Broj birača u drugom krugu predsjedničkih izbora 5. siječnja 2020. bio je za 344.809 veći od broja punoljetnika
SVI PREDSJEDNIČKI IZBORI OD 2000. DO 2020. GODINE SU NEREGULARNI!
Hrvatski sabor se 14. studenog 2019. godine izjasnio sa 105 glasova ujedinjene "antifašističke" koalicije HDZ-SDP-SDSS-HNS-GLAS-IDS-HSS – ostalih zastupnika nacionalnih manjina i Bandićevih "žetončića" protiv amandmana zastupnika Zlatka Hasanbegovića o ukidanju obilježavanja 22. lipnja, tzv. Dana antifašističke borbe kao državnog blagdana te protiv uvođenja sovjetskoga tzv. Dana pobjede nad fašizmom 9. svibnja kao spomen dana. Jednakim brojem glasova ista koalicija spriječila je referendumsko izjašnjavanje za promjenu izbornih pravila za izbor zastupnika u Hrvatski sabor građanskih inicijativa "Narod odlučuje" i "Ne istanbulskoj konvenciji" prihvativši obrazloženje smijenjenog bivšeg ministra uprave Lovre Kuščevića o nedovoljnom broju potpisa za održavanje referenduma. Po hitnoj proceduri izglasali su Zakon o blagdanima i spomen danima i time nepotrebno produbili postojeće podjele u hrvatskom društvu. Premda su građanske inicijative "Glasujmo imenom i prezimenom" 2014. godine s 380.649 potpisa i "Narod odlučuje" s preko četiristo tisuća potpisa birača tražile promjenu izbornih pravila Hrvatski sabor nije promijenio izborne jedinice određene Zakonom 29. listopada 1999 godine, a broj zastupnika je ostao 151.
Broj birača u drugom krugu predsjedničkih izbora 5. siječnja 2020. godine je 344.809 veći od broja punoljetnika prema mojoj procjeni (vidi priložene tablične prikaze). Priloženi tablični prikazi dokazuju grubu manipulaciju biračima s prebivalištem u Hrvatskoj od 3. siječnja 2000. godine. Svi izbori zadnjih 20 godina su neregularni i ovi 2020. godine zbog grube manipulacije biračima s prebivalištem u Hrvatskoj! Na trećim izborima za Europski parlament 26. svibnja i u drugom krugu predsjedničkih izbora pokazali smo velikim brojem nevažećih listića ili izbornom apstinencijom da ne želimo Kuščevićev "festival demokracije" i diktatorsku vladavinu Andreja Plenkovića pomoću Bandićevih "žetončića" i etnobisnismena poput Pupovca i Radina. Nadali smo se "Novoj hrvatskoj paradigmi" prema načelima iznesenim u ogledu Davora Ive Stiera, a dobili smo Šeksovu boljševičku paradigmu vladanja Hrvatskom. Kolinda Grabar Kitarović je zbog takve politike Plenkovićeve interesne zajednice izgubila izbore. Između dva zla izabrali smo križanje listića ili neizlazak na izbore, a neki su dali iz inata glas Zoranu Milanoviću.
Predsjedničkim kandidatima na sučeljavanjima prije drugog kruga izbora nisu postavljena pitanja o izbornom zakonodavstvu i neposrednoj demokraciji niti su oni samostalno pokrenuli ta pitanja. Niti je medijima niti predsjedničkim kandidatima stalo do neposredne demokracije. Novoizabrani predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović i sadašnja predsjednica Kolinda Grabar Kitarović su kandidati "antifašističke" koalicije koja izbjegava implementaciju rezolucije Europskog parlamenta usvojenoj 19. rujna 2019. naziva “Važnost europskog sjećanja za budućnost Europe (2019/2819(RSP))“, kojom je osudio i izjednačio nacističke i komunističke zločine kao i zločine svih ostalih nedemokratskih autoritarnih režima.
Dosta nam je 20 godina "antifašističke" diktature: Stjepana Mesića, Josipa Manolića, Budimira Lončara, Mate Granića, Jadranke Kosor, Vladimira Šeksa – Sove, Branka Bačića, Ive Josipovića, Zorana Milanovića, Andreja Plenkovića, Gordana Jandrokovića 808 i Davora Božinovića 475! Dosta nam je korumpiranih političara i sudaca! Na izborima 5. siječnja 2020. godine prekrižili smo listiće, jer su oboje kandidata pripadnici stranaka koje su od 3. siječnja 2000. godine glasovanjem u Hrvatskom saboru gušile neposrednu demokraciju i sudjelovale u izbornim prijevarama. Iskoristili smo izbore kao referendum o nepovjerenju političkoj kasti uzurpatora boljševičkog mentalnog sklopa!
