističke industrije odnosi se upravo na planinski turizam.
Autohtono i lokalno stanovništvo koje živi u planinskim područjima ima jedinstveno i visokovrijedno lokalno znanje, tradicije i kulturu čime mogu značajno doprinijeti učinkovitim strategijama u upravljanju zemljištem. Proizvodi i usluge planinskih područja imaju također golemi potencijal za poboljšanje života stanovništva i razvoj lokalnog gospodarstva. Diljem svijeta raste potražnja za zdravom hranom i pićima proizvedenim u planinskim područjima – to se prvenstveno odnosi na kavu, med i bilje (osobito ljekovito) i začine kao i narodne rukotvorine, kozmetiku i lijekove. Planine su značajan izvor pitke vode – 60 do 80 posto pitke vode dolazi upravo s planina a o toj vodi ne ovise samo milijarde ljudi – i to više od polovice čovječanstva, nego i održivi razvoj čiji glavni cilj je iskorjenjivanje gladi i siromaštva. Pitka voda koja nam dolazi s planina ima temeljno značenje za postizanje globalne prehrambene sigurnosti jer voda s planina važna je za poljoprivrednu proizvodnju i navodnjavanje u mnogim agrarnim nizinskim područjima i regijama. Štoviše, pojedini najveći svjetski gradovi – uključujući New York, Rio de Janeiro, Nairobi, Tokio i Melbourne ovise upravo o vodi s planina.
Nadalje, planine imaju ključnu ulogu u opskrbi obnovljivom energijom – osobito hidroelektrane, solarna energija, vjetroelektrane i bioplin. Pojedine zemlje prvenstveno su ovisne o električnoj energiji iz hidroelektrana: gotovo petina električne energije na globalnoj razini potječe iz hidroelektrana. Planine koje se nalaze u području suhe ili tropske klime imaju potencijal za proizvodnju solarne energije. Planine su značajna područja i u proizvodnji hrane čime se osigurava prehrambena i nutritivna sigurnost: u planinskim područjima uzgajaju se značajne poljoprivredne kulture, planinski pašnjaci važni su za ispašu stoke, vodotokovi su važni za ribarstvo, a značajni prehrambeni proizvodi iz planinskih šuma jesu različite bobice, gljive i med.
Već stoljećima je planinska poljoprivredna proizvodnja istinski model održivog razvoja jer se radi isključivo o tzv. 'zelenoj' poljoprivredi na manjim površinama i niskom stopom ugljika. Od dvadeset biljnih vrsta koje zauzimaju čak 80 posto svjetske hrane, šest vrsta uzgojeno je i potječe iz planinskih područja: kukuruz, krumpir, ječam, sijerak, rajčice i jabuke. U planinskim područjima poljoprivredna proizvodnja odvija se na manjim poljoprivrednim površinama i prevladavaju dakako, mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Većina proizvedene hrane namijenjena je za prehranu obitelji koje žive u planinskim područjima te ima ključnu ulogu u osiguranju prehrambene sigurnosti za domaćinstvo. Ipak, proizvodnja, promidžba i stavljanje na tržište visoko-vrijednih planinskih proizvoda može potaknuti proizvodnju i tako značajnije doprinijeti razvoju lokalne ekonomije u planinskim ruralnim područjima.
Hrvatska je zemlja nizina ali i planina s prekrasnim planinskim krajobrazima i istinskom divljinom gdje još uvijek žive najveće zvijeri – medvjed, vuk i ris. Pored toga u hrvatskim planinama rastu brojni biljni endemi, posebice na Velebitu i Biokovu. Planinska područja Lijepe Naše možemo podijeliti na panonske gore koje se smatraju 'zelenim otocima' usred panonskih nizina te krške planine – područje Dinarida i dr. Posebno treba istaknuti da se čak deset zaštićenih područja u Hrvatskoj nalazi u planinskom području: Parkovi prirode su Papuk, Medvednica, Žumberak-Samoborsko gorje, Učka, Velebit i Biokovo, te Nacionalni parkovi: Sjeverni Velebit, Paklenica, Risnjak i Plitvička jezera. Naša obveza je ne samo ove nego sve planinske i gorske bisere Lijepe Naše sačuvati za buduća pokoljenja.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. PrihvatiPročitaj više