Mirovinski sustav 2060. bit će neodrživ

Ivan Tomaš, dobitnik nagrade Zaklade Prof. dr. Marijan Hanžeković za 2019. u kategoriji studentskih radova

Ivan Tomaš, student Zagrebačke škole ekonomije i managementa, koji je za  članak "A stochastic forecast for the Croatian pension system", osvojio nagradu Zaklade prof. dr. Marijan Hanžekoviću kategoriji studentskih radova za 2019. godinu, predstavio je u Institutu za javne financije svoj nagrađeni rad.

Ivan Tomaš, koji je trenutačno na jednogodišnjoj studentskoj razmjeni na Sveučilištu Tilburg gdje specijalizira kvantitativne financije i aktuarstvo, u nagrađenom radu analizira financijsku održivost hrvatskog mirovinskog sustava nakon reforme usvojene 1. siječnja 2019. Pritom prognozira i budući broj stanovnika Republike Hrvatske do 2060., te neto novčani tijek države ostvaren iz mirovinskog sustava na temelju predviđenog broja stanovnika. Koristeći stohastičke metode, predviđa raznovrsne scenarije, primjerice, kretanja stopa nezaposlenosti i osnaživanja drugog mirovinskog stupa i njihove različite posljedice za financijsku održivost sustava i  visine mirovina. Prema Tomaševim projekcijama, ukoliko drugi stup mirovinskog sustava ne ojača, postoji između 17-34 posto vjerojatnosti da će mirovinski sustav 2060. godine biti neodrživ.

„Ukoliko drugi stup mirovinskog sustava bude konkurentan u budućnosti, postoji između 5-12 posto vjerojatnosti da će mirovinski sustav 2060. godine biti neodrživ. Budući da ne možemo predvidjeti hoće li drugi stup biti konkurentan, možemo interpretirati da je vjerojatnost za neodrživ sustav između 5-34 %, što je jako velika vjerojatnost uzimajući u obzir da se banke ili osiguravajuće kuće osiguravaju u slučaju 0,01 % vjerojatnosti propasti“, rekao je Tomaš.

Dodatnim analizama pokazao je da bi sustav mogao biti 100 % održiv ukoliko drugi stup mirovinskog sustava bude dovoljno konkurentan da isplaćuje 50 % ukupne mirovine.

„Trenutačno povijesni prosjek mirovine iznosi 30 posto bruto plaće. To znači da ukoliko bi u budućnosti država mogla financirati 15 % bruto plaće a 15 % drugi stup tj. mirovinski fond, sustav bi mogao biti 100% održiv. U tom bi slučaju, država mogla povećati mirovine prvi put na razine od 35 % bruto plaće između 2030. i 2040. godine, te drugi put na razine od 40% bruto plaće nakon 2040., sve to unutar 1 % vjerojatnosti neodrživosti sustava. Naravno, ako bi drugi stup bio dovoljno konkurentan da pokrije 50 % ukupne mirovine“, naglasio je Tomaš. Odbor za dodjelu nagrade za 2019. u sastavu Mario Holzner (The Vienna Institute for International Economic Studies – wiiw, Beč), Maroje Lang (Hrvatska narodna banka, Zagreb), Lena Malešević Perović (Ekonomski fakultet, Split), Katarina Ott (Institut za javne financije, Zagreb) i Ivica Urban (Institut za javne financije, Zagreb) rad Ivana Tomaša ocijenio je najboljim među radovima pristiglim u studentskoj kategoriji.  U kategoriji redovitih radova nagradu je dobila Iva Tomić iz Ekonomskog instituta, Zagreb za rad “Employment protection reforms and labour market outcomes in the aftermath of the recession: Evidence from Croatia”. Oba rada bit će objavljena u časopisu Instituta za javne financije Public Sector Economics broj 1/2020. te na web stranici Zaklade prof. dr. Marjan Hanžeković.

Natječaj Zaklade prof. dr. Marijan Hanžeković za 2020. otvoren je od 3. prosinca 2019., a radovi se na hrvatskome ili engleskom jeziku trebaju predati najkasnije do 1. lipnja 2020. Na natječaj se mogu prijaviti znanstveni i stručni radovi s područja ekonomike javnog sektora. Posebno vrijednima smatraju se ekonomske, pravne i institucionalne teme značajne za razvoj Hrvatske te nova razmatranja, ocjene, sudovi i spoznaje. Pri ocjeni radova vrednuje se kvaliteta, originalnost i tehnička izvedba. Za redovitu nagradu uzima se u obzir dob natjecatelja, tako da mlađi autori dobivaju dodatne bodove. Natječaj je javan, a radovi se predaju pod zaporkom. Nagrada se dodjeljuje u dvije kategorije: redovita i studentska nagrada.

Zakladu su u spomen na prof. dr. Marijana Hanžekovića osnovali Institut za javne financije, Marijan Hanžeković (mlađi), Ministarstvo financija RH, Hrvatska narodna banka, Privredna banka Zagreb, Zagrebačka banka i Hrvatska poštanska banka. Osim njegovanja uspomene na prof. dr. Marijana Hanžekovića, cilj Zaklade je promicanje financijske znanosti te poticanje znanstvenika i stručnjaka, posebice mladih, da se bave tom znanstvenom disciplinom. Prof. dr. Hanžeković rođen je 1915. u Požegi, a umro 1993. u Zagrebu. Doktorirao je pravo i diplomirao germanistiku. Bavio se gotovo svim područjima ekonomije, osobito financijama, fiskalnim i monetarnim sustavom, bankarstvom, vrijednosnim papirima i burzama. Objavio je brojne znanstvene i stručne radove u zemlji i inozemstvu. U povijesti će ostati zabilježen kao prvi hrvatski ministar financija, a brojni naraštaji studenata ekonomije sjećat će ga se kao izuzetno zanimljivog predavača financijskih predmeta.