I. KRETANJE BROJA STANOVNIKA OD 2001. DO 2018. GODINE
God. |
S |
ΔS |
P |
ΔP |
p |
2001. |
4.437.460 |
0 |
3.505.533 |
0 |
79,00 |
2011. |
4.284.889 |
152.571 |
3.487.034 |
18.499 |
81,38 |
2012. |
4.267.558 |
169.902 |
3.478.171 |
27.363 |
81,50 |
2013. |
4.255.689 |
181.771 |
3.474.453 |
31.080 |
81,64 |
2014. |
4.238.389 |
199.071 |
3.468.447 |
37.086 |
81,83 |
2015. |
4.203.604 |
233.856 |
3.449.154 |
56.379 |
82,05 |
2016. |
4.174.349 |
263.111 |
3.435.425 |
70.108 |
82,30 |
2017. |
4.124.531 |
312.929 |
3.395.979 |
109.554 |
82,34 |
2018. |
4.087.843 |
349.617 |
3.377.287 |
128.246 |
82,62 |
2019. |
4.039.000 |
398.460 |
3.336.933 |
168.600 |
82,62 |
Oznake:
S = broj stanovnika prema popisima 2001. i 2011. godine te prema procjeni Državnog zavoda za statistiku (DZS) (https://www.dzs.hr);
ΔS = S1 – Si = smanjenje broja stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom godine i popisu 2001. godine,
P = broj punoljetnih stanovnika;
ΔP = P1 -Pi = smanjenje broja punoljetnih stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom godine i popisu 2001. godine i
p = P / S x 100% = udio punoljetnih stanovnika u stanovništvu izražen u postocima.
II. KRETANJE BROJA STANOVNIKA SREDINOM 2014. I 2018. GODINE OD POPISA 2011. PREMA PROCJENI DRŽAVNOG ZAVODA ZA STATISTIKU
ŽUP |
2011. |
2014. |
2018. |
ΔS |
p |
ZG |
317.606 |
318.453 |
309.469 |
8.137 |
2,56 |
KZ |
132.892 |
129.967 |
125.357 |
7.535 |
5,67 |
SM |
172.439 |
163.975 |
148.589 |
23.850 |
13,83 |
KA |
128.899 |
124.127 |
116.829 |
12.070 |
9,36 |
VA |
175.951 |
173.454 |
166.982 |
8.969 |
5,10 |
KK |
115.584 |
113.688 |
107.711 |
7.873 |
6,81 |
BB |
119.764 |
115.536 |
107.909 |
11.855 |
9,90 |
PG |
296.195 |
293.811 |
284.239 |
11.956 |
4,04 |
LS |
50.927 |
48.670 |
45.184 |
5.743 |
11,28 |
VP |
84.836 |
82.162 |
75.257 |
9.579 |
11,29 |
PS |
78.034 |
74.991 |
67.862 |
10.172 |
13,04 |
BP |
158.575 |
154.082 |
140.072 |
18.503 |
11,67 |
ZD |
170.017 |
171.462 |
168.153 |
1.864 |
1,10 |
OB |
305.032 |
298.272 |
277.227 |
27.805 |
9,12 |
ŠK |
109.375 |
105.532 |
100.153 |
9.222 |
8,43 |
VS |
179.521 |
173.441 |
154.371 |
25.150 |
14,01 |
SD |
454.798 |
454.627 |
448.071 |
6.727 |
1,48 |
IS |
208.055 |
208.201 |
208.765 |
-710 |
-0,34 |
DN |
122.568 |
122.355 |
121.215 |
1.353 |
1,10 |
ME |
113.804 |
113.159 |
109.921 |
3.883 |
3,41 |
GZ |
790.017 |
798.424 |
804.507 |
-14.490 |
-1,83 |
RH |
4.284.889 |
4.238.389 |
4.087.843 |
197.046 |
4,60 |
P |
3.487.034 |
3.468.447 |
3.377.287 |
109.747 |
3,15 |
Oznake:
ŽUP = županija: BB = Bjelovarsko-bilogorska, BP = Brodsko-posavska, DN = Dubrovačko-neretvanska, GZ = Grad Zagreb, IS = Istarska, KA = Karlovačka, KK = Koprivničko-križevačka, KZ = Krapinsko-zagorska, LS = Ličko-senjska, ME = Međimurska, OB = Osječko-baranjska, PG = Primorsko-goranska, PS = Požeško-slavonska, SD = Splitsko-dalmatinska, ŠK = Šibensko-kninska, SM = Sisačko-moslavačka, VA = Varaždinska, VP = Virovitičko podravska, VS = Vukovarsko -srijemska, ZD = Zadarska, ZG = Zagrebačka i RH = Republika Hrvatska.
ΔS = razlika broja stanovnika prema popisu travnja 2011. godine i prema procjeni DZS-u za sredinu 2018. godine,
S = broj stanovnika popisan travnja 2011. godine ili prema procjeni Državnog zavoda za statistiku ( https:// www.dzs.hr ) sredinom 2014. i 2018.godine i
p= ΔS / S x 100 % = smanjenje broja stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom 2017. izraženo u postotcima broja stanovnika popisanih 2011. godine.
III. KRETANJE BROJA BIRAČA NA IZBORIMA I REFERENDUMIMA OD 2007. DO 2019. GODINE
Datum |
B1 |
ΔB1 |
Δt |
B2 |
ΣB |
B1 – P |
25.11. 2007. S |
4.073.630 |
– |
– |
404.950 |
4.478.580 |
568.097 |
17.05. 2009. L |
4.085.470 |
260.739 |
539 |
– |
4.085.470 |
579.937 |
10.01. 2010. P |
4.089.320 |
3.850 |
238 |
406.208 |
4.495.528 |
583.787 |
04.12. 2011. S |
4.092.493 |
3.173 |
693 |
411.758 |
4.503.895 |
605.459 |
22.01. 2012. RP |
4.092.137 |
– 356 |
49 |
412.628 |
4.504.765 |
613.966 |
14.04. 2013. EU |
3.742.383 |
– 349.754 |
448 |
6.432 |
3.748.815 |
267.930 |
19.05. 2013. L |
3.767.170 |
24.787 |
35 |
– |
3.767.170 |
292.717 |
01.12.2013. RB |
3.777.518 |
10.348 |
196 |
13.482 |
3.791.000 |
303.065 |
25.05. 2014. EU |
3.760.783 |
-16.735 |
175 |
6.560 |
3.767.343 |
292.336 |
21. 09. 2014. RG |
4.042.522 |
281.739 |
119 |
– |
– |
574.075 |
28.12. 2014. P |
3.773.687 |
-268.835 |
98 |
20.606 |
3.794.293 |
305.240 |
11.01. 2015. P |
3.788.039 |
14.352 |
14 |
37.203 |
3.825.242 |
338.885 |
30. 05. 2015. RG |
3.817.092 |
29.053 |
139 |
– |
3.817.092 |
367.938 |
08.11. 2015. S |
3.759.844 |
-57.248 |
162 |
28.944 |
3.788.788 |
310.690 |
11.09. 2016. S |
3.742.546 |
– 17.298 |
308 |
21.208 |
3.763.754 |
307.121 |
21.05. 2017. L |
3.719.556 |
-22.990 |
252 |
– |
3.719.556 |
323.577 |
13. 05. 2018. RG |
3.747.409 |
27.853 |
357 |
– |
3.747.409 |
370.122 |
27.04. 2019. RG |
3.735.680 |
– 11.729 |
349 |
– |
3.735.680 |
398.747 |
12 .05.2019. RG |
3.735.514 |
– 166 |
15 |
– |
3.735.514 |
398.581 |
26 .05.2019. EU |
3.678.470 |
– 57.044 |
14 |
18.437 |
3.696.907 |
341.537 |
13.12. 2019. RP |
3.677.904 |
– 110.135 |
1.797 |
176.843 |
3.854.747 |
340.971 |
22.12. 2019. P |
3.678.750 |
846 |
9 |
40.782 |
3.719.532 |
341.817 |
27.12. 2019. RP |
3.681.175 |
2.425 |
5 |
178.920 |
3.860.095 |
344.242 |
05. 01.2020. P |
3.681.742 |
567 |
9 |
52.373 |
3.734.115 |
344.809 |
Oznake u tablici:
B1 = broj registriranih birača na biračkim mjestima u Hrvatskoj, a za 13.12. i 27.12. 2019. godine prema Rješenju Ministarstva uprave RP,
B2 = broj birača registriran na biračkim mjestima u inozemstvu, a za 13. 12. i 27. 12. 2019. godine prema Rješenju Ministarstva uprave RP, ΣB = B1 + B2 = ukupni broj registriranih birača,
ΔB = B1i+1 – B1i = promjena broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj između dvaju uzastopno održanih izbora,
Δt = vremenski razmak izražen u danima između dvaju uzastopno održanih izbora,
P01 = 3.505.533 = broj punoljetnih stanovnika prema popisu 2001. godine,
P11 = 3.487.034 = broj punoljetnih stanovnika prema popisu 2011. godine,
P = broj punoljetnih stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku sredinom godina od 2012. do 2018. godine ( I. tablica) i
B1 – P = razlika između broja birača i punoljetnih stanovnika prema popisima 2001. ili 2011. godine. Od 1997. do 2010. godine razlika je između broja birača i punoljetnih stanovnika popisanih 2001. godine, a od 2011. godine između broja birača i punoljetnih stanovnika popisanih 2011. godine, a od 2012. do 2018. godine prema procjeni DZS-a.
Predznak + odgovara prirastu, a – padu broja birača na godinu. Prirast i pad birača ne može biti veći od prirasta ili pada broja stanovnika uzimajući u obzir prirodno i migracijsko kretanja stanovništva! Kretanje broja birača grubo odstupa od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva Hrvatske.
E = izbori za Europski parlament, L = lokalni izbori, P = predsjednički izbori, ROB = Referendum o definiciji braka, RP = Pristupni referendum, RS = Referendum o statusu RH, S = izbori za Hrvatski sabor, ZD = izbori za Zastupnički dom, ŽD = izbori za Županijski dom Hrvatskog državnog sabora i RB = broj birača prema rješenjima Ministarstva uprave iz Registra birača.
Gruba manipulacija biračima s prebivalištem u Hrvatskoj počela je na izborima za Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora održanim 3. siječnja 2000. godine skokovitim porastom broja birača prema broju birača na lokalnim izborima održanim 13. travnja 1997. godine za 217.755 birača ili s godišnjim povećavanjem broja birača za 79.880 birača. Broj birača 3. siječnja bio je za 376.915 veći od broja punoljetnih stanovnika popisanih 2001. godine. Ličko-senjska županija imala je više birača od stanovnika popisanih 2001. godine. Na izborima za Hrvatski sabor održanim 1.422 dana kasnije 25. studenog 2003. godine Vlada Ivice Račana s tadašnjom ministricom pravosuđa, ustavnom sutkinjom Ingrid Antičević Marinović je broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj povećala s 3.882.448 za 115.652 na 3.974.545 birača , a na izborima za Hrvatski sabor održanim 24. studenog 2007. godine bivši ustavni sudac Antun Palarić, tadašnji ravnatelj Središnjeg ureda za upravu i lokalnu samoupravu, je povećao u 1.463 dana broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj za 99.085 na 4.073.630. Prema procjeni, na temelju prirodnog kretanja stanovništva i popisima stanovništva 2001. i 2011. godine, je broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj od 2007. godine trebao neprekidno padati zbog prirodnog gubitka stanovništva i negativnog migracijskog salda.
No, ustavni sudac Davorin Mlakar je kao ministar uprave povećao broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj na izborima za Hrvatski sabor održanim 4. prosinca 2011. godine na 4.092.493 za 605.827 više od broja punoljetnih stanovnika popisanih 2011. godine. Raspodjele birača po županijama, općinama i gradovima grubo odstupaju od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva i od popisa stanovništva 2001. i 2011. godine, a to izaziva osnovanu sumnju da vlade od 2000. godine do sada grubo manipuliraju biračima s prebivalištem u Hrvatskoj radi namještanja rezultata izbora i referenduma te sprječavanje referendumskog odlučivanja birača o bitnim pitanjima hrvatskog društva i države.
Bivši ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić je rujna 2019. godine na sjednici Sabora održao slobodni govor kojemu su glavna tema bila lažna prebivališta u Hrvatskoj. Ustvrdio je da je u Hrvatskoj 250 tisuća birača s lažnim prebivalištem i da Hrvatska mora ustanoviti točan broj stanovnika i vjerodostojne popise birača te na taj način ući u izbore i izboriti se za legalnu i legitimnu vlast.
Već na početku naglasio je kako po tko zna koji put ističe da se u Hrvatskoj vlast i politika zasniva na prevari i da policija i DORH ne reagiraju na tu činjenicu, a predsjednica, prešućujući tu temu, ne radi svoj posao.
Navodeći primjer iz Metkovića gdje je otkriveno da je žena na osnovu lažnog prebivališta oštetila Republiku Hrvatsku za 190 tisuća kuna Orepić je rekao: ” Ljudi moji, samo jednu ženu od minimalno 250 tisuća koji imaju lažno prebivalište. Samo U Zagrebu imamo u ovom trenutku 50 tisuća lažnih prebivališta.
Orepić je u nastavku rekao da se više ne može tolerirati autobuse koji na izbore organizirano dovode glasače koji to ne bi trebali biti (Nemaju prebivalište u Hrvatskoj!).
Na izborima za Hrvatski sabor 2015. i 2016. godine broj birača srpske i talijanske nacionalne zajednice bio je veći od broja pripadnika tih manjina popisanih 2011. godine. Birača srpske nacionalne zajednice bilo je 41.742 više od punoljetnih pripadnika popisanih 2011. godine, talijanskih 3.494 i mađarskih 896. Prema Bivšem ministru unutrašnjih poslova iz registra birača trebalo je izbrisati 40.103 birača srpske nacionalne zajednice, 880 mađarske i 494 talijanske.
Od 25.siječnja 2000. godine Vlada Ivice Račana je za 1.420 dana do 23.11. 2003. godine povećala broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj za 115.652 i s godišnjim rastom od 29.727. birača, a Vlada Ive Sanadera za 427 dana za 30.417 odnosno s godišnjim rastom od 26. tisuća što ukupno iznosi do drugog kruga predsjedničkih izbora 25.siječnja 2005. godine za 146.069 birača. Vlada Ive Sanadera je do izbora za Hrvatski sabor 25.11. 2007. godine za 1.036 dana povećala broj birača s godišnjim rastom od 24.191 birača za 68.663 birača, a Vlada Jadranke Kosor je do 11. siječnja 2010. godine s godišnjim rastom od 7.370 birača povećale broj birača za 15.690 birača na ukupni iznos 4.089.320 birača.
IV. RASPODJELA BIRAČA PO ŽUPANIJAMA U DRUGOM KRUGU PRESJEDNIČKIH IZBORA 11. SIJEČNJA 2015. GODINE I U DRUGOM KRUGU 5. SIJEČNJA 2020. GODINE
ŽUP |
B1 |
B2 |
B1 – B2 |
Bi |
p1 |
p2 |
ZG |
273.728 |
273.722 |
6 |
12.277 |
85,96 |
88,45 |
KZ |
110.082 |
108.452 |
1.630 |
3.004 |
84,70 |
86,51 |
SM |
152.890 |
141.362 |
11.528 |
15.087 |
93,24 |
95,14 |
KA |
116.112 |
107.840 |
8.272 |
11.217 |
93,54 |
92,31 |
VA |
147.026 |
145.596 |
1.430 |
4.905 |
84,76 |
87,19 |
KK |
95.720 |
93.167 |
2.553 |
3.477 |
84,20 |
86,50 |
BB |
101.897 |
96.509 |
5.388 |
6.876 |
88,20 |
89,44 |
PG |
269.622 |
261.902 |
7.720 |
15.337 |
91,77 |
92,14 |
LS |
46.979 |
42.867 |
4.112 |
6.985 |
96,53 |
94,87 |
VP |
73.188 |
69.548 |
3.640 |
7.255 |
89,08 |
92,41 |
PS |
68.143 |
64.093 |
4.050 |
8.100 |
90,87 |
94,45 |
BP |
141.045 |
133.461 |
7.584 |
12.534 |
91,54 |
95,28 |
ZD |
166 194 |
160.441 |
5.753 |
17.066 |
96,92 |
95,41 |
OB |
262.467 |
249.283 |
13.184 |
23.946 |
88.00 |
89,92 |
ŠK |
105.511 |
97.305 |
8.206 |
15.355 |
99,98 |
97,16 |
VS |
159.514 |
146.989 |
12.525 |
16.318 |
91,97 |
95,22 |
SD |
410.038 |
405.173 |
4.865 |
26.710 |
90,19 |
90,42 |
IS |
189.129 |
185.765 |
3.364 |
9.662 |
90,84 |
88,98 |
DN |
109.308 |
107.714 |
1.594 |
6.657 |
88,02 |
88,86 |
ME |
96.666 |
95.914 |
752 |
3.795 |
85,42 |
87,26 |
GZ |
692.780 |
694.639 |
-1.859 |
42.953 |
86,77 |
86,35 |
RH |
3.788.039 |
3.681.742 |
106.297 |
269.516 |
89,37 |
90,07 |
Vlada Jadranke Kosor je do izbora za Hrvatski sabor 4. prosinca 2011. godine za 693 dana povećala broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj za 3.173 birača, a Vlada predsjedničkog kandidata Zorana Milanovića je s godišnjim padom od 97.994 birača smanjila broj birača za 304.454 tijekom 1.134 dana do 11. siječnja 2015. godine.
Svi gradovi i općine s više stanovnika od tri tisuće osim Slavonskog Broda imali su na predsjedničkim izborima 2014. godine više birača u drugom krugu. Svi gradovi i općine s više birača u prvom krugu od broja stanovnika popisanih 2011. godine imali su još više birača u drugom krugu. Jesu li rezultati predsjedničkih izbora 2014. godine vjerodostojni? S kojom je razlikom pobijedila Kolinda Grabar Kitarović? Je li opravdana sumnja na pokušaj izborne prijevare? Više birača od broja stanovnika u oba kruga imali su: općina Gvozd u Sisačko-moslavačkoj županiji,: Cetingrad i Saborsko u Karlovačkoj županiji,: Crikvenica, Novi Vinodolski, Baška, Dobrinj, Malinska-Dubašnica i Omišalj u Primorsko-goranskoj županiji,: Benkovac, Nin, Obrovac, Gračac, Jasenice, Kali, Lišane-Ostrovičke, Pašman, Polača, Preko, Privlaka, Starigrad, Vir i Zemunik Donji U Zadarskoj županiji,: Biskupija, Civljane, Ervenik, Rogoznica, Skradin, Tribunj i Vodice u Šibensko-kninskoj županiji,:Komiža, Makarska, Stari Grad, Supetar, Vis, Baška Voda, Cista Provo, Gradac, Lokvičići, Lovreč, Milna, Okrug, Podgora, Selca i Šolta u Splitsko-dalmatinskoj županiji te Medulin u Istarskoj županiji.
Od drugog kruga predsjedničkih izbora 11. siječnja 2015. godine do 5. siječnja 2020. godine Hrvatska je prema procjeni izgubila oko 245 tisuća stanovnika s prosječnim godišnjim gubitkom od oko 49.130 stanovnika. Vlade Tihomira Oreškovića i Andreja Plenkovića smanjile su za broj birača od 11. siječnja 2015. do 5. siječnja 2020. godine za 106.297 za 1.820 dana odnosno s godišnjim smanjivanjem za 21.318 birača.
V. RASPODJELA BIRAČA NA PREDSJEDNIČKIM IZBORIMA 2014. I 2019. GODINE TE BROJA BIRAČA KOJE JE PREMA TVRDNJI BIVŠEG MINISTRA UNUTARNJIH POSLOVA VLAHE OREPIĆA TREBALO IZBRISATI U GRADOVIMA I OPĆINAMA PRIJE LOKALNIH IZBORA 2017. GODINE
GRADOVI I OPĆINE S VIŠE OD PET TISUĆA STANOVNIKA POPISANIH 2011. GODINE I VIŠE OD 90 BIREČA NA STO STANOVNIKA
|
|||||||
|
Grad ili općina |
S |
B1 |
B2 |
Bi |
p1 |
p2 |
1. |
Dugo Selo ZG |
17.466 |
15.928 |
16.478 |
816 |
91,19 |
94,34 |
2. |
Ludbreg VA |
8.478 |
7.872 |
7.692 |
215 |
92,85 |
90,73 |
3. |
Mali Lošinj PG |
8.116 |
7.962 |
7.647 |
552 |
98,10 |
94,22 |
4. |
Novi Vinodolski |
5.113 |
5.183 |
5.024 |
316 |
101,37 |
98,26 |
5. |
Viškovo |
14.445 |
13.078 |
13.994 |
519 |
90,54 |
96,88 |
6. |
Biograd na Moru ZD |
5.569 |
5.329 |
5.341 |
341 |
95,69 |
95,91 |
7. |
Dugi Rat SD |
7.092 |
6.405 |
6.515 |
386 |
90,31 |
91,72 |
8. |
Kaštela |
38.667 |
35.029 |
35.869 |
2.044 |
90,59 |
92,76 |
9. |
Omiš |
14.936 |
13.995 |
13.721 |
1.036 |
93,70 |
91,87 |
10. |
Trogir |
13.192 |
12.594 |
12.349 |
714 |
95,47 |
93,61 |
11. |
Poreč IS |
16.696 |
16.019 |
16.116 |
986 |
95,94 |
96,53 |
12. |
Rovinj |
14.294 |
13.769 |
13.445 |
847 |
96,33 |
94,06 |
13. |
Umag |
13.467 |
12.988 |
12.829 |
690 |
96,44 |
95,21 |
14. |
Dubrovnik DN |
42.615 |
38.507 |
38.773 |
2.184 |
90,36 |
90,98 |
15. |
Župa dubrovačka |
8.331 |
7.468 |
7.508 |
449 |
89,64 |
90,12 |
|
Σ |
228.477 |
212.126 |
213.301 |
12.095 |
92,84 |
93,28 |
GRADOVI I OPĆINE S VIŠE OD TRI TISUĆE STANOVNIKA POPISANIH 2011. GODINE I VIŠE BIRAČA OD STANOVNIKA |
|||||||
|
Grad ili općina |
S |
B1 |
B2 |
Bi |
p1 |
p2 |
1. |
Malinska-Dub. PG |
3.134 |
3.734 |
3.912 |
286 |
119,14 |
124,82 |
2. |
Obrovac ZD |
4.323 |
5.964 |
5.423 |
1.281 |
137,96 |
125,31 |
3. |
Preko |
3.805 |
4.194 |
4.043 |
256 |
110,22 |
106,25 |
4. |
Vir |
3.000 |
4.029 |
4.052 |
440 |
134,30 |
135,07 |
5. |
Skradin ŠK |
3.825 |
4.532 |
4.155 |
848 |
118,48 |
108,63 |
6. |
Okrug SD |
3.349 |
4.184 |
3.920 |
402 |
124,93 |
117,05 |
7. |
Supetar |
4.074 |
4.338 |
4.205 |
334 |
106,48 |
103,22 |
|
Σ |
25.510 |
30.975 |
29.710 |
3.847 |
121,42 |
116,46 |
GRADOVI I OPĆINE S VIŠE OD PET TISUĆA STANOVNIKA POPISANIH 2011. GODINE I VIŠE BIRAČA OD STANOVNIKA
|
|||||||
|
Grad ili općina |
S |
B1 |
B2 |
Bi |
p1 |
p2 |
1. |
Crikvenica PG |
11.122 |
11.874 |
11.722 |
770 |
106,76 |
105,39 |
2. |
Krk |
6.281 |
6.151 |
6.363 |
340 |
97,93 |
101,31 |
3. |
Vodice ŠK |
8.875 |
9.685 |
9.595 |
876 |
109,13 |
108,11 |
4. |
Benkovac ZD |
11.026 |
14.276 |
13.302 |
3.091 |
129,48 |
120,64 |
5. |
Makarska SD |
13.834 |
15.107 |
14.946 |
1.126 |
109,20 |
108,04 |
6. |
Podstrana |
9.129 |
8.123 |
9.156 |
397 |
88,98 |
100,30 |
7. |
Medulin IS |
6.481 |
6.544 |
6.537 |
473 |
100,97 |
100,86 |
|
Σ |
66.748 |
71.760 |
71.621 |
7.073 |
107,51 |
107,30 |
VI. RASPODJELA BIRAČA NA PREDSJEDNIČKIM IZBORIMA 2014. I 2019. GODINE U GRADOVIMA I OPĆINAMA KOD KOJIH JE PREMA TVRDNJI BIVŠEG MINISTRA UNUTARNJIH POSLOVA VLAHE OREPIĆA TREBALO IZBRISATI PRIJE LOKALNIH IZBORA 2017. GODINE VIŠE OD TISUĆU BIRAČA
RB |
Grad ili općina |
S |
B1 |
B2 |
Bi |
p2 |
1. |
Samobor ZG |
37.633 |
32.613 |
32.983 |
1.315 |
87,64 |
2. |
Velika Gorica |
63.517 |
55.266 |
55.290 |
3.102 |
87,05 |
3. |
Zaprešić |
25.223 |
21.983 |
21.978 |
1.070 |
87,13 |
4. |
Dvor SM |
5.570 |
5.197 |
4.079 |
1.286 |
73,23 |
5. |
Glina |
9.283 |
8.437 |
7.080 |
1.340 |
76,27 |
6. |
Kutina |
22.760 |
19.654 |
18.913 |
1.024 |
83,10 |
7. |
Petrinja |
24.671 |
22.501 |
20.980 |
2.515 |
85,04 |
8. |
Sisak |
47.768 |
41.309 |
39.286 |
2.886 |
82,24 |
9. |
Sunja |
5.738 |
5.664 |
4.842 |
1.101 |
84,38 |
10. |
Karlovac KA |
55.705 |
49.486 |
47.109 |
4.086 |
84,57 |
11. |
Varaždin VA |
46.946 |
39.936 |
39.736 |
1.275 |
84,64 |
12. |
Bjelovar BB |
40.276 |
33.853 |
32.922 |
1.372 |
81,74 |
13. |
Daruvar |
11.633 |
10.378 |
9.819 |
1.017 |
84,41 |
14. |
Rijeka PG |
128.624 |
113.018 |
107.145 |
7.197 |
83,30 |
15. |
Gospić LS |
12.745 |
11.431 |
10.879 |
2.127 |
85,36 |
16. |
Slatina VP |
13.686 |
12.016 |
11.359 |
1.541 |
83,00 |
17. |
Virovitica |
21.291 |
18.703 |
18.346 |
1.457 |
86,17 |
18. |
Lipik PS |
6.170 |
5.706 |
4.975 |
1.187 |
80,63 |
19. |
Pakrac |
8.460 |
8.108 |
7.016 |
1.467 |
82,93 |
20. |
Požega |
26.248 |
22.394 |
21.624 |
1.908 |
82,38 |
21. |
Nova GradiškaBP |
14.229 |
12.678 |
11.988 |
1.170 |
84,25 |
22. |
Slavonski Brod |
59.141 |
53.705 |
51.201 |
4.897 |
86,57 |
23. |
Benkovac ZD |
11.026 |
14.276 |
13.302 |
3.091 |
120,64 |
24. |
Gračac |
4.690 |
5.332 |
3.975 |
1.519 |
84,75 |
25. |
Obrovac |
4.323 |
5.964 |
5.423 |
1.281 |
125,45 |
26. |
Zadar |
75.062 |
65.855 |
64.248 |
5.146 |
85,59 |
27. |
Beli Manastir OB |
10.068 |
8.885 |
7.900 |
1.687 |
78,47 |
28. |
Darda |
6.908 |
6.059 |
5.399 |
1.075 |
78,16 |
29. |
Đakovo |
27.745 |
24.048 |
23.519 |
1.409 |
84,77 |
30. |
Osijek |
108.048 |
93.299 |
90.053 |
7.863 |
83,35 |
31. |
Biskupija ŠK |
1.699 |
1.931 |
1.270 |
1.189 |
74,75 |
32. |
Drniš |
7.498 |
7.373 |
6.325 |
1.098 |
84,36 |
33. |
Kistanje |
3.481 |
3.469 |
2.571 |
1.355 |
73,85 |
34. |
Knin |
15.407 |
14.670 |
12.251 |
4.578 |
79,52 |
35. |
Šibenik |
46.332 |
41.893 |
40.663 |
2.443 |
87,76 |
36. |
Vinkovci VS |
35.512 |
29.876 |
29.301 |
2.425 |
82,51 |
37. |
Vukovar |
27.683 |
26.968 |
23.383 |
4.427 |
84,47 |
38. |
Imotski SD |
10.764 |
9.211 |
8.898 |
1.090 |
82,66 |
39. |
Kaštela |
38.667 |
35.029 |
35.869 |
2.044 |
92,76 |
40. |
Makarska |
13.834 |
15.107 |
14.946 |
1.126 |
108,04 |
41. |
Omiš |
14.936 |
13.995 |
13.721 |
1.036 |
91,87 |
42. |
Split |
178.102 |
152.941 |
149.752 |
6.863 |
84,08 |
43. |
Pula IS |
57.460 |
51.122 |
49.680 |
3.073 |
86,46 |
44. |
Dubrovnik DN |
42.615 |
38.507 |
38.773 |
2.184 |
90,98 |
45. |
Metković |
16.788 |
14.030 |
13.919 |
1.133 |
82,91 |
|
Σ |
1.445.965 |
1.283.876 |
1.234.691 |
105.475 |
85,39 |
Ukupni broj birača svih 45 gradova i općina je od 11. siječnja 2015. do 5. siječnja 2020 godine smanjen za 49.185 birača.
Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